Kliker.info

Dragan Čović u Pressingu je kazao da je jednako prijatelj sa Dodikom, kao i sa Ivanićem – i da sve što se dešava u BiH je u funkciji lokalnih izbora, uključujući i izjave vjerskih lidera (Komarice i Kavazovića).

“Rekao sam već sve. Mislim da Izetbegović nije to trebao komentarisati na završnoj konferenciji. To je javni događaj, i nije trebao to tu reći, bez obzira šta on privatno mislio. Svi smo mu rekli to, a on je kazao da se zanio”.

“Zašto bi neko danas poredio Banjaluku i Bleiburg. Zašto 2016. godine o tome govoriti. Ne pada mi na pamet da padnem u zamku rasprave oko te teme. Imam jasan stav oko toga, i to nije upitno – ali ući u zamke rasprava vjerskih službenika – ne pada mi na pamet. Bio bih na razini dnevne politike, a ja moram prdedstavljati BiH vani. Dobro pazim da li ću kolegu povrijediti, ili građane BiH. Zadnja izjava Izetbegovića je imala nakanu da nas poveže u fronti obračuna”, smatra.

On je dodao da je “mikrofon ogroman izazov”, i da su vjerski poglavari vješti u komunikaciji sa svojom javnošću, odnosno onima kojima se obraćaju, te da “mikrofon zna povući i reći puno više od onoga što treba”, te da se upravo tu često griješi.

“Dugo postoje nastojanja da se unutar kršćanstva prave dogovori, odnosno između katolika i pravoslavaca. Svi oni koji igraju na kartu da dvojica rade protiv trećeg – moju političku opciju ne mogu staviti u taj kontekst. Nikad nisam uradio ništa ni sa kim protiv Mladena (Ivanića) ili Bakira (Izetbegovića). To je moja praksa i u posljednjih 15 godina taj primjer niko ne može naći”, rekao je Čović u Pressingu.

Navodno će popis stanovništva pokazati da Bošnjaka ima 50 posto, Srba 32 posto, a Hrvata 15 posto. Sporni su i brojevi nerezidentnog stanovništva, kojim se pokušava manipulisati. To se odnosi na RS, a Čović to komentariše kao “puhanje u hladno”.

Da li se politički lider najmalobrojnijeg naroda boji cifre od 50 posto Bošnjaka, pošto zbog tih brojki postoji bojazan u RS?

“Brojke su psihološka vaga, kojom se pokušava licirirati u javnosti. Dobar dio javnosti se veže za popis 1991. Ne plašim se, jer to ništa ne znači. Taman da kaže neko da je ovo ‘bošnjačka – islamska država, jer nas je 50 posto – to ništa ne znači’. BiH je država tri konstitutivna naroda. Tako je postala i definisana, to će tako ostati. Pitanje je drugih odnosa kojim se da špekulisati”.

Sporni su i brojevi nerezidentnog stanovništva, kojim se pokušava manipulisati. To se odnosi na RS, a Čović to komentariše kao “puhanje u hladno”.

“Mi dvije godine špekulišemo o tome, a kako mi znamo koliko nas je, ako ti podaci nisu izašli u javnost. 196.000 nerezidenata je postavljeno kao pitanje opstanka RS. Ona je neuptina kao tvorevina. Ustavno je definisana, i to će ostati tako. Dok se snažno vežemo za historiju – to će tako trajati. RS je neuptina dokle god to žele predstavnici srpskog naroda“, kazao je za N1 član Predsjedništva BiH.

Postoji bojazan da će u BiH biti pobrojano milion ljudi manje nego prije rata – procjene UN-a da će nas do 2100 godine biti ispod dva miliona stanovnika.

“Mislim da će se ti trendovi promijeniti. U posljednje dvije-tri godine mladi ljudi odlaze. Isporučimo ih privredi Njemačke…ili negdje drugo. Dok ne riješimo neke odnose u BiH – to ne možemo zaustaviti. Mi se svađamo oko trivijalnih stvari, to te ljude ne interesuje. Došli smo do Blajburga – koga to interesuje od mladih. Dok ne okrenemo taj list, to će biti tako. Ne mislim da će se tako rapidno smanjivati broj stanovnika. Ovo je rijetko naseljena zemlja, prirodni potencijal je ogroman – doći će neki koji će drugačije odlučitvati“, smatra Čović.

A kako zaustaviti mlade da odlaze, kad ih ne interesuje svađa političara?

“Nije samo posao u pitanju i odlazak zbog njega, nego ambijent. Napravite analizu ljudi koji su otišli – ljudi sa radniog mjesta odlaze vani. Ne vjeruju u ovaj prostor i ambijent. Posao nije dovoljan, treba puno više. Strahuju ljudi da grade budućnost u BiH“.

Da li su njegove kolege svjesne toga? Da li su spremni stalno iznova pokretati nacionalne priče, da bi ostali na vlasti – bez obzira što će ljudi odlaziti?

“Dobar dio nas ne razmišlja o budućnosti. Postoji puno ljudi kojima nemaju hrabrosti za donošenje ključnih odluka. Ako to mi ne uradimo, 2018. godine će se pojaviti značajan potencijal ljudi iz sva tri naroda – koji će prošlost ostaviti historičarima i okreniti se stvarima za život. Generacija političara kojoj ja pripadam – osuđena je na odlazak u narednih godinu ili pet. Mi u stranci to radimo odavno”,kaže Čović iz konstataciju da “čitav ambijent treba promijeniti da bi izašlo mnogo kvaliteta“.

Taj ambijent je, smatra on, sličan kao i u zemljama regije, ali i nekim zemljama EU.

“U najugledniim članicama EU se ovo dešava. Koliko godina, toliko vlada u Italiji. To se nije odražvalo na sistem kao kod nas“.

Dragan Čović, član Predsjedništva BiH gostujući u emisiji Pressing na N1 kazao je da neslaganja u ovoj instituciji BiH nisu toliko duboko naglašena, ali da postoji osjetan zastoj.

“Evidentno je da imamo nerazumijevanje oko ključnih tema, a poklopile su se sa lokalnim izborima. Treba uvažiti stavove kolega. Predsjedništvo funkcioniše besprijekorno, a neće se desiti da imamo preglasavanje”, kaže Čović, uprkos tvrdnji Mladena Ivanića da je preglasan.

“Nikad niko nije preglasan, a to je lako provjeriti. On može kazati da ga je neko iznevjerio – ali kao šef države, nikada nije preglasan“, odgvorio je Čović.

Sporno pitanje je bilo oko odluke objave popisa stanovništva, a Čović kaže da “se nismo dogovorili da ćemo nešto prolongirati”.

“Svi predsjednici stranaka na razini BiH, nas trojica (Čović, Ivanić, Izetbegović, op.a), Bosić, Čavić i Borenović smo se dogovorili da ćemo naći mehanizam izmjene zakona koji tretira popis, kako bi se rezultati objavili umjesto 1.7, 1.12”, kaže Čović.

“Onda se desilo da imamo metodologiju direktora Agencije za statistiku, Jukića – onda je to krenulo kao dogovor dvije strane, da je to urađeno pod mojim uticajem. To pitanje smo raspravili. Precizno sam kazao da to nema veze sa mnom i da to sa Izetbegovićem nisam dogovarao. Predstavnici SDA, u Vijeću ministara kroz nekoliko press konferencija su pozivali na odgovornost direktora Jukiča. Bez pravdanja, to je tako“.

Mladen Ivanić s druge strane kaže suprotno, odnosno da je prevaren i da mu se radilo iza leđa.

“Nema razloga za takav stav. To ne odgovara činjenicama. Moje pitanje je zašto bi se iko ljutio, zašto mislite da ovo odgovara hrvatskoj strani? Iskorišten je ambijent u RS, sukob pozicije i opozicije – da se prebaci u Vijeće ministara, sve u funkciji lokalnih izbora, pravljenja klime unutar glasačkog tijela, ovog puta kod Srba – da se profitira nacionalno“.

Članovi Predsjedništva se nisu sastali 10 dana, iako imaju urede na istom spratu – a vidjet će se tek za 20?

“Gospodin Izetbegović i ja se viđamo. Sjedimo sa predsjednikom FBiH, ministricom finansija… Uvjeren sam da nema razloga da na takav način ne razgovaramo sva trojica. Mi sjedince Predsjedništva imamo dva do tri puta mjesečno. Desilo se i do sada da neko ode vani, po zadacima, ali javnost to ne osjeća“, kaže Čović.

Mladen Ivanić je najavio i oštre reakcije nakon istupa Bakira Izetbegovića na Summitu 100?

“Bio sam zajedno sa Ivanićem, slušali smo zajedno Izetbeogovića – poslije smo ručali svi zajedno. Imat ćemo komunikaciju, zbog mojih planova ne vjerujem da ću se sresti sa Ivanićem, ali sa Izetbegovićem hoću već sutra, ali vidjet ćemo“.

Članovi Predsjedništva BiH uskoro idu kod Angele Merkel u posjetu, očekuju li da će ih “ružiti” zbog stanja u BiH?

“Nema razloga. Mi idemo kao predsjednici države. Pričat ćemo ležerno o temama. To je 30. ovog mjeseca, završit ćemo sve što nam treba, kako bi nam Slovačka, kao predsjedavajuće zemlja EU dala pozitivan stav o našem zahtjevu za članstvo. Ako se to ne bi desilo, onda smo u velikom problemu – ne samo sa Merkel, nego sa svim prijateljima iz EU koje smo ubijedili da smo u stanju to da uradimo”, smatra član Predsjedništva BiH.

Da li je Hrvatska lokomotiva koja gura BiH ka EU, pitao je voditelj Pressinga Amir Zukić Dragana Čovića?

“Utjecaj je izražen. Mnogi koji nas podržavaju i slušaju, a s druge strane govore da je do nas. Prije šest-sedam mjeseci su govorili da nismo trebali predavati aplikaciju. Mislim da smo u pravo vrijeme predali aplikaciju, u kriznom periodu za Evropu. Jedni nas ne žele, drugi da – žele nam dati ubrzanu šansu za EU. BiH je zadnjih 100 godina bila indikator mnogih kriza, to se želi izbjeći. Njemačka administracija kao i britanska su se pojavili kao prijatelji BiH. Od njih smo dobili poruku – da se ovo završi. Uvjeren sam da ćemo sve riješiti u naredna tri dana. Ako bi dobili novi upitnik, onda sam uvjeren da dolazi novo vrijeme, koje nam veže ruke – moramo raditi“, smatra Čović.

On je kazao da se kandidatski status BiH očekuje u drugoj polovini 2017. godine i nema niti jednog razloga da to ne bude tako.

S druge strane, kazao je da ne vjeruje u proces kažnjavanja onih koji koče napredak BiH ka EU, ali da vjeruje da javnost u BiH i u EU na praktičan način dovodi na svjetlo one koji blokiraju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, mehanizam koordinacije…

Da li su krize, koje se proizvedu u službi blokiranja puta u EU i lokalnih izbora?

“To je prava istina. I jedno i drugo. Time se rješavaju neka pitanja. Zašto ne pričati o MAP-u, o članstvu u NATO-u. Izetbegović vodi jednu veliku delegaciju u Varašavu. Treba se okupiti 28 članica NATO-a. Od nas se tražilo da donesemo dokument pregleda odbrane. Beznačajan dokument. Od Predsjedništva se tražilo da usvoji smjernice, i to je jedini dokument koji nismo usaglasili. Tu vidimo kako neko zaustavljajući projekte ne želi otvoriti vrata za ono za što smo se obavezali. Tu se jasno vide krize. To su prave istine. Tvrdim sa su krize u toj funkciji, imena su jasna. Odgovornost je na Vijeću ministara i Predsjedništvu. Tri člana Predsjedništva, a Vijeće ministara se zna ko ga vodi“, izjavio je Čović.

Neizvjesno je šta će biti na julskom samitu NATO-a?

“Sada je izvjesno. Do nas je. Prijatelji su rekli ‘dajte usvojite ovo, pa da idemo dalje’. Bojim se da se nadmudrujemo oko jedne rečenice. To je rečenica kojom treba definisati odnos prema broju vojnika u BIH. Danas ih ima 9.2000. Sad smo trebali opisno napisati složenijom rečenicom, i oko toga se nadmudrujemo tri mjeseca”, kaže Čović.

A, da li ima istine da BiH ne može postati članica NATO-a dok Srbija to ne postane?

“To nije sporno. Nikolić je to kazao. Evidentno je da imamo saglasnost oko MAP-a, koji je međufaza do NATO-a. Bojim se da neko pokušava balansirati dinamiku Srbije u odnosu na BiH. Mislim da pravimo štetu, jer ne mislim da time nismo ugrozili odnose sa Srbijom, a nanijet ćemo sebi štetu. Mislim da će biti kontra onog pozivitnog stava za lokalne izbore, afirmiranje onog nacionalnog. To pokazuje nedoslijednost“, smatra Čović.

Ukoliko bi se organizovao referendum o ulasku BiH u NATO, da li bi 2/3 stanovnika bile ZA?

Za EU bi postotak bio 60-70 posto i više. Kada je upitanju NATO, kod većine Srba bi bio negativan stav. Da li će to biti za 10, 15 – 20 godina – dok se Srbija ne izjasni po tom pitanju? Za NATO, Bošnjaci bi bili iznad 50 posto. Mislio sam da je to izraženije. Većina Hrvata isto bi bila za, a kod Srba bi to bio neznatan procenat”, kaže Čović.

(Kliker.info-N1)