Kliker.info

PREDSTAVNIČKOM DOMU KONGRESA SAD-A PREDSTAVLJEN JE PRIJEDLOG ZAKONA KOJIM SE PREDVIĐA “IZRICANJE SANKCIJA STRANIM LICIMA KOJA NARUŠAVAJU DEJTONSKI MIROVNI SPORAZUM ILI UGROŽAVAJU SIGURNOST BOSNE I HERCEGOVINE, I U DRUGE SVRHE”, A EVROPSKA UNIJA JE POZVANA DA SANKCIONIŠE MILORADA DODIKA. DA LI JE OVAKVA POZICIJA JASAN SIGNAL DA ĆE SE KONAČNO STATI UKRAJ SVIM DESTABILIZIRAJUĆIM FAKTORIMA U NAŠOJ ZEMLJI?

– Ovo je znak intenziviranja utjecaja SAD-a na situaciju u Bosni i Hercegovini, ali i u regionu. Kao što ste mogli vidjeti, Prijedlog zakona se u jednom dijelu tiče i zemalja regije, sa naglaskom na Hrvatsku i Srbiju, u smislu da se traži tješnja saradnja sa državama regiona s ciljem poštivanja suvereniteta i integriteta Bosne i Hercegovine.

NAJOZBILJNIJI DOKUMENT

To je poruka susjednim državama da ne smiju destabilizovati BiH, jer su potpisnice Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH i obavezane međunarodnim pravom na to da će poštivati sve principe na kojima je dejtonska Bosna i Hercegovina utemeljena. Smatram da je ovaj prijedlog zakona najozbiljniji američki dokument kojim se pravno uokviruje međunarodna politika SAD-a naspram naše države, a koji ide u pravcu zaštite pune opstojnosti i funkcionalnosti BiH. Da li će prijedlog zakona “stati ukraj” destabilizirajućim faktorima, ne znam, nisam siguran. No, jeste izrazita poluga današnjeg mnogo aktivnijeg angažmana međunarodne zajednice, uključujući unilateralna opredjeljenja demokratskih država u zaštiti još veoma ranjive BiH.

SMATRATE LI DA PRIJEDLOG ZAKONA DETALJNO ANALIZIRA STANJE U NAŠOJ ZEMLJI I MOŽE LI DOPRINIJETI I STABILIZACIJI REGIONA U CJELINI?

– Prijedlog zakona je jako precizan, a njegove norme perfektno seciraju odnose u Bosni i Hercegovini. Između ostalog, traže se efikasna borba protiv korupcije, eliminacija remetilačkih faktora kroz njihovo uklanjanje i sankcionisanje, masovan (“robustan”) politički angažman na izborima, poštivanje rezultata izbora, uspostavljanje funkcionalnih institucija, uklanjanje negativnih faktora iz međunarodne politike i diplomatije, jačanje ureda visokog predstavnika, demokratizacija Ustava i cjelokupnog pravnog sistema kroz provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava i mnoge druge bitne stvari. Bez ovog nema reformi i napretka, kako u BiH, tako i u regionu.

KAO PRAVNIK, KAKO GLEDATE NA “POLITIČKA POGAĐANJA” I DOGAĐAJE U VEZI S POPUNJAVANJEM UPRAŽNJENIH MJESTA U USTAVNOM SUDU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE?

– To je jasno kao dan. Uloga predsjednika Federacije BiH kod postavljenja sudija je minorna i zasnovana na odabiru jednog od najboljih koji su na listi. Lista se, kao takva, ili njeni kandidati ne mogu dovoditi u pitanje. Predsjednik Federacije je čistom opstrukcijom godinama zakočio ovaj izbor, kao jedno od sredstava za pravljenje pritisaka HDZ-a na prihvatanje nelegitimnih kompromisa u institucijama. To je klasična ucjena i politička korupcija.

CRNE LISTE

Apsolutno me ne čudi reakcija da se predsjednik FBiH stavi na crnu listu SAD-a. Nažalost, nije to jedina institucija, puno ih je bivalo i biva još žrtvom ovih duboko etabliranih metoda. Većina postavljenja, pa, nažalost, i u slučaju postavljenja časnih sudija ustavnih sudova, zasnovana je na principu “ti meni – ja tebi” između etnonacionalnih partitokrata. Zato su kvalitet, moral, čast i poštenje, zdrava konkurencija, profesionalnost i neutralnost na “crnim listama” etnonacionalista u BiH.

Matea Jerković (Oslobođenje)