Kliker.info

Premijer RS Milorad Dodik tvrdi da promjene Ustava BiH nisu uslov za ulazak zemlje u Evropsku uniju i da u buduæim razgovorima nikakvih izgleda za bilo kakvo teritorijalno prekrajanje Republike Srpske, smanjenje njenih nadležnosti ili ukidanje entitetskog glasanja u Parlamentu BiH! Dodik istièe da, ako se ispostavi da je promjena Ustava uslov za ulazak u EU, to znaèi da Evropljani BiH i ne žele unutar Unije."Ustavne promjene su isforsirali vodeæi federalni politièari jer veruju da bi uz meðunarodni pritisak mogli postiæi ustavna rešenja po njihovoj volji", kaže Dodik u intervjuu za "Press RS".

– Analitièari tvrde da æe meðunarodna zajednica izvršiti snažan pritisak na Vas ukoliko odustanete od preuzete obaveze za ustavne promjene?

Prije svega, ulaskom u prudski proces mi nismo preuzeli nikakve obaveze, veæ smo samo uspjeli da riješimo problem pravnog statusa Brèko distrikta, popisa stanovništva, budžeta BiH i da otpoènemo razgovore oko Ustava. Za mene je sasvim normalno da razgovaram o temama promjene Ustava, ali ponavljam da nismo preuzeli nikakve obaveze.

– Znaèi, neæete prihvatiti nikakve pritiske i ucjene?

Oni koji misle da ucjenjuju RS i da nas pritiskaju, moraju da znaju da Milorad Dodik i njegovi poslanici moraju diæi ruku za to. Te ruke se teško podižu ukoliko ne postoje garancije za puni ustavno-pravni kapacitet RS! U cijelu stvar se mogu umješati i SAD, ili ko god hoæe, ali neæe biti ništa od rješenja po njihovoj volji, bez obzira na pritiske. Moram da kažem da se u posljednje vrijeme promijenila situacija – sada ja vršim pritisak, a ne oni.

– Ipak, delegati Vaše stranke u Domu naroda BiH glasali su za odluku o ulasku u ustavne promjene, a kasnije su je povukli?

Ta odluka Doma naroda je nevažeæa! Da bi bila važeæa, morao bi je potvrditi Predstavnièki dom bh. parlamenta. Naši poslanici neæe glasati za takvu odluku jer ne odgovara suštini dogovora prudske trojke.

– Šta je suština tog dogovora?

Dogovorili smo da poslanièki klubovi SDA, SNSD-a i HDZ-a predlože formiranje komisije u kojoj bi uèestvovali predstavnici svih parlamentarnih stranaka. U komisiji, koja bi radila bez uèešæa stranaca, moglo bi se odluèivati iskljuèivo konsenzusom. Èinjenica je da tri "prudske" partije nemaju dovoljno poslanika u parlamentu da bi mogle izglasati bilo kakve ustavne promjene, pa je jasno da za konsenzus treba uèešæe više partija.

– Da li su Vaši poslanici izglasavanjem pomenute odluke Doma naroda pogriješili?

SNSD se pokazala kao jedina partija koja je spremna da prizna da je pogriješila. Ali, èinjenica je da ova odluka ne proizvodi nikakve posljedice i da je potpuno nevažna. Iskreno, da smo htjeli da ustavne promene ne uspiju, mi bismo samo gurali dalje ovu odluku Doma naroda.

– Zašto?

Jer to bi znaèilo da bi tu odluku i rješenja prudske trojke morale da prihvate i ostale partije, a veoma je teško oèekivati da bi one to i uèinile. Oni koji nas napadaju zbog usvajanja te odluke samo je trebalo da je podrže i pošalju u dalju proceduru, jer ona ne bi prošla. PDP, na primjer, nije vjerovao da može da izdrži pritisak nakon podrške toj odluci, i zato mu je sada najlakše da nas napada.

– Sulejman Tihiæ je povlaèenje saglasnosti na odluku shvatio kao odustajanje od prudskog procesa?

Tihiæ oèigledno ne može da sprovede ono što je sam spreman da uradi. On ima unutarstranaèke probleme, a njegove ocjene o mom navodnom odustajanju doživljavam kao traženje krivaca. Znam samo da RS ostaje nedirnuta u teritorijalnom ili politièkom smislu u sluèaju bilo kakvih ustavnih promjena.

– Niste, ipak, odgovorili da li odstupate od prudskog sporazuma?

Dogovor o ulasku u razgovore o promjeni Ustava samo je jedan od elemenata prudskog dogovora. Razgovori o ustavnim promjenama se i dalje vode, nisu ometeni, a niko od nas trojice i nije bio u zabludi da æe razgovori proæi bez problema jer se radi o potpuno suprotstavljenim viðenjima buduænosti BiH.

– U èemu se ne slažete?

Bošnjaci žele da promjene Ustav jaèajuæi centralne organe i nadležnosti BiH, uz odluèivanje po sistemu – jedan èovjek – jedan glas, što bi sigurno dovelo do preglasavanja. Sa druge strane, prièom o srednjem nivou vlasti Hrvati zapravo samo žele treæi entitet. Nemamo protiv toga ništa, samo pod uslovom da ne zadiru u RS.

– Ima li izgleda da se u skoro vrijeme dogovore principi za podjelu državne imovine?

Utvrðeni su principi za rješavanje tog problema, ali to još nije dogovoreno zbog toga što pojedinci iz Sarajeva žele da to veoma važno pitanje urede na naèin koji nije zabilježen nigdje u svijetu. Da se imovina prvo knjiži na BiH, a da se onda rasknjižava na entitete. To ne možemo dozvoliti jer bi to "rasknjižavanje" u krajnjem sluèaju zavisilo od njihove dobre volje, a tako se ne rješavaju kljuèna pitanja u zemlji.

– Opozicija Vas napada zbog deklarativne podrške stvaranju treæeg, hrvatskog entiteta i tvrdi da takav stav ugrožava ustavnu poziciju RS i posebno princip entitetskog glasanja?

To nije taèno. I danas u FBiH za neke odluke mora glasati odreðen broj Hrvata da bi one bile usvojene. Uvoðenje treæe jedinice ne bi ništa ugrozilo i te prièe su èista paranoja. Meðutim, èinjenica je da se FBiH pokazala kao nefunkcionalna i da zbog toga najviše trpe njeni graðani. Zbog toga trpi i Srpska.

– Kako?

Zbog njih imamo loš rejting u meðunarodnim finansijskim institucijama i veæ pet godinama smo bez stend-baj aranžmana sa MMF-om, iako smo ispunili sve kriterijume MMF-a. Može se u marku izraèunati kolika je šteta prièinjena RS zbog stanja u drugom entitetu, da ne govorimo o tome da nas stalno zakidaju u raspodjeli indirektnih poreza.   (Kliker.info-Press RS)