Kliker.info

Godine su prošle pune muka. HDZ nije upravljao Eronetom, Elektroprivredom HZHB, Aluminijem. Žuri im se da ponovo zauzmu početne položaje. Uz nesebičnu podršku SDA. Stranke vole javne firme. Tada su i njihove kase pune. A Dragan Čović bi poslao policiju Finansijskoj policiji. Koja je na više stotina stranica dokumentovala kriminal u Aluminiju.

Aluminij Mostar. Hercegovački div. Pokretačka snaga grada, regije, države. Hvale se tako i na zvaničnoj web stranici ovog preduzeća. Ali lako se za Aluminij nađe epiteta. Hercegovačka zlatna koka za pojedince, koji su i milom i silom, uzimali ono što im je pripadalo. A pogotovo ono što nije. U ime stranke. Utvrdila je tako Finansijska policija. Mnogo je spominju proteklih dana. Dok je ona spominjala mnoge proteklih godina. Tako danas, zahvaljujući Finansijskoj policiji, svi znaju ko je, kada i kako oštetio hercegovačkog diva.

Danas se svi mogu čuditi čudima koja su se dešavala za vrijeme nekadašnjeg direktora Mije Brajkovića. Čovjeka je jednom otišao u penziju, drugi put u mirovinu. Jednom 2006., a Nadzorni odbor ga nagradio sa 195 hiljada maraka otpremnine, pa se nakon uplate predomislio i produžio mu ugovor. Drugi put je Brajković u penziju otišao već 2007. s novih 195 hiljada maraka. Otpremnine naravno. Prvu nije vratio, a Nadzorni odbor nije ni tražio. Iz penzije je 2009. godine zaradio za šest mjeseci još 60 hiljada maraka, kao konsultatnt. Za promjenu, u Aluminiju. Plaćajući Brajkovićev izvanredni rad, preduzeće je oštećeno za 400 hiljada maraka. Samo u ovom slučaju. Nalazi su to Finansijske policije.

Treba spomenuti kupovinu skupocjenog stana u Zagrebu. Naravno za potrebe Aluminija, na koju je saglasnost dao sam Ivo Sanader. Čudni transferi odvijali su se i u ovom slučaju, stoji u Izvještaju Finansijske policije.

Poslovni prostor B veličine 177,09 m2, Grahova ulica u Zagrebu, Republika Hrvatska, plaćen je za 154.273 eura više od vrijednosti po procjeni Ministarstva finansija-Porezne uprave, Područni ured Zagreb.

Poslovni prostor B veličine 177,09 m2, Grahova ulica Zagreb, Republika Hrvatska, prodan je zagrebačkom FEAL-u za 61.950 eura manje od kupovne cijene.

2011. godina. Početak direktrovanja Ive Bradvice. Uz menadžersku platu od oko 13 hiljada maraka mjesečno, Bradvica je novčane nedostatke nadoknađivao najrazličitijim metodama. Finansijska policija ih je uredno sve zabilježila. Te iste godine pojedincima je isplaćeno 589.371 marka stimulacije, i to u preduzeću koje već tada posluje s milionskim gubicima. 2012. stimulacija je iznosila 194.011 maraka. Posebni razlozi za stimulacijom nisu zabilježeni u Izvještaju. Ova praksa ukinuta je 2013. Ali se zato okoristilo na polju javnih nabavki, gdje se, prema izvještaju Finansijske policije, sistematično kršio zakon. Brojni su primjeri gdje je Aluminij gubio od desetina do stotina hiljada KM.

Reuf Bajrović, ministar industrije, energetike i rudarstva FBiH, kaže kako je trošak reprezentacije u svemu najmanje bitan – pitanje nabavki bilo je najviše štetno.

Ipak, najštetniji od svih ugovora po Aluminij za Bradvicinog vremena, prema Izvještaju Finansijske policije, jeste rezanje bivše Tvornice glinice Mostar i prodaja starog željeza. Za ovaj posao odabran je CIBOS d.o.o. Sarajevo. Ponude prvrednih društava Interkomerc Mostar i SIK Mostar uopće nisu razmatrane. Iako su pristigle na vrijeme i nudile veću cijenu za otkup željeza nego što je nudio CIBOS.

Po Ugovoru o demontaži i uklanjanju Tvornice glinica od 30.05.2011, privrednom društvu CIBOS d.o.o. Sarajevo, isporučeno je i fakturisano, tokom 2011. i 2012. godine otpad željeza u ukupnoj količini od 23.833.192 tona, po cijeni 260 KM/t, što čini vrijednost od 7.191.072 marke.

Za istu količinu otpadnog željeza po cijeni od 360 KM/t ostvarila bi se vrijednost od 8.579.949 maraka. Prema navedenom nije odabran najpovoljniji dobavljač, te je u ovom slučaju Aluminij oštećen za 2.383.319 maraka.

“Vrijednost te tvornice, sa željezom, aluminijem i bakrom, procijenjena je na 46 miliona, a Bradvica je to prodao za 6 miliona”, ustvrdio je Samir Anić, predsjednik Udruženja malih dioničara Aluminija (18.4.2014.).

Ovu kontrolu Finansijske policije inicirala je prethodna Vlada, nakon što je postala vlasnik 44% kapitala Aluminija. I sve dokaze proslijedila Kantonalnom tužilaštvu u Mostaru.

“Mi smo Tužilaštvu slali upite šta se dešava. Da je u toku odgovor je bio, što je standardno kad je u pitanju naše pravosuđe koje pokazuje ažurnost samo u nekim stvarima koje po njima poznatim kriterijima dospiju na vrh prioriteta”, kaže Nermin Nikšić, bivši premijer FBiH.

Baš kao i bivša Vlada Federacije, ni mi nismo imali sreće s mostarskim Tužilaštvom. Glavni tužilac Mladen Jurišić nije čuo naša pitanja koja se odnose na istrage sumnjivog poslovanja pojedinih hercegovačkih preduzeća. I ne samo da Jurišić ne čuje, nego i ne vidi. Pa tako ni na zvanični dopis nije odgovorio ništa.

Jasno je da bi propadanjem Aluminija veliku štetu imala Elektroprivreda HZHB, koja je u većinskom vlasništvu Vlade Federacije.

“Ako znamo da ta kompanija ima više od 50% svojih obaveza duga prema javnom preduzeću, jasno je da s ciljem uništavanja jedne se uništava druga, i to vidi slijepac – ako želi vidjeti”, kaže Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH.

“Ja nemam nikakav problem da nova vlada ponovo to isporuči HDZ-u. Ne želim prihvatiti hipoteku da smo mi ti koji smo doveli Aluminij na ove grane. Da su se pitali ovi koji sada hoće da se vrate u Aluminij, danas vjerovatno Aluminija ne bi ni bilo”, poručuje Nikšić.

Malo ko se sjeća, a još manje priča o jednom preduzeću kojeg nema. Mondo. Osnovan 1996. godine. 100% vlasništvo HDZ-a BiH. Likvidirano nakon tri godine. Tačnije – nakon općih izbora. Finansijska policija istražila da je poslužilo za nelegalno izvlačenje novca iz Elektroprivrede HZHB, kojom je tad rukovodio Matan Žarić, aktuelni direktor Elektroprijenosa BiH. Naime, Žarić je u nekoliko navrata potpisivao netačno popunjene fakture koje mu je slao direktor preduzeća Mondo Branko Rajić. Na taj način je iz Elektorprivrede HZHB na račune preduzeća Mondo prebačeno oko 1,5 miliona maraka. Poslužili su za finansiranje izborne kampanje HDZ-a BiH, ali i za kupovini automobila i stanova istaknutim HDZ-ovcima. Sve je to zabilježila Finansijska policija, a Tužilaštvo HNK-a i ovaj slučaj istraživalo. Šta se u međuvremenu desilo, zna bivši penzionisani glavni tužilac HNK-a Nijaz Mehmedbašić. Dio krivične prijave bio je i sam Dragan Čović, koji kao tadašnji predsjednik Upravnog odbora Mondoa, iako je znao za uništavanje preduzeća, nije reagovao.

“Ako bismo gledali tako da je neko dio izvještaja, onda ne bi u ovoj zemlji niko hodao. Što se tiče svih tih agencija i institucija koje istražuju – treba istražna institucija i u Finansijskoj policiji”, kaže Čović.

Iz Finansijske policije ne žele komentarisati svoj izvještaj. Tek pismeni odgovor ko provjerava njihovo poslovanje: “Postupanje ovlaštenih službenih lica Finansijske policije, kao dijela Ministarstva finansija FBiH, višestruko je supervizirano kroz institancioni nadzor koji provodi Ministarstva finansija u okviru upravnog postupka, kroz sudski postupak u pokrenutim prekršajnim postupcima i kroz tužilački nadzor u okviru krivičnog postupka”.

Nije mnogo vrijedila ni OHR-ova istraga, koju je 2002. naredio visoki predstavnik Paddy Ashdown. Tada je jasno poručeno da je HDZ BiH Elektroprivredu HZHB koristio kao banku. Nijedna institucija ove stranke godinama nije plaćala račune za struju, što su svojevrmeno u HDZ-u i priznali. Istražitelji OHR-a zabilježili su brojne manipulacije donacijama, štetnim ugovorima i transferima, čime je Aluminij oštećen za oko 50 miliona maraka. Istraga je rezultirala ostavkom direktora Matana Žarića i nametnutim izmjenama pojedinih zakona od visokog predstavnika.

Paddy Ashdown, visoki predstavnik u BiH (6.3.2003.): “Ova revizija pokazuje s osuđujućom jasnoćom koliko je HDZ zloupotrijebio EP Mostar za finansiranje svojih paralelnih aktivnosti i za plaćanje privilegovanih članova HDZ-a.

Finansijska policija ima i novi izvještaj o poslovanju Elektroprivrede HZHB za period 2009.-2012. Dijelove je proslijedila resornom ministru Reufu Bajroviću. Između ostalog, tvrde kako postoji osnovana sumnja o počinjenju krivičnih djela protiv 26 fizičkih i jednog pravnog subjekta. Izvještaj je proslijeđen nadležnom tužilaštvu na daljnje postupanje.

“U krivična djela bili su uključeni članovi Uprave i Nadzornog odbora”, ističe Bajrović.

Ipak, istrage o iskorištavanju javnih preduzeća u političke svrhe, nisu zabilježene samo u Hercegovini. Možda je zbog toga najveći kamen spoticanja za sve nove Vlade upravo borba za prevlast u upravljačkim strukturama tih preduzeća. Za to vrijeme neki koji imaju saznanja o kriminalnim radnjama nekih drugih, o tome šute.

“To su oni koji vam se često kunu u život za BiH, koji prozivaju tobože nacionalno ili kriminalno – oni znaju gdje stvarno leži kriminal u BiH. Ja imam saznanja o tome, ali to neka rade agencije BiH. Istraga ne da se ne plasim ja ih potičem”, naglašava Čović.

Danas se bitka, između ostalog, vodila i za HT Eronet. Sadašnjeg v.d. direktora Stipu Prlića, kojeg je zbog zloupotrebe položaja Finansijska policija prijavila Tužilaštvu HNK-a, a državno ga tužilaštvo optužilo u predmetu Gibraltar, zamijenio je Vilim Primorac. Čovjek koji je bio prvi direktor ranije spomenutog HDZ-ovog preduzeća Mondo. Bit će smijena u upravnim i nadzornim odborima preduzeća narednih dana. Ali u nekim neće ići tako glatko. Neki koji su legalno sjeli na funkcije najavljuju pokretanje sudskih postupaka ukoliko budu nelegalno smijenjeni. Ipak, sve će to biti kao borba s vjetrenjačama pojedinaca, protiv mašinerija koje imaju dobro uhodan put i uvježbane mehanizme da dođu do onog do čega žele. Iskustvo je pokazalo da nikakve finansijske policije to nisu mogle spriječiti.

(Kliker.info-FTV)