Kliker.info

Duboko sam uvjeren da do kraja godine možemo imati krajnje dobru parlamentarnu većinu na nivou FBiH i BiH, koja može iznijeti projekte, koji su dosta teški i složeni, posebno ekonomski i socijalni, na svojim leđima. Ali za to vrijeme mi moramo raditi. Mi imamo izvršnu vlast. Ona jeste manjinska, ali ta izvršna vlast ima pune kompetencije i ustavne odgovornosti i nadležnosti da svoj posao radi dok se parlamentarna većina ne promijeni, poručio je, između ostalog, predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović gostujući u Dnevniku plus TV1.

TV1: Predsjedništvo je prihvatilo poziv Baraka Obame upućen Vama za učešće na samitu lidera u borbi protiv ISIL-a i nasilnog ekstremizma. No posebno je značajno to da bi nakon dugo vremena, i na ovom samitu, i na generalnoj skupštini UN-a, Predsjedništvo trebalo imati usaglašen nastup. Koliko je ta činjenica značajna?

ČOVIĆ: Mislim da je preznačajno. Prije svega, treba nam biti zadovoljstvo da se uključujemo u jedan veliki tim onih koji se bore na strani demokratizacije odnosa u svijetu. S te strane, Predsjedništvo BiH juče je donijelo odluku da prihvatamo formalno poziv predsjednika Baraka Obame i da u vrijeme Generalne skupštine UN-a krajem ovog mjeseca, uime Predsjedništva BiH, ja kao predsjedavajući prisustvujem toj konferenciji.

Mi smo i prije toga imali usaglašen stav da oko svih detalja vanjske politike tročlano Predsjedništvo ima usaglašen i izbalansiran stav, posebno tamo gdje naše istupanje dobija medijsku pažnju. To je svakako Generalna skupština UN-a, pa i tim koji se okuplja kada je u pitanju borba protiv ISIL-a. Siguran sam da ćemo kao Predsjedništvo imati zajedničku platformu, odnosno da ću detalje koje budem iznosio, iznositi uime tri člana Predsjedništva BiH, a ne u svoje lično ime. Drugim riječima, siguran sam da nećemo imati bilo kakvih komentara na ono što se tamo kaže, što je po meni preznačajno, jer niste mogli doživljavati veća poniženja od onih kada bi nekada u Vijeću sigurnosti, Generalnoj skupštini UN-a ili nekom slučnom nivou neko uime BiH istupio, a dan, dva ili tri nakon toga u BiH imate različite komentare da je to lični stav, stranački stav, a ne stav kao jedan glas iz BiH. Zbog toga ću sa ponosom kazati da sam siguran, s obzirom da sam ja taj koji će govoriti, da ono što budemo govorili na svim skupovima u to vrijeme u Njujorku, a tamo ćemo imati nekoliko događanja, osim ova dva koja ste Vi naznačili, govoriću kao jedan glas iz BiH, da će sve teme koje budu obrađivane biti na taj način definisane. To bi bila takođe jedna poruka za nas tri člana Predsjedništva, ali i za naše sagovornike na takvim konferencijama.

TV1: Zadržaćemo se još na vanjsko-političkom planu. Razgovarali ste u niz navrata sa najvišim evropskim zvaničnicima Hanom i Mogerini. U EU nisu baš zadovljni napretkom u pogledu reformi, i sami ste kazali da sa naše strane postoje greške u tom pogledu, te da ste Vi za drugačiji pristup. O kakvom se pristupu radi i gdje griješimo?

ČOVIĆ: Prije svega, dopuna Vašem pitanju. Mi smo juče, kao tri člana Predsjedništva BiH, zamolili ministra vanjskih poslova da krene sa izradom strategije vanjske politike BiH, da nam, kao Ministarstvo, napravi adekvatnu podlogu da bi kroz naše procedure, kako to predivđa Ustav i zakon, dobili strategiju vanjske politike BiH. To bi nam uveliko olakšalo komunikaciju i kada je u pitanju Generalna skupština UN-a, ali i uopšte sa vanjskim svijetom, pa i sa EU.

Kao što vam je poznato, ja sam, prije prelaska na dužnost predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, 15. ili 16. jula, sreo se u Briselu sa, između ostalih, gospođom Mogerini i sa gospodinom Hanom. To smo ponovili u Beču u vezi sa Samitom prošlog mjeseca. Tada sam i jednog i drugog sagovornika pozvao da budu naši gosti u BiH u desetom mjesecu. To će se svakako desiti. Međutim, tada mi je gospodin Han vrlo precizno kazao da imamo dosta problema u komunikaciji sa EU, s obzirom da pojedini dužnosnici koji nastupaju uime BiH sa različitih nivoa vlasti imaju različita stajališta oko nekih pitanja. Mi ne smijemo pokazati dvosmislenost u našem opredjeljenju.

Naš stav je vrlo precizan – EU nema alternativu. Ako je to tako, mi onda moramo razumjeti, a to nam piše i u SSP-u, koji nam je bio blokiran jedno značajno vrijeme, vrlo jasna pravila ponašanja od onih koji žele da participiraju u jednom takvom procesu ili ono što je naš plan, dosta radikalno i vremenski dinamično, da već možda polovinom naredne godine apliciramo za kandidatski status u EU, odnosno da participiramo za članstvo u EU. Drugim rijčima, da dobijemo adekvatnu podršku da nam se otvori kandidatski status, da stignemo naše prve istčne susjede. To ne možete uspjeti ako ćete imati različit koncept, odnosno u komunikaciji sa ljudima iz EU na različitim nivoima slati dijametralno različite informacije.

Na to mi je gospodin Han skrenuo pozornost i kada sam rekao da ćemo se potruditi da mnoge stvari izbalansiramo, na prvom sastanku u Briselu i na drugom vrlo jasno nam je kazano da moramo biti vjerodostojni u izkazivanju stajališta BiH da bi vas neko na adekvatan način i primjereno podržavao na tom putu, a onda da vas uključi u sve one segmente kojima mi želimo, uz čitav ovaj proces, pristupiti. To su fondovi iz kojih možemo dobiti određena sredstva.

Međutim, nama se počesto dešava da bi mi uzeli sredstva, a ne bi ništa izvršavali, ili da ne budemo  još gori, kako ovih dana čujemo, da bi postavljali uslove ili barijere članicama EU, a od kojih sutra očekujemo potpis i saglasnost za svaki od narednih koraka, a biće ih na stotine u narednih pet ili deset godina koliko će trajati taj naš put ka EU.

Tako da nemamo šta prigovoriti stavu gospodina Hana. Ja sam tada zamolio njega i gospođu Mogerini da nekako budu blagonakloni kada budu izvještaji o BiH. Prvi izjveštaj je bio i stavljeni smo otprilike tamo gdje realno pripadamo. To je na dnu ljestvice onih koji žele da se okrenu ka EU.

Lično ću lično, još jednom za javnost vrlo jasno iznijeti svoj stav, ja to vidim na potpuno drugačiji način. Ako je naše opredjeljenje EU, a jeste, jer drugog puta ne smije niti može biti, onda vrlo jasno moramo precizno iščitati šta su pravila ponašanja i kada ste u poziciji da kredibilno aplicirate za članstvo i kada imate status kandidata i kad otvorite pregovore u pojedinim poglavljima, nemate više pravo na pretjerano hodanje u smislu traženja nekih izlaza za pogodnosti, koje vam se u nekom trenutku čine da su pogodnosti. Ne postavljamo mi standarde ponašanja, neko ih drugi postavlja. Mi se želimo priključiti i postati neka 29. ili koja već druga članica EU. Ako to želite, onda jednostavno morate prihvatiti pravila ponašanja.

U narednih nekoliko mjeseci dobićemo novi izvještaj. Želio bih da svoj koncept rada uime Predsjedništva, a to smo takođe juče dogovarali, prenesemo na nosioce izvršne vlasti i na nivou BiH i na nivou entiteta, kako bismo imali što manje nesporazuma sa članicama EU i uopšte sa institucijama EU. AKo to nismo u stanju uraditi, nikome ne otežavamo nego sebi. Niti ćemo moći komunicirati sa tim institucijama, niti ćemo se moći priključiti bilo kakvim asocijacijama od kojih možemo očekivati određena finansijska sredstva, bez obzira jesu li to projekti ili je to fiskalna problematika BiH ili njenih sastavnica. Tako da vrlo jasan odgovor – moramo biti ozbiljni, moramo razumjeti šta znači otvarati taj proces i vrlo jasno ponoviti da nismo mi ti koji postavljaju uslove. Uslovi su standardi, takvi kakvi jesu. Ja se čak bojim da će oni biti mnogo strožiji nego što to danas jesu, zbog različitih okolnosti na globalnom nivou, političkih, ekonomskih i socijalnih. Što prije to razumijemo, biće nam lakše.

Da se još jednom referiram na taj odlazak u Brisel – tada sam obećao gospođi Mogerini i gospodinu Hanu kako ćemo usvojiti koordinacijski mehanizam, kako ćemo usvojiti našu agendu, plan reformi, kako ćemo usvojiti jedan master plan. Mi smo to sve usvojili. Mi još na nekim nivoima vlasti u BiH špekulišemo da li smo to stvarno uradili.

Pa evo da budem jasan – Vijeće ministara BiH usvojilo je koordinacijski mehanizam, Federalna vlada je usvojila koordinacijski mehanizam, to je usvojila RS prije dvije ili tri godine. Istina, kazali smo da ćemo taj koordinacijski mehanizam upravo prilagođavati potrebama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i novim uslovima koje će možda postaviti EU u nekom od tih iskoraka. Kada je u pitanju ova reformska agenda, takođe je prošla sve procedure, i Vladu FBiH i Parlament FBiH, Predsjedništvo BiH davno je dalo saglasnost na to, prošla je Vijeće ministara BiH. Ne bi se smjelo desiti da u komunikaciji sa tim svijetom otvaramo moguća pitanja da li smo mi to uradili ozbiljno ili nismo uradili. Dobro bi bilo bh. javnost informisati sve političare koji izlaze sa takvim stavovima, često u našim medijima čitam o našim uglednim liderima koji dvoje oko toga da li je to stvarno usvojeno ili nije usvojeno… Ako mi u BiH dvojimo, šta će o nama misliti iz EU ili pojedine članice , koje u određenom trenutku mogu imati različite interese kada je u pitanju BiH. Vrlo jasno – naš put je evropski put i na nama je danas da promijenimo odnose unutar BiH i da se vrlo brzo prilagodimo standardima koji će nas tu očekivati.

TV1: Razgovaraćemo kasnije o izjavama pojedinih lidera, koje ste pomenuli u prethodnom odgovoru. Još jedno aktuelno pitanje, u pogledu Evropske unije, je i spor spor sa Hrvatskom u vezi sa blokadom izvoza mlijeka iz BIH.  Hoće li to i može li narušti dobrosusjedske odnose dvije zemlje?

ČOVIĆ: To je potpuno pogrešna postavka, to je jedno od pitanja. Mi nemamo spor sa Hrvatskom kada je u pitanju mlijeko. To moramo razumjeti. Hrvatska je samo jedna od članica EU, koja je reagovala na određen način kako je reagovala. Moje je da štitim interese BiH, a ne nečije druge. Međutim, Hrvatska je članice EU i ako imate spor sa bilo kojom od 28 članica, vi imate spor sa EU i to moramo razumjeti. Tradicionalna trgovina je pojam koji je definisan u projektima koje EU ima oko sebe vezano. Onaj ko nije spreman prihvatiti standarde, to sam i maloprije govorio, koje je i Hrvatska morala prihvatiti dok nije postala članica EU, onda se mora zapitati šta stvarno želi. Ne možemo mi davati kontramjere ni EU, nego trebamo hitno sjesti sa predstavnicima vlasti u Hrvatskoj i na nivou Predsjedništva i na nivou premijera i na nivpu ministara koji donose ključne odluke vezano za ovu problematiku. Tradicionalna trgovina je vrlo jasno postavljen i definisan pojam i bez obzira koliko mi od toga možemo imati privremeno štete, mi moramo razumjeti da je to jedan od standarda ponašanja koji ćemo morati slijediti.

Zabrinut sam samo zbog toga što rijetko imamo komunikaciju sa predstavnicima članica EU, koje u određenom trenutku povuku poteze prema BiH. Tu se mora mnogo brže djelovati i to djelovati na prijateljskoj osnovi, partnerskoj osnovi, a ne postavljati međusobne barijere i uslove jer nas to neće nigdje dovesti. Mi smo gubitnici u startu u jednom takvom projektu.

TV1: Prošle sedmice ste boravili u Kini,  imali ste niz sastanaka sa najvišim zvaničnicima, sa predsjednikom Kine ali i kinsekim kompanijama. Kakve bi pogodnosti naša zemlja mogla imati  od ove bogate i ekonomski stabilne zemlje?

ČOVIĆ: Prije svega treba razumijeti zadnje riječi koje ste kazali. To je izuzetno bogata, ekonomski stabilna i rekao bih danas ključni nosilac razvoja ili jedna od nekoliko njih u svijetu. Kada sve to vidite na terenu Narodne republike Kine, onda se zaista trebate zapitati imamo li mi luksuz ostati izvan nekih projekata, mega projekata. Mi kao mala zemlja moramo razumjeti da ako želimo biti dio velikog gospodarskog plana i programa, a oni u Kini danas imaju nekoliko takvih projekata, jedan od tih megaprojekata je i ovaj “16 + 1”, gdje se 16 zemalja uz Kinu uključuje u jedan veliki projekat, nekada puta svile, a danas željezničkog koridora koji bi trebao povezati zapadnu Evropu i sjever Evrope sa Kinom. Od tih 16 zemalja, 11 je članica EU. Mi sebe na neki način možemo predstaviti kao zemlju jugoistočne Evrope koja je vrlo blizu takvog jednog koridora i kroz to povlačiti sredstva iz fonda koji je ogroman. Mi smo već jednim dijelom ušli u ta sredstva, međutim imamo određene probleme.

Moja želja je bila da upravo gospodarskom diplomatijom iskoristim ovu posjetu Kini i da razgovaram  sa dužnosnicima Kine i gospodarstvenicima, koji imaju velike projekte. Samo jedna od firmi, koja se bavi jednim biznisom, ali da joj ja ne pravim promociju na ovaj način, upošljava 170.000 ljudi. Ta firma je prošle godine imala prihod 48 milijardi dolara, pa vidite sa kim se mi na neki način upoređujemo i sa kim pravimo poslove. Jedna od firmi je već u projektu termocentrale u Stanarima. Sa drugom se već dugo vode pregovori oko termo projekta u Tuzli, opet na nivou nešto niže od 400 MW.  Jasno je da je svaki od tih projekata oko milijardu KM u našim uslovima ovdje. Takođe su zainteresovani i za saobraćajnu infrastrukturu. U energetskoj infrastrukturi razgovarali smo o projektima iz Herceg-bosanske županije, dakle vjetroelektrana.

Postoji toliko prostora, samo mi moramo prilagoditi svoje ponašanje pravilima koja vrijede u tom dijelu svijeta kada je biznis u pitanju. Ja sam tu iskreno vrlo optimističan. Mislim da će naše diplomate u Kini, mislim da imamo snažno predstavništvo tamo koje razumije šta je to ekonomska diplomatija, kao i buduća ambasadorica, jer smo mi dosadašnjim ambasadorom Kine imali odličnu saradnju. Ambasadorica krajem ovog mjeseca dolazi u BiH. Tamo smo se takođe sreli i dogovarali, kada sam razgovarao sa predsjednikom, koji je prihvatio i poziv posjete BiH u nekom zgodnom trenutku. Tema svih tih razgovora uvijek bi bilo gospodarstvo, uz kulturnu saradnju.

Mi se moramo prilagoditi velikim projektima. Budite uvjereni da smo na neki način dosta dobro pozicionirani. Krajnje sam optimističan i vjerujem da ćemo u narednih par godina imati nekoliko milijardi dolara investicija u BiH sa tog tržišta. To tržište nije samo za sebe, Kina danas oko sebe pravi jedan sistem vrijednosti u koji je uključeno na desetke zemalja svijeta sa kojima mi vrlo rijetko i slabo komuniciramo. Tosu uglavnom zemlje izvan ovog dijela EU, izvan SAD-a, tako da je to posebno interesantno tržište i mislim da naši gospodarstvenici to moraju prepoznati.

Predsjedavajući VIjeća ministara BiH ili neko iz Vijeća ministara, mislim da će to biti predsjedavajući, će krajem jedanaestog mjeseca biti na ovom forumu “16 + 1”, koji je prošle godine bio organizovan u Beogradu, a ove godine će biti u Kini. Siguran sam da je to posebna šansa da gospodin Zvizdić sa svojim saradnicima uđe mnogo operativnije na ove projekte, o kojima sam ja razgovarao četiri, pet dana dok smo bili u Kini, uz ovu paradu obilježavanja 70 godina završetka Drugog svjetskog rata.

TV1: Da se sada okrenemo domaćoj političkoj sceni i nekim izjavamo koje bismo da prokomentirate?

ČOVIĆ: Naravno.

TV1: Pomenuli ste to na neki način ranije. Konkretno Lider DF-a Željko Komšić je u svom zadnjem intervjuu u 10 svojih odgovora čak 18 puta pomenuo Vaše ime. Od toga kako nije tačno da je usvojen mehanizam kordinacije, da želite kroz taj mehanizam nadležnosti države izjednačiti sa kantonima, da kroz izmjene izbornog zakona želite treću izbornu jedinicu. Kakav je Vaš komentar?

ČOVIĆ: To je objektivan problem. To je jedan od lidera koji je još uvijek dio vlasti u FBiH kroz dopredsjednika FBiH i nekoliko ministara koji su, istina, podnijeli ostavku, ali se nisu povukli jer se dopredsjednik nije povukao. Na nivou Vijeća ministara je dio vlasti.

Razumijem da mi međusobno ne moramo komunicirati, da se ne razumijemo, ali zašto u projekte koji imaju apsolutnu evropsku budućnost unositi politički određenu netrpeljivost i neusaglašenost. Još jednom ću kazati, ako ništa drugo, mogli smo svi iščitati šta smo usvojili oko mehanizma koordinacije, jer nema potrebe da bilo koga zbunjujemo oko toga. Da li ćemo mi kroz  Izborni zakon naći rješenja za jednakopravnost naroda kroz jedno, drugo ili neko pedeseto rješenje, u ovom trenutku nije predmet razgovora. Biće vrlo brzo, ali u ovom trenutku nije predmet razgovora. Uvjeren sam da je to put da nas se drži stalno zarobljene u onom vremenu od prije 15 ili 20 godina.

To nije ono što bi trebalo osigurati otvaranje vrata evropskih institucija administraciji BiH. Siguran sam, bez obzira u kojem kontekstu su te izjave kazane, vjerovatno što ja imamvrlo jasan stav kada je u pitanju parlamentarna većina i uključenost DF-a u tu parlamentarnu većinu. Stvarno nemam ništa protiv bilo kojeg političara, pa ni prema Željku Komšiću, moj odnos je potpuno identičan kao i prema svima drugima. Ne vidim baš nijedne koristi ako ćemo mi ta pitanja stalno otvarati, više sam zagovornik jasnog stava. Izađite, pa kažite vi javnosti šta vi želite i kakvu BiH želite, a onda se ponašajte kako ste to kazali ili ako želite kreirati vlast na bilo kojem nivou po nekom konceptu, onda definišite taj koncept i držite ga se kao nečeg što je odraz vaše vjerodostojnosti u politici.

Tako da ja ne bih komentarisao uopšte, ja ne komentarišem ni ostale kolege sa kojima se ne moramo slagati ni oko čega. Ali mislim da nam ovi istupi prave značajnu štetu, jer te naše komentare, bez obzira koliko su oni lokalni, čitaju ljudi iz vana i onda preko svojih diplomatskih kanala komentarišu sve ovo što skupa radimo i pokazuju u kojoj smo mjeri ozbiljni ili nismo ozbiljni. Tako da što prije promijenimo ta pravila ponašanja, mislim da će nam biti lakše. Ali isto tako, što prije definišemo parlamentarne većine na svim nivoima, moraćemo od prijatelja sa kojima pravimo parlamentarnu većinu potpisati vrlo jasan plan kojeg onda možemo i mi kontrolisati, njegovo izvršenje, ta agenda se mora svakodnevno držati na stolu, ali i naša javnost, da vidimo šta je ko uradio od te priče.

TV1: Vlada u Federaciji radi, no evidentna je kriza parlamentarne većine. Vi ste najavili da bismo stabilnu većinu mogli imati u narednih par mjeseci – kako bi ta većina po Vama trebala izgledati i koje bi ona stranke trebala uključivati?

ČOVIĆ: Sa jednom od tih stranaka smo probali i sada vidimo u kakavom smo stanju. Izdražli smo skoro mjesec dana zajedno na federalnom nivou. Što se tiče drugih stranaka, vode se različiti razgovori na različitim nivoima. Ja sam juče u Sarajevu razgovarao sa kolegama iz SDA i PDP-a, jer smo kao tri člana Predsjedništva BiH imali sastanak, pa konsultacije na ovu temu. Sa gospodinom Izetbegovićem smo vrlo precizno dogovorili susrete 12. septembra u Mostaru užih stranačkih tijela, gdje ćemo razgovarati vrlo precizno sa svim nosiocima vlasti iz ove dvije stranke na nivou BiH i na nivou entiteta i vidjeti šta su kriterijumi ili principi kojih se moramo držati kako bi proveli i ovu agendu o kojoj govorimo, naš master plan koji je Predsjedništvo BiH usvojilo, kako bi koordinacijski mehanizam u punini zaživio.

Ono što mi moramo razumjeti, a što neki nisu razumjeli, nije u pitanju, u prethodnom pitanju je to spomenuto, kako ne dozvoliti centralizovanje odnosa u BiH. BiH mora biti snažno decentralizovana zemlja. Ne znam ko se još zanosi pokušajem da napravi centralizovanu tvorevinu, kada znamo da to apsolutno neće funkcionisati. Ali, sa druge strane, takođe ne smijemo dopustiti da bilo koji segment te decentralizovane BiH može blokirati procese u BiH. Moramo se natjerati da razumijemo vođenje politike na način da tražimo kompromise i rješenja, a ne kako ćemo to blokadama raditi. Jedna od ključnih blokada je upravo sve centralizovati, a onda pokušati kroz jedan instrument moći definisati pravila ponašanja u BiH.

Znači, moramo mi razumjeti da BiH ima jako puno političkih stranaka. Pogledajte kakvu danas mješavinu, miks, imamo na političkoj sceni. Skoro da nema političke stranke koja nije na nekom nivou vlasti. Ako je to tako, onda moramo svi preuzeti odgovornost. Ne možete glumiti opoziciju kad vam treba, a sa druge strane ponašati se kao pozicija kada vam to daje određene pogodnosti.

Uvjeren sam da ćemo to sa SDA raspraviti u subotu, te da je realno da ćemo do kraja godine naći partnere koji imaju kvalitetnu većinu. Više puta sam kazao da, što se mene tiče, to je SBB na nivou entiteta i na nivou BiH, čak i svih kantona. Kapacitet za to postoji i onda je to komotna širina za ključne stvari koje mi moramo uraditi naredne dvije godine. Međutim, oko toga nije dovoljno da samo ja razmišljam na ovakav način, to ćemo raspraviti i sa SDA-om, iako sam ja to više puta pričao sa gospodinom Izetbegovićem. Trebamo znati da i partner sa treće strane želi čista pravila igre. Ne želi niko uću u vlast, pa dijeliti odgovornost, želi znati šta je plan, jer niko se više ne otima, kako to neko želi predstaviti, za fotelje. Upravno oni koji su se isključivo otimali za fotelje, vrlo brzo su odustali iz ove vlasti, jer su shvatili da im to baš neće ići.

Duboko sam uvjeren da do kraja godine možemo imati krajnje dobru parlamentarnu većinu na nivou FBiH i BiH, koja može iznijeti ove projekte, koji su dosta teški i složeni, posebno ekonomski i socijalni, na svojim leđima. Ali za to vrijeme mi moramo raditi. Mi imamo izvršnu vlast. Ona jeste manjinska, ali ta izvršna vlast ima pune kompetencije i ustavne odgovornosti i nadležnosti da svoj posao radi dok se parlamentarna većina ne promijeni.

(Kliker.info-Vijesti)