Billova Amerika : Amerikanci dva Clintonova mandata pamte kao “zlatno vrijeme”
Ustaljena je tradicija u Sjedinjenim Američkim Državama da svakom američkom predsjedniku, po završetku mandata, bude izgrađena biblioteka u koju revnosni Amerikanci pohranjuju sve predsjedničke dokumente, fotografije, poklone, zabilješke, ali i predsjedničku odjeću koju je nosio na posebnim prilikama, escajge i servise kao i fotografske, audio i videozapise kompletnog političkog puta, od angažiranja u školskim odborima do stanovanja u Bijeloj kući.Izuzetak nije ni 42. američki predsjednik, onaj koji je građanima BiH najbliži i napoznatiji, William Jefferson Clinton.
Novinarke Agencije Fena boravile su u ekskluzivnoj posjeti veleljepnoj Clintonovoj biblioteci i pratećem parku u gradu Little Rocku, Arkansas (SAD). Biblioteka je otvorena 2004. godine i od tada bilježi na stotine hiljada posjeta svake godine. U dizajn i izgradnju ove biblioteke bio je, uz arhitekte Jamesa Polsheka i Richarda Olcotta, aktivno uključen i sam Clinton. Njegova vizija ovog zdanja, pojasnili su nam uposlenici Biblioteke, bila je inspirana rijekom Arkansas i njenih šest mostova u Little Rocku. Tako je Biblioteka smještena na desnoj obali rijeke u potpunosti vizuelno kompatibilna s ovim čeličnim mostovima i inkorporirana u dio Little Rocka – River Market, ujedno i najposjećeniju turističku zonu ovog grada.
Arhitekti su maestralno uradili svoj posao i u potpunosti ostvarili Clintonovu viziju. Dok se kroz drvored Parka u dužini od 700 metara, približavate Biblioteci ne možete ne primijetiti da se sama zgrada Biblioteke pruža preko rijeke, odnosno, da se dobar dio samog zdanja proteže gotovo do druge obale. – Ova zgrada ne treba da bude simbol samo onoga što sam radio ili pokušavao uraditi tokom predsjedničkog mandata, već i onoga što želim da radim ostatak svog života – da gradim mostove među ljudima, nacijama, vjerama, politikama i mostove između jučer i danas – zapisano je u Clintonovim dokumentima koji govore o izgradnji Biblioteke. Sam ulaz popločan je granitnim pločama u koje su urezana imena donatora za izgradnju ovog kompleksa, a za koji je utrošeno 160 miliona dolara.
Odmah po ulasku dočekuje vas iznimno ljubazno i do u detalje informirano osoblje Biblioteke. Svi službenici su obučeni u elegantna crna odijela s bijelim košuljama i istaknutim imenima. Vidljivo je da su svi puni poštovanja prema Clintonu. – On je naš ponos – kazala je reporterkama Agencije FENA službenica za naplatu ulaznica smještena za ogromnim, okruglim stolom od teškog mahagonija ne propuštajući priliku da nas upozna o činjenici da je Clinton iz Arkansasa, iz mjesta Hope, nedaleko od Little Rocka. Plaćena ulaznica od sedam dolara pokriva obilazak čitavog kompleksa kao i zgrade Clintonove Fondacije koja je smještena tik uz Biblioteku. U ogromnom ulaznom holu postavljena je limuzina u kojoj se u toku dva mandata vozio Clinton. Riječ je o "cadillac fleetwoodu", automobilu koji je posebno za predsjednika izradio američki automobilski gigant General Motors.
Uz ovaj automobil postavljena je i videoizložba posvećena hrabrosti i odanosti pripadnika Tajne službe – osobnim Clintonovim tjelohraniteljima. Prikazan je način na koji štite predsjednika po ulasku i izlasku iz vozila, a o tome koliko je pažnje posvećeno detaljima govori i činjenica da je u ovaj izložbeni dio uključena i postavka audioopreme, odjeće, obuće kao i oružja koju su tada nosili pripadnici Tajne službe. Uključujući i neizostavne crne, sunčane naočale agenata. Na prvom spratu Biblioteke, uz brojne projekcije o Clintonovim kampanjama, njegovom političkom putu, vjenčanju i životu s današnjom američkom sekretarkom Hillary Clinton, svi posjetioci imaju na uvid dokumente iz predsjedničkog mandata.
Među mnoštvom polica s uredno arhiviranim registrima, pronašli smo i dokumenta vezana za Dejtonski mirovni sporazum. Još nam je zanimljivija bila lista, odnosno, predsjednikov raspored za dan kada je potpisan Dejton – 14. decembra 1995.U rasporedu koji je za Clintona pripremio njegov kabinet uneseni su podaci o potpisnicima, redoslijedu potpisivanja i obraćanja kao i rasporedu sjedenja. I upravo zbog ovog Clintonovog poduhvata – zaustavljanja rata u BiH uposlenici Biblioteke bili su oduševljeni kada su čuli da smo iz BiH. – To je krasno. BiH je krasna zemlja, divnih ljudi. Clinton je mnogo učinio za BiH i mi znamo koliko ga vi cijenite. A zbog toga mi cijenimo vas – kazao nam je službenik na ulazu u Clintonovu "Ovalnu sobu" koja je, do u detalje, prenijeta iz Bijele kuće u Biblioteku.
Službenik je toliko bio oduševljen spoznajom da smo došli iz BiH da je "alarmirao" i ostale uposlene te smo gotovo do kraja posjete imali vlastitog vodiča, šarmantnu gospođu, koja se potrudila da nam pokaže sve za što je smatrala da bismo trebali vidjeti. Kako atmosfera u Biblioteci ne bi bila sterilna i ozbiljna politička, pojasnila nam je, u brojne postavke uvrštene su i Clintonove šale i doskočice. Na jednom od brojnih videozidova postavljen je, naprimjer, uradak koji prikazuje Clintona kako se sam javlja na telefone u Bijeloj kući i prebacuje pozive. Ovaj video urađen je kao parodija, a u periodu kada zbog čuvene afere s Monikom Levinski, više od pola kabineta nije razgovarao s predsjednikom.
Naravno, svi problemi su, kao što je poznato, prevaziđeni Clintonovim izvinjenjem naciji i porodici kao i svojim službenicima. Ali, šaljivdžija po prirodi, Clinton nije propustio da ovjekovječi ovaj trenutak.Na spomenutim videozidovima prikazuju se njegovi najpopularniji govori, inauguracijske ceremonije i predizborne kampanje. Poseban odjeljak posvećen je gospođi Clinton, a uz izvještaje o njenim obrazovnim uspjesima, ocjenama iz srednje škole i slikama iz mladih, studentskih dana, postavljene su i haljine koje je nosila na obje inauguracijske svečanosti. Također, tu je i niz opuštenih, porodičnih slika porodice Clinton i njihovih čuvenih kućnih ljubimaca – mačka i psa, mađarske vižle. Dovitljivi Amerikanci prodaju na stotine plišanih lutaka ovih kućnih ljubimaca.
Izloženi su i svi pokloni koje je Clinton dobio za vrijeme svojih mandata, a zainteresirani mogu pogledati, u posebnoj projekcijskoj sali, i kratki film o privatnom i političkom životu Billa Clintona, a čiji je narator sam Clinton.Zgrada Clintonove Fondacije za čije ciljeve Clinton radi vrlo predano i marljivo, smještena je tik uz Biblioteku.Misije Fondacije su poboljšanje globalnog zdravlja, jačanje ekonomije, promooviranje važnosti zdravog i sigurnog djetinjstva te zaštita okoliša. Fondacija, osim arhiviranih dokumenata o uspjesima i projektima koji su u toku ima i suvenirnicu gdje kupovinom različitih predmeta: šalica za kafu, olovaka, majica s različitim natpisima, kopijama predsjedničkog pečata, itd. pomažete rad Fondacije. Nismo mogli ne primijetiti da je većina majica ispisana sloganom "I miss Bill" (Nedostaje mi Bill). I, zaista, Amerikanci dva Clintonova mandata pamte kao "zlatno vrijeme".
Kada je stupio na dužnost Clinton je zaposlio više žena i pripadnika manjina u vladinim resorima od bilo kojeg prethodnog predsjednika. Za vrijeme svog prvog mandata prvo je ukinuo restrikcije vezane uz pobačaj koje su na snazi bile 12 godina koliko su republikanci bili na vlasti. Već nakon dva tjedna potpisao je zakon koji tvrtkama koje imaju više od 50 zaposlenih nalaže da radnicima dopuste 12-tjedni neplaćeni odmor u godini dana kada se u obitelji rodi ili razboli dijete. Za vrijeme svoje kampanje Clinton je obećao da će homoseksualcima omogućiti da služe vojsku. Kada je to pokušao provesti u djelo vojni lideri i neki članovi Kongresa oštro su se usprotivili tome. Tada je postignut kompromis: homoseksualcima će biti dopušteno da služe vojsku, ali oni neće smjeti otkrivati svoje homoseksualne sklonosti i uzdržavat će se od homoseksulanog ponašanja. Taj kompromis je postao poznat pod imenom don't ask, don't tell (ne pitaj, ne govori).
Clintonov prijedlog smanjenog saveznog proračuna prošao je u Kongresu zahvaljujući samo jednom glasu više. Clintonovo obećanje o smanjenju poreza srednjoj klasi ostvareno je stoga tek 1995. godine. Njegov prijedlog zdravstvenih reformi nije prošao, ali je prošao Clintonov prijedlog zakona koji je postrožio odredbe o kupovini oružja i osigurao novac za više od 100.000 policajaca. U vanjskoj politici, tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, Clinton je uspio organizirati izraelsko-palestinske pregovore u Washintonu između Jassera Arafata i Jitzaka Rabina što je dovelo do prekida sukoba sve do septembra 2000. godine. Osim toga zalagao se za približavanje Kini i demokratizaciji Rusije poslije kraja hladnog rata. Reagirao je na agresiju u Bosni i Hercegovini 1995. godine bombardirajući snage bosanskih Srba uprkos protivljenju ostalih velikih svjetskih sila.
Tokom predsjedničkog mandata, počevši od 1996. godine, kad je pobijedio svog protukandidata Boba Dola, Clinton se u vanjskoj politici pobrinuo da se odnosi između Vijetnama i SAD-a normaliziraju. Potpisao je Kyoto protokol koji je kasnije njegov nasljednik George W. Bush odbacio. – Ekonomija je u Clintonovo vrijeme bila najjača i američki građanin se tada ni o čemu nije brinuo – kazala nam je većina Amerikanaca s kojima smo razgovarali. Sve ovo potvrđuju i riječi velikog humaniste i političara Nelsona Mendele koje smo zabilježili u jednom od brojnih filmova koji se emitiraju unutar Biblioteke. – Nikada prije, SAD nisu imale ovakvog čovjeka na čelu. On je glas razuma, prosperiteta i prijateljstva i ja sam ponosan što ga ubrajam u svoje prijatelje – kazao je Mendela. Clinton je na čelu SAD-a bio od 1993. do 2001. godine. (Kliker.info-Fena)
Komentari