Kliker.info

Uoči mirovne konferencije “Ženeva 2” sirijski predsjednik Bashar Al-Assad je iz svog ureda u Damasku, nakon nekoliko mjeseci šutnje ili, bolje rečeno, nešto rjeđe komunikacije s medijima, za  France Presse  dao intervju u kojem je po tko zna koji put ponovio kako se sirijski narod bori protiv terorizma kojeg izvoze Saudijska Arabija i Turska, a zapadne zemlje su te koje terorističkim organizacijama daju i političku podršku.

Na pitanje novinara o alternativnoj opciji za njega i njegovu obitelj, Assad je izjavio “kako rat u kojem se brani zemlja nema druge alternative osim pobjede”. Govoreći o oporbenim predstavnicima, sirijski predsjednik je rekao kako je suradnja s njima načelno moguća, ali da iza tih ljudi ne stoji sirijski narod, nego zemlje koje su ih stvorile i kao takvi ne mogu biti dio sirijske vlade, jer bi u tom slučaju u sirijskoj vladi de facto sjedile Saudijska Arabija, SAD, Francuska, Katar i druge zemlje.

Za sve ove zemlje je sirijski predsjednik rekao da je pomirba s njima moguća, budući da je politika sprega načela i interesa, ali kako nije on taj koji će o tome odlučivati, nego sirijski narod koji će reći da li mu je u interesu obnoviti odnose s onima koji su razorili Siriju. Francuskoj je poručio da je žalosno vidjeti zemlju koju vode dužnosnici koji su svoja načela prodali za petrodolare zaljevskih monarhija, te koji primaju zapovjedi iz Washingtona, tim više što je riječ o zemlji koja je u povijesti upamćena po svojoj revoluciji i čuvanju neovisnosti.

Agence France Presse – Intervju sa sirijskim predsjednikom Basharom Al-Assadom

Agence France Presse: Gospodine predsjedniče što očekujete od Ženevske konferencije?

Bashar Al-Assad:Najvažniji je element, što mi stalno napominjemo, da bi Ženevska konferencija trebala polučiti jasne rezultate koji se odnose na borbu protiv terorizma u Siriji. Konkretno, treba vršiti pritisak na zemlje koje terorizam izvoze na način da šalju borce, novac i oružje terorističkim organizacijama, u prvom redu je riječ o Saudijskoj Arabiji i Turskoj, ali naravno i iz zapadnih zemalja koje pružaju političku podršku tim terorističkim organizacijama. To je najvažnija odluka ili rezultat koju bi Ženeva 2 mogla donijeti. Svako političko rješenje koje u sebi neće sadržavati borbu protiv terorizma nema nikakvu vrijednost. Nije moguće politički djelovati, ako je terorizam prisutan posvuda, i to ne samo u Siriji, nego i u susjednim zemljama. Politički gledajući, moguće je da Ženeva 2 pridonese procesu dijaloga između Sirijaca, ali on mora biti sirijski proces, unutar Sirije i Ženeva 2 nikako ne može biti zamjena za njega.

AFP: Nakon gotovo tri godine od početka razornog rata i velikog izazova kao što je obnova zemlje, je li moguće da se ne kandidirate za predsjednika?

Bashar Al-Assad: To ovisi o dvije stvari. O osobnim željama ili osobnoj odluci, s jedne strane, i javnosti u Siriji s druge. Kad sam ja u pitanju, ne vidim razloga zašto to ne bi učinio, a sirijska javnost ima još oko četiri mjeseca prije nego što se objavi datum izbora. Ako se u tom trenutku u javnosti bude postojala želja za mojom kandidaturom, neću oklijevati ni trenutak i kandidirati ću se za izbore. Ukratko, možemo reći da su šanse za moju kandidaturu prilično značajne.

AFP: Što ste proteklih godina mislili u trenucima kada je izgledalo da gubite bitku i jeste li na trenutak razmišljali o alternativnom scenariju za sebe i svoju obitelj?

Bashar Al-Assad: U svakoj borbi uvijek postoji mogućnost pobjede i poraza, ali kada branite svoju zemlju nema druge mogućnosti osim pobjede. Kada bi Sirija izgubila ovu bitku, to bi značilo širenje kaosa na cijelom Bliskom Istoku. Ova bitka nije ograničena samo na Siriju i nije, kako to zapadna propaganda prikazuje, “narodni ustanak protiv režima koji tlači svoj narod” i “revolucija za slobodu i demokraciju”. Te su laži sada postale jasne ljudima. U protekle tri godine nije riječ o nikakvoj narodnoj revoluciji i taj je projekt propao jer se nacionalnim revolucijama ne može upravljati izvana. Što se tiče scenarija o kojem govorite, naravno da ove vrste bitaka imaju brojne scenarije. Jedan, dva, tri…na desetke i svi su usredotočeni na obranu domovine, ali nijedan na bježanje od nje. Bježati u ovim okolnostima nije opcija. Ja moram biti na čelu onih koji brane ovu zemlju, a to je bio slučaj od prvog dana.

AFP: Mislite li da ćete pobijediti u ovom ratu?

Bashar Al-Assad: Ovo nije moj osobni rat da bih pobijedio. Ovo je rat svih nas, kao Sirijaca. Mislim da je ovaj rat imao dvije faze. Prva faza je bila ta u kojoj su se u početku pravili planovi o rušenju sirijske države u nekoliko tjedana ili mjeseci. Sada, tri godine poslije, možemo sa sigurnošću reći da to nije uspjelo i da je sirijski narod pobijedio. Tu su zemlje koje ne samo da su htjeli srušiti državu, nego su Siriju htjeli podijeliti u nekoliko mini- država i naravno da im to nije pošlo za rukom, a to je, također, pobjeda sirijskog naroda. Druga faza je borba protiv terorizma koju vodimo svakodnevno. Kao što znate, ta faza još nije gotova, pa ne možemo govoriti o pobjedi prije no što eliminiramo sve teroriste. Ono što možemo reći je da napredujemo i idemo dalje. To ne znači da je pobjeda blizu i da je pri ruci, jer ove vrste bitaka su komplicirane i teške, te je stoga za njih potrebno puno vremena. Međutim, kao što sam rekao i to ponavljam; mi uvelike napredujemo, ali još uvijek nismo postigli pobjedu.

AFP: Vraćajući se na Ženevu 2, podržavate li poziv s konferencije da svi strani borci napuste Siriju, uključujući i Hezbollah?

Bashar Al-Assad: Jasno je da je obrana Sirije odgovornost sirijskog naroda, sirijskih institucija, a posebno sirijske vojske. Dakle, ne bi bilo razloga za bilo koga tko nije Sirijac da se uključuje u sukobe da nije bilo stranih boraca iz desetina stranih zemalja koji su napadali civile, ali i Hezbollah, pogotovo na sirijskoj-libanonskoj granici. Kada govorimo o stranim borcima koji bi trebali napustili Siriju, tu bi trebali govoriti o svim naoružanim ljudima, uključujući i Sirijce, koji bi trebali predati svoje oružje sirijskoj državi, što bi u konačnici dovelo do stabilnosti. Naravno da je to jedan od elemenata za rješenje krize u Siriji.

AFP: Osim razmjene zarobljenika i prekida vatre u Aleppu, jeste li spremni ponuditi neke druge inicijative na Ženevi 2?

Bashar Al-Assad: Sirija je svoje prijedloge iznijela točno prije godinu dana, u siječnju prošle godine. To je bila potpuna inicijativa koja je objedinila političke i sigurnosne aspekte, ali i druge dimenzije koje su trebale dovesti do stabilnosti. Svi ovi detalji su dio inicijative koje je Sirija već ranije iznijela. Međutim, svaka inicijativa mora biti rezultat dijaloga između Sirijaca. Suština svega što je predloženo je da sama kriza, borba protiv terorizma, odnosno buduća politička vizija i politički sustav u Siriji zahtijeva odobrenje Sirijaca. Naša inicijativa je temeljena na dijalogu koji bi pokrenuo proces u kojem bi mi izrazili vladine stavove. To je uvijek bio naš stav, tj. da svaka inicijativa mora biti kolektivna i obuhvatiti oba politička aktera u Siriji, ali i sirijski narod u cjelini.

AFP: Oporba koja će sudjelovati na Ženevi 2 je podijeljena i mnoge frakcije na terenu nitko ne predstavlja. Ako se ne postigne sporazum, kako se on u takvim okolnostima može provoditi na terenu?

Bashar Al-Assad: To isto pitanje postavlja i vlada. Kad i s kim pregovarati? Očekuje se da će biti mnogo strana u na Ženevskoj konferenciji, ali se još ne zna tko će sve doći. Tu će biti razne strane, uključujući i sirijsku vladu i svima je jasno da neke od skupina koje bi mogle sudjelovati u konferenciji od nedavno više ne postoje. Ima i onih koje su tijekom krize stvorene od stranih obavještajnih službi iz zemalja kao što su Katar, Saudijska Arabija, Francuska, SAD ili druge zemlje. Onda, je li logično da bi Francuska trebala biti dio rješenja za Siriju? Ili Katar, Amerika, Saudijska Arabija ili Turska? To nema nikakvog smisla. Stoga, kada budemo pregovarati s tim stranama, mi u stvari pregovaramo sa zemljama koje stoje iza njih i koje podupiru terorizam u Siriji. Postoje i druge oporbene snage u Siriji koje imaju nacionalni program i to su stranke s kojima možemo pregovarati. Na pitanje o viziji za budućnost Sirije, otvoreni smo prijedlogu da ove stranke sudjeluju u upravljanju sirijskom državom, vladom i drugim institucijama. No, kao što sam spomenuo ranije, sve što se dogovori s bilo koje strane, bilo to u Ženevi ili u Siriji, mora odobriti sirijski narod putem referenduma.

AFP: U tom kontekstu, bi li sporazumi o prekidu vatre koji su postignuti u Moadamiyehu i Barzehu biti alternativa Ženevi?

Bashar Al-Assad: Istina je da ove inicijative mogu biti važnije od Ženeve, jer većina onih koji se bore i obavljanje terorističke operacije na terenu nemaju političku agendu. Neki od njih su postali profesionalni naoružani razbojnici, a drugi, kao što znate, su takfirističke skupine koje se bore za ekstremistički islamski emirat i slično. Ženeva ništa ne znači za ove skupine. Iz tog razloga, izravno djelovanje i sporazumi koji su postignuti u Moadamiyehu, Barzehu i drugim mjestima u Siriji su se pokazali kao vrlo učinkoviti. No, sve to je odvojeno od političkog procesa i političke budućnosti Sirije. Ova pomirenja su doprinijela stabilnosti i prekinula krvoprolića u Siriji i oba su velika pomoć ka otvaranju puta za politički dijalog o kojem sam ranije govorio.

AFP: Jeste li spremni u budućoj vladi imati premijera iz oporbe?

Bashar Al-Assad: Sve ovisi o tome koga ta oporba predstavlja. Ako predstavlja većinu, recimo u parlamentu, naravno da bi trebala voditi vladu. No, imenovati premijera iz oporbe koja nema većinu ne bi bilo politički dozvoljeno u bilo kojoj zemlji na svijetu. U vašoj zemlji, na primjer, ili u Velikoj Britaniji ili negdje drugdje, ne možete imati premijera iz parlamentarne manjine. To će sve ovisiti o sljedećim izborima i oni će otkriti pravu veličinu podrške koju imaju razne oporbene snage. Što se tiče sudjelovanja kao načela, možemo ga podržati, naravno, to je dobra stvar.

AFP: Jeste li spremni na to da, primjerice, Ahmed Jarba ili Moaz Khatib, budu vaš sljedeći premijer?

Bashar Al-Assad: To nas vraća na prethodno pitanje. Da li itko od tih ljudi predstavlja sirijski narod, ili čak dio sirijskog naroda? Predstavljaju li oni sami sebe ili su samo predstavnici država koje su ih stvorile? To nas vraća na ono što sam spomenuo ranije. Svaka od ovih skupina predstavlja zemlju koja ih je stvorila. Sudjelovanje bilo kojeg od tih pojedinaca, znači sudjelovanje svake od država koje su ih stvorile u sirijskoj vladi! To je prva točka. Drugo, pretpostavimo da postignemo dogovor oko sudjelovanja tih osoba u vladi. Mislite li da bi se usudili doći u Siriju da sudjeluju u vlasti? Naravno da ne bi. Prošle godine su tvrdili kako nadziru 70 % Sirije, ali nikada osobno nisu bili na područjima koja su navodno držali pod kontrolom. Dođu do granice na tridesetak minuta i fotografiraju se za tu priliku, potom pobjegnu. Kako oni mogu biti ministri u vladi? Može li stranac postati sirijski ministar? Ti su prijedlozi potpuno nerealni, ali su zato vrlo dobar vic!

AFP: Gospodine predsjedniče, rekli ste da sve ovisi o rezultatima izbora, ali kako možete održati izbore ako je dio sirijskog teritorija u rukama pobunjenika?

Bashar Al-Assad: Tijekom ove krize i nakon nemira koji su počeli u Siriji, mi smo dva puta proveli izbore. Prvi su bili lokalni izbori, a drugi parlamentarni. Naravno, izbori se ne mogu se provoditi na isti način kako se provode u normalnim okolnostima, ali su ceste između sirijskih područja bile otvorene, a ljudi u tim područjima su se mogli slobodno kretati između različitih regija. Oni koji žive u teškim područjima idu u susjedna područjima i sudjeluju na izborima. Tu će biti poteškoća, ali taj proces nije nemoguće provesti.

AFP: Sada kada se oporbeni borci bore protiv džihadista, vidite li ikakvu razliku između te dvije skupine?

Bashar Al-Assad: Odgovor bi bio drugačiji na samom početku krize i tijekom njenih različitih faza, nego što je danas. Danas, više ne postoje dvije oporbene skupine. Svi znamo da su tijekom proteklih nekoliko mjeseci ekstremističke terorističke skupine koje se bore u Siriji uništile posljednje od uporišta koje su držale prozapadne snage, a koje su se nazivale umjerenima, sekularnima ili tzv. “Slobodna sirijska vojska”. Te snage više ne postoje. Sada se radi o jednoj ekstremističkoj skupini sastavljenoj od različitih frakcija. Borci koji su nekada pripadali onome što zapad nazivao “umjerenim snagama“ su se udružili s ovim ekstremističkim frakcijama, bilo zbog straha ili dobrovoljno putem financijskih poticaja. Ukratko, bez obzira na ono što pišu zapadni mediji, mi se sada borimo protiv jedne ekstremističke i terorističke skupine koja se sastoji od različitih frakcija.

AFP: Je li moguće da vojska i oporba u borbi protiv džihadista stanu rame uz rame?

Bashar Al-Assad: Mi ćemo surađivati s bilo kojom stranom koja se u borbi protiv terorista želi pridružiti vojsci, ali se to još nije dogodilo. Postoje mnogi militanti koji su napustili ove skupine i pridružili se vojsci. Dakle, to je moguće, ali to su pojedinačni slučajevi. Ovo nije savez između “umjerenih” snaga i vojske protiv terorista. Taj prikaz je laž i iluzija koju koristi zapad samo kako bi opravdao svoju podršku teroristima u Siriji. Oni podržavaju terorizam, ali se pravdaju da time podupiru umjereni protiv ekstremnog terorizma, što je potpuno nelogično. AFP: Država optužuje pobunjenike da koriste civile kao živi štit u područjima koja drže pod nadzorom, ali kada vojska bombardira ta područja, zar ne mislite da ginu i nevini ljudi?

Bashar Al-Assad: Vojska ne granatira namjerno gradske četvrti, nego udara na područja u kojima se nalaze teroristi. U većini slučajeva, teroristi uđu u pojedina područja i istjeraju civile. Što mislite, zašto imamo toliko prognanika? Većina od milijuna raseljenih ljudi u Siriji su pobjegli iz svojih domova jer su im teroristi nasilno ušli u kvartove. Ukoliko postoje civili među tim oružanim skupina, zašto imamo toliko raseljenih osoba? Vojska se bori protiv naoružanih teroriste, a u nekim slučajevima su teroristi koristili civile kao živi štit. Civilne žrtve su, nažalost, posljedice svakog rata. Ne postoji čisti rat u kojem ne bi bilo nevinih civilnih žrtava i to je nesretna priroda rata, ali i to je razlog zašto je jedino rješenje stati na kraj svemu tome.

AFP: Gospodine predsjedniče, neke međunarodne organizacije su optužili vladu i oporbu za brojne zločine. Nakon što je ovaj rat završi, jeste li spremni pokrenuti istrage za njih?

Bashar Al-Assad: Optužbe od strane tih organizacija su nelogične. Kako to da sirijska država ubija svoje ljude, a ipak opstala je tri godine i to unatoč činjenici da postoji na desetke zemalja koje rade protiv nje. Da je sirijska država ubijala svoje ljude, oni bi se davno protiv toga pobunili. U takvoj situaciji država ne može preživjeti više od nekoliko mjeseci, a činjenica da pružamo otpor tri godine znači da država ima podršku naroda. Takav razgovor čak nije ni nelogičan, on je neprirodan. Ono što ove organizacije govore je samo odraz nepoznavanja situacije u Siriji ili, u nekim slučajevima, to ukazuje na političku agendu pojedinih država. Sirijska država je oduvijek branila svoje civile i to je dobro dokumentirano. Teroristi su ti koji su diljem zemlje počinili pokolje i ubijanje civila. Od početka ove krize do danas, te organizacije nemaju niti jedan dokument kojim mogu dokazati da je sirijska vlada bilo gdje počinila masakr nad civilima.

AFP: Gospodine predsjedniče, mi smo čuli da ima stranih novinara koji su bili oteti od strane terorističkih skupina. Ima li stranih novinara u državnim zatvorima?

Bashar Al-Assad: Bilo bi najbolje da pitate relevantne, specijalizirane službe po tom pitanju i one će vam moći dati odgovor.

AFP: Je li jednog dana moguće pomirenje između Sirije s jedne strane i Saudijske Arabije, Katara i Turska s druge?

Bashar Al-Assad: Politika se stalno mijenja, ali ta promjena ovisi o dva čimbenika: načela i interesa. Mi nemamo nikakvih zajedničkih načela s državama koje ste spomenuli. Te države podupiru terorizam i one su doprinijele krvoproliću u Siriji. Što se tiče interesa, moramo se zapitati hoće li sirijski narod pristati na zajedničke interese s tim zemljama i to nakon svega što se dogodilo, uz svo krvoproliće u Siriji? Ne želim odgovarati u ime sirijskog naroda. Ako ljudi vjeruju da dijele interese s tim državama i ako one budu u stanju promijeniti politiku koja podržava terorizam, moguće je da sirijski narod pristane na poboljšanje odnosa. Ja, kao predsjednik, ne mogu samostalno odgovoriti u ime sirijskog naroda u ovakvom trenutku. Tu odluku mora donijeti narod.

AFP: Gospodine predsjedniče, nekada ste bili dobrodošli u Elizejskoj palači u Parizu povodom 14. srpnja ( Bastille Day ). Jeste li iznenađeni francuskim stavom i mislite li da bi Francuska jednog dana mogla igrati nekakvu ulogu u Siriji?

Bashar Al-Assad: Ne, nisam iznenađen, jer kada su se događali ti prijemi, a to je bilo u razdoblju od 2008. do 2011., tamo se pokušavalo ograničiti našu ulogu u regiji i našu politiku. Francuska je tu ulogu preuzela od strane Sjedinjenih Država kada je Sarkozy postao predsjednik. Postojao je sporazum između Francuske i Bushove administracije oko toga i oni su smatrali da je Francuska kao stari prijatelj Arapa i Sirije najbolje prilagođena da odigra tu ulogu. U to vrijeme se htjelo koristiti Siriju protiv Irana i Hezbollaha, te nas odgovoriti od potpore organizacijama otpora u regiji. Ta francuska politika nije uspjela, jer je njen cilj bio više nego očigledan. Zatim dolazi tzv. Arapsko proljeće i Francuska se okrenula protiv Sirije.

Što se tiče Francuske uloge u budućnosti, razgovarajmo otvoreno. Još od 2001. i terorističkih napada na New York ne možemo govoriti o europskoj politici…ako se osvrnemo, možda čak i dalje; od 1990. Na zapadu postoji samo američka politika koju provode neke od europskih zemalja. To je u proteklom desetljeću bio slučaj o svim gorućim pitanjima u našoj regiji.

Danas vidimo istu stvar; ili je europska politika formulirana s američkim blagoslovom, ili je američka politika prihvaćena od strane Europljana kao da je njihova. Dakle, ja ne vjerujem da je Europa, a posebno Francuska koja je u prošlosti vodila europsku politiku, sposobna igrati bilo kakvu ulogu u budućnosti Sirije ili u susjednim zemljama. Postoji još jedan razlog, a to je da su zapadni dužnosnici izgubili kredibilitet. Oni više nemaju čak ni dvostrukih standarda, jer igraju po trostrukim, četvorostrukim standardima. Oni imaju sve vrste standarda za svaku političku situaciju. Oni su izgubili svoju vjerodostojnost i prodali svoja načela u zamjenu za interese. Stoga je s njima nemoguće izgraditi konzistentnu politiku. Oni sutra mogu učiniti upravo suprotno od onoga što rade danas. Zbog toga ne mislim da će Francuska, ukoliko ne promijeni svoju politiku u potpunosti, igrati bilo kakvu ulogu u neposrednoj budućnosti. Francuska se mora vratiti svojoj biti, a to je – politički neovisna zemlja, kao što je nekada bila.

AFP: Koliko dugo mislite da Siriji treba da se u potpunosti riješi svojih zalihe kemijskog oružja?

Bashar Al-Assad: To ovisi o tome u kojoj će mjeri Organizacija za zabranu kemijskog oružja (OPCW) Siriji pružiti potrebnom opremu za obavljanje tog procesa. Do sada, proces izrade te opreme ide prilično sporo. S druge strane, kao što znate, demontaža i neutraliziranje kemijskih materijala neće se odvijati unutar Sirije, niti od strane sirijske države. Brojne zemlje u različitim dijelovima svijeta su prihvatile provesti taj proces, a neki su se složili da će prihvatiti manje opasne materijale, dok su drugi odbili sudjelovati u potpunosti. Budući da rok ovisi o ulozi OPCW-a i zemalja koje prihvaćaju neutralizirati materijale na njihovim teritorijima, nije na Siriji da utvrđuje vremenski okvir po tom pitanju. Sirija se obvezala za pripremu i prikupljanje podataka, te pružanje pristupa inspektorima koji provjeravaju ove podatke, te dati kemijska sredstva. Ostalo, kako sam rekao, ovisi o drugim stranama.

AFP: Gospodine predsjedniče, što se promijenilo u vašem svakodnevnom, osobnom životu i s vašom obitelji? Razumiju li vaša djeca što se dogodilo? Razgovarate li s njima o tome?

Bashar Al-Assad: Postoji nekoliko stvari koje se nisu promijenile. Idem na posao kao i obično i živimo u istoj kući kao i prije, a djeca idu u školu. Te se stvari nisu promijenile. S druge strane, postoje stvari koje su utjecale na svaku sirijsku obitelj, uključujući i moju, a to je tuga s kojom živimo svaki dan zbog onoga što smo vidjeli i doživjeli. Zbog boli, palih žrtava posvuda i uništavanja infrastrukture i gospodarstva. To je utjecalo na svaku obitelj u Siriji, uključujući i moju vlastitu. Nema sumnje da su djeca u ovim okolnostima pogođena dublje od odraslih. Ova generacija će vjerojatno odrasti prerano i sazrijeti mnogo brže, što su posljedice ove krize. Tu su sva pitanja koja pogađaju djecu, a čime se obično ne bave se u normalnim okolnostima. Zašto postoje takvi zli ljudi? Zašto su ljudi žrtve? Djeci nije lako objasniti te stvari, ali oni ostaju uporni svakodnevnim pitanjima, jer je to predmet rasprave u svakoj obitelji, uključujući i moju vlastitu.

AFP: Koja je bila najteža situacija kroz koju ste prošli ovih godina?

Bashar Al-Assad: Ne mora nužno biti riječ o nekoj posebnoj situaciji, nego o više njih. Postoji nekoliko stvari s kojima se teško pomiriti. Prvo, vjerujem da je terorizam, stupanj divljaštva i nečovječnosti kojega su teroristi kod nas postigli, sličan onome koji se u srednjem vijeku u Europi događao prije više od 500 godina. U novije, moderno doba, podsjetimo na masakre koje su počinili Osmanlije protiv Armenaca, kada su ubili milijun i pol Armenaca i pola milijuna pravoslavnih Sirijaca u Siriji i na turskom teritoriju. Drugi aspekt koji je teško razumjeti je površnost zapadnih dužnosnika koji nisu razumjeli što se dogodilo u ovoj regiji, kao i njihova naknadna nesposobnost da imaju bilo kakvu viziju za sadašnjost i za budućnost. Treća stvar koju je teško razumjeti je razina utjecaja petrodolara u nečijoj ulozi na međunarodnoj sceni. Na primjer, kako se Katar pretvorio iz marginalne države u jakog igrača, a Francuska je postala sluga provedbe katarske politike. To je i ono što vidimo sa se sada događa između Francuske i Saudijske Arabije. Kako petrodolari mogu učiniti da zapadni dužnosnici, posebno u Francuskoj, izdaju svoje principe i prodaju načela Francuske revolucije, i to u zamjenu za nekoliko milijardi dolara? To su samo neke od stvari, među mnogima, koje je teško razumjeti i prihvatiti.

AFP: Počelo je suđenje optuženima za ubojstvo bivšeg libanonskog premijera Rafica Haririja. Mislite li da će to biti pošteno suđenje?

Bashar Al-Assad: Devet godina je prošlo od početka ovog suđenja. Je li pravda zadovoljena? Ta je optužba napravljena iz političkih razloga. U proteklih nekoliko dana nismo vidjeli nikakve opipljive dokaze protiv stranaka uključenih u slučaj. Pravo pitanje bi trebalo biti: zašto nakon toliko vremena i zašto baš sada? Ovaj sud je osnovan prije devet godina. Vjerujem da je cijela stvar ispolitizirana i namijenjena da se izvrši pritisak na Hezbollah u Libanonu, na isti način kojim se u početku vršio pritisak na Siriju, odmah nakon atentata na Haririja.

AFP: Rekli ste da će rat završiti kad terorizam bude iskorijenjen. Međutim, Sirijci i svi drugi žele znati kada će ovaj rat završiti. Za nekoliko mjeseci? Nakon godinu dana? U godinama koje dolaze?

Bashar Al-Assad: Nadamo se da će Ženevska konferencija biti u mogućnosti dati odgovor na dio toga i da će izvršiti pritisak na neke zemlje. Ovaj aspekt nema nikakve veze sa Sirijom, jer da smo mogli, mi bi vršili pritisak na te države od početka i na taj način spriječili da terorizam uđe u Siriju. S naše strane, kada prestane podrška teroristima, mi ćemo okončati rat za nekoliko mjeseci.

AFP: Čini se da zapadne obavještajne agencije žele ponovno otvoriti komunikacijske kanale s Damaskom kako bi vas tražili za pomoć u borbi protiv terorizma. Jeste li spremni za to?

Bashar Al-Assad: Imali smo sastanke s nekoliko obavještajnih agencija iz brojnih zemalja. Naš odgovor je bio da se sigurnosna suradnja ne može odvojiti od političke suradnje, a politička suradnja se ne može ostvariti a da se vode aktivnosti protiv sirijske politike. To je naš odgovor, kratak i jasan.

AFP: Rekli ste u prošlosti da je i država griješila. Po vašem mišljenju, koje su se pogreške mogle izbjeći?

Bashar Al-Assad: Ja sam rekao da se može pogriješiti u bilo kojoj situaciji, ali nisam precizirao koje su to greške bile, jer to ne može biti učinjeno objektivno sve dok se ne okonča kriza. Tek tada ćemo moči procijeniti naše iskustvo. Ocjenjivati postupke usred krize može samo dati ograničene rezultate.

AFP: Gospodine predsjedniče, bez pomoći Rusije, Kine i Irana, biste li bili u stanju oduprijeti se svima koji su vam objavili rat?

Bashar Al-Assad: To je hipotetsko pitanje na koje ja ne mogu odgovoriti jer nismo imali alternativu. Pokazalo se da je ruska, kineska i iranska podrška bila važna i pridonijela tome da Sirija opstane. Vjerojatno bi bez te podrške stvari išle puno teže. Kako? Teško je u ovom trenutku stvoriti čak i hipotetsku sliku o tome.

AFP: Nakon svega što se dogodilo, možete li zamisliti da neki drugi predsjednik obnovu Siriju?

Bashar Al-Assad: Ako je to ono što sirijski narod želi, ja s tim nemam nikakvih problema. Nisam tip osobe koja se drži vlasti. U svakom slučaju, ako sirijski narod odluči da ne želi da budem predsjednik,jasno je da će to biti netko drugi. Po tom pitanju nemam nikakav osobni problem.

AFP: Puno vam hvala, gospodine predsjedniče.

(Kliker.info-Advance)