AP prognozira : Da li SAD i EU išta mogu da urade ?
Uprkos otvorenim upozorenjima Moskvi, predsjednik SAD Barak Obama i lideri EU imaju, zapravo, vrlo malo mogućnosti da uzvrate na vojnu intervenciju u Ukrajini.Ovo je ocjena agencije AP u sinošnjoj analizi.Ruski predsjednik Vladimir Putin do sada je zanemario nekoliko izričitih američkih prijetnji, među kojima je odustajanje Obame od učešća na međunarodnom samitu u Rusiji ovog ljeta i obustavljanje trgovinskih pregovora koje je tražila Moskva. AP ukazuje da Ukrajina nije stalna članica NATO pakta, i da zato SAD i zemlje Evropske unije nemaju obavezu da joj priteknu u pomoć da se odbrani. Isto tako, šira međunarodna akcija kroz Ujedinjene nacije gotovo je nemoguća, s obzirom da Rusija kao stalna članica Saveta bezbednosti UN ima pravo veta. “Iz SAD i drugih zemalja NATO čule su se teške riječi. Ali to su sve prazne prijetnje. Zaista se tu ne može mnogo učiniti u smislu uticaja na situaciju”, rekao je Kijer Gajls, stručnjak za ruska vojna pitanja iz londonske tink-tenk organizacije Čatam haus.
Kao da želi da podvuče ovu poentu, Putin je zatražio i dobio odobrenje od gornjeg doma ruskog parlementa da koristi rusku vojsku ne samo u proruskoj autonomnoj regiji Krim, već širom Ukrajine, piše AP i dodaje da se sve to dešava samo dan pošto je Obama upozorio da bi svako kršenje “suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine bilo duboko destabilizujuće”. Odluci ruskog parlamenta prethodila su tri mjeseca političkih previranja u Ukrajini koja su nastala zbog odbijanja predsjednika te države Viktora Janukoviča da potpiše sporazum sa Evropskom unijom o partnerstvu – zarad očuvanja istorijskih veza sa Moskvom, piše AP, podsjećajući da je Janukovič prošle sedmice pobjegao iz Kijeva i da je sada u Rusiji.
Kako agencija ocjenjuje, Putinovi potezi će zasigurno produbiti tenzije u njegovom ionako zategnutom odnosu sa Barakom Obamom, koji nastoji da ubjedi ruskog lidera da promijeni stav u pogledu brojnih pitanja. Americi će biti teško da kazni Rusiju zbog Ukrajine i drugih stvari zato što je Bijeloj kući neophodna saradnja Kremlja kako bi se zaustavio građanski rat u Siriji, izdejstvovao sporazum sa Iranom o nuklearnom programu te zemlje, i kako bi SAD mogle da izvedu iz Avganistana svoje vojnike i vojnu opremu preko ruske teritorije. “Suočavamo se sa teškim izborom – da kaznimo Rusiju i da time praktično kaznimo sami sebe”, rekao je Endrju Kačins, direktor ruskog programa pri vašingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije. Obama se ranije koristio izmjenama planova svojih putovanje za pritisak na Rusiju, nadajući se da će se Putin poviti pred mogućnošću da zbog nedolaska američkog predsjednika doživi diplomatsku sramotu. Tako je Bijela kuća prijetnjom otkazivanja bilateralnog sastanka Putin-Obama pokušala da ubjedi Rusiju da isporuči Edvarda Snoudena Americi. Kada je Kremlj ovom bivšem službeniku Nacionalne bezbednosne agencije SAD odobrio azil u Rusiji, Obama je otkazao sastanak sa Putinom, ali je ipak došao na jedan međunarodni skup u Sankt Peterburgu.
Američki zvaničnici kažu da sada razgovaraju sa evropskim zvaničnicima o mogućnostima da Obama i drugi lideri Zapada ne dođu na samit Grupe osam koji je zakazan za jun u ruskom gradu Sočiju, poprištu nedavno završenih Zimskih olimpijskih igara. Bijela kuća, kako piše AP, ne razmatra ozbiljnije američko vojno miješanje u Ukrajini. Obama je juče u pažljivo sročenom saopštenu izbjegao da kaže da bi destabilizovana Ukrajina postala prijetnja po nacionalnu bezbjednost SAD. Umjesto toga, samo je rekao da takva Ukrajina “nije interesu ni Ukrajine, ni Rusije, ni Evrope”. Evropski zvaničnici jesu izrazili zabrinutost zbog ruskog vojnog uplitanja u Ukrajini, ali su bili određeni u pogledu načina da se Putin zaustavi ili kazni. Evropska unija se, kako ukazuje AP, bavi sopstvenim, unutrašnjim problemima, i nevoljna je da potpuno prihvati Ukrajinu ili da rizikuje ekonomske posljedice konfrontacije sa Rusijom, koja joj je jedan od najvećih spoljnotrgovinskih partnera. “Svijet je na ivici konflikta čiji se ishod još ne može uočiti”, rekao je poljski premijer Donald Tusk, čija se zemlja graniči sa Ukrajinom. On je pozvao Evropu da pošalje “vrlo jasan signal” da neće tolerisati agresivne akte, ali u tome nije bio određen. U Kijevu, turski ministar spoljnih poslova Ahmet Davutoglu pozvao je međunarodnu diplomatiju da učini napor da se smanje tenzije. (Kliker.info-Beta)
Jedan komentar