Kliker.info

Smrt troje američkih vojnika i ranjavanje njih još 30-ak u nedavnom napadu dronom na američku bazu  na granici Jordana i Sirije podigla je na noge Washington i do usijanja dovela unutarnje političke odnose u kojima se ionako sve promatra kroz prizmu nadolazećih jesenskih predsjedničkih izbora.

Kako su u Washingtonu svi redom odmah uprli prstom u Iran kao krivca za navedeni napad iako je službeni Teheran to odmah negirao, jasno je kako predsjednik Joe Biden jednostavno nema drugih rješenja nego silom uzvratiti na spomenuti događaj jer bi u protivnom ispao slab i jer bi njegovi politički protivnici iz Republikanske stranke to itekako znali iskoristiti.

Ionako je, već, i u više nego neugodnoj situaciji po pitanju neposluha Teksasa koji se oglušio o odluku američkog Vrhovnog suda i o Bidenov ultimatum od petka da odmah deblokira granicu s Meksikom (što je presedan u suvremenoj američkoj povijesti), a sukob već poprima obrise iz doba konfederalizma. Tim više što su republikanske države pozitivno odgovorile na molbu Teksasa da im pošalju svoje nacionalne garde kao ispomoć na granici (o svemu tome više u idućem komentaru).

Biden ne želi rat, ali može li ga izbjeći?

S druge strane Biden nikako ne želi uvući Sjedinjene Države u novi veliki rat nakon što je prekinuo onaj dugotrajni, u Afganistanu, još u prvoj godini svog mandata – ispunjavajući svoje predizborno obećanje da će povući Sjedinjene Države iz svih ratova. Osim toga, u Ukrajini Biden već dugo pleše na samom rubu neposrednog vojnog sukoba s nuklearnom velesilom Rusijom, pa mu novi opasni rat (a Iran nije Afganistan) sigurno ne pada na pamet.

Ali nešto poduzeti jednostavno mora, jer se američka politika digla na noge. Osim toga, Iran je u tamošnjoj javnosti već odavno percipiran i stigmatiziran (zahvaljujući samoj politici koja na tome ustrajava još od iranske Islamske revolucije 1979. godine) kao „carstvo zla“. Država, koja svoja pravila ponašanja i svoje interese želi nametnuti čitavom Bliskom istoku.

Zato je Biden dao oštru izjavu o američkom „vrlo dosljednom odgovoru“ protiv Irana kada i gdje Washington o tome odluči. Još je oštriji bio ministar obrane Lloyd Austin, kazavši: ”Milicije koje podupire Iran odgovorne su za ove kontinuirane napade na američke snage, a mi ćemo odgovoriti u vrijeme i na mjestu koje sami odaberemo. Predsjednik i ja nećemo tolerirati napade na američke snage i poduzet ćemo sve potrebne radnje za obranu Sjedinjenih Država, naših trupa i naših interesa.”

Trump upozorava na Treći svjetski rat

U svemu ovom je zanimljivo kako jedan od najvećih protivnika Irana na američkoj političkoj sceni uopće, Donald Trump – koji je svoju krajnje oštru protuiransku i izrazitu proizraelsku politiku dokazao tijekom svog predsjedničkog mandata jednostrano povukavši SAD iz sporazuma tzv. šestorke i Teherana o iranskom nuklearnom programu i vrativši mu stare i uvevši nove, još strože sankcije – jučer upozorava na mogućnost izbijanja Trećeg svjetskog rata i daje umjerene izjave.

Umjerene izjave, za razliku od pojedinih ratobornih senatora koji su zatražili čak i udare po Teheranu, dao je i zapovjednik Združenog stožera američkih Oružanih snaga general CQ Brown rekavši kako SAD ne želi da se sukob na Bliskom istoku nastavi širiti i da „ne želimo ići putem veće eskalacije koja dovodi do mnogo šireg sukoba unutar regije”.

Koje su opcije?

Dakle, u ovako složenim odnosima na američkoj unutarnjoj političkoj sceni i onih još složenijih na globalnoj geopolitičkoj bojišnici, Biden sada ubrzano traži uravnotežen odgovor koji želi staviti u kontekst proklamirane američke odlučnosti za kažnjavanje krivaca za terorističke napade za koje Washington odluči da su krivi (percepcija domaće i svjetske javnosti o američkoj snazi i odlučnosti vrlo često je po Washington važnija i od stvarnih vojnih ciljeva), ali i ne htjenja da se Sjedinjene Države uvuku u novi veliki regionalni rat za koji niti su spremni (kako je to pokazalo prošlpsedmično veliko godišnje istraživanje vodećeg američkog think tanka Heritage Foundation), niti im je u interesu s obzirom na otvorenu konfrontaciju s Rusijom, i onu moguću s Kinom, oko Tajvana, koja uvijek ostaje otvorena.

Kako danas pišu pojedini utjecajni zapadni mediji pozivajući se na izvore u Washingtonu, Sjedinjene Države se pripremaju za napad na iranski izviđački brod Behshad i dvije prateće fregate u Adenskom zaljevu. Kako navodi Sky News, Biden će uskoro narediti početak američkih vojnih operacija na Bliskom istoku i „to će vjerojatno biti jedna od najvažnijih odluka njegova predsjedništva”.

S druge strane medij POLITICO piše, pozivajući se na izvore, o planovima Bidenove administracije da napadne iransku vojsku u Iraku ili Siriji već tijekom vikenda. “Biden je uputio svoj tim da osmisli vojne opcije kao odgovor na napad tijekom vikenda.” – navodi POLITICO.

Isti medij dalje piše da Pentagon razmatra nekoliko opcija: napade na iranske pomorske snage u Perzijskom zaljevu ili iransku vojsku u Iraku ili Siriji. Napominje se da, ako Biden odobri odgovarajuću odluku, “mjere odgovora” najvjerojatnije treba očekivati ​​u “sljedećih nekoliko dana”, i to za više svrha odjednom.

Rusi upozoravaju na američke strateške bombardere

Ovdje bih dodao i jučerašnje izjave pojedinih ruskih analitičara bliskih Kremlju, kako je jučer iz SAD-a prema Europi poletjela flota američkih zračnih tankera, što oni iščitavaju kao namjeru Pentagona da u akciji kažnjavanja Irana koristi svoje strateške bombardere stacionirane u Guamu, na Tihom oceanu.

Ovdje vrijedi upozoriti i na današnji komentar Alexa Vatanika, utemeljitelja programa za Iran na Institutu za Bliski istok čije riječi objavljuje AFP.

“Ovo je trenutak prekretnice”, rekao je Vatanika i dodao kako je cilj Irana od napada Hamasa na Izrael 7. listopada bio “izbjeći rat s Izraelom i Sjedinjenim Državama, ali iskoristiti ovu priliku da stisne oboje kao dio dugoročnog plana igre”. Teheran zna da, “kao ni Iran, Sjedinjene Države nisu zainteresirane za regionalnu eskalaciju”. Ali iranski dužnosnici također znaju da, s približavanjem izbora, “predsjednika Bidena već napadaju zbog toga što je slab pred stranim protivnicima, te da politički mora nešto poduzeti.”

Vatanka očekuje, a s njim se u tome i osobno slažem, daljnje američke udare na iransku takozvanu “Osovinu otpora” (razne proiranske organizacije diljem regije, op.ZM.), s porukama poslanim Iranu kako bi jasno stavio do znanja da si ne može priuštiti veću eskalaciju.

Zaključak

Smatram kako će Washington za odgovor Iranu vjerojatno koristiti svoje regionalne posrednike (proxy) za napade na iranske ciljeve u Libanonu, Siriji i Iraku. Kako tih posrednika sada jednostavno nema kada je riječ o arapskim zemljama koje su se povukle i teže neutralnoj politici i manevriranju između velikih sila – taj proxy ostaje jedino Izrael. Uostalom, Izrael već ionako bez pardona napada gdje i koga hoće – od Libanona, preko Sirije, pa čak i svojedobno Iraka, o čemu se nerado govorilo upravo u kontekstu ključnih američkih arapskih partnera kojima je tako nešto krajnje neugodno i zbog pritiska domaće javnosti – tzv. arapske ulice.

Američke napade na iranski teritorij je vrlo teško očekivati, jer bi prijetila iranska odmazda po američkim vojnim ciljevima u Perzijskom zaljevu koji su laka meta s obzirom na smještaj američke V. flote u Bahreinu, ili pak najveće američke regionalne zračne baze Al Udeid u Katru.

Ne treba zanemariti niti aktualnu umiješanost američkih snaga u sukobu s jemenskim hutistima gdje je stanje također vrlo složeno po Sjedinjene Države i gdje se one sve dublje uvlače u sukob s obzirom kako hutisti ne pokazuju znakove straha od američkih bombardiranja. Tako su u subotu napali i američki vojni brod u Crvenom moru. Iza hutista, to više nije potrebno niti ponavljati – također stoji Iran.

Može li Izrael udariti po Iranu? Vjerujem da može, ali ne vjerujem da će se to usuditi učiniti, niti da će mu za tako nešto Washington dati dozvolu. Izrael bi to učinio isključivo pod uvjetom da to bude njegova zajednička operacija sa SAD-om a što potonji ne želi.

Dakle, kao konačni zaključak: Washington će sigurno nešto vojno poduzeti, ali što, gdje, u kakvom obliku i kojim sredstvima – to još vjerojatno razmatra i sam Pentagon skupa s Bijelom kućom pa je iluzorno bilo što spekulirati. Uostalom, sve ćemo vrlo brzo doznati.

Zoran Meter (Geopolitika)