Kliker.info

Očekujete li da će presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH” još dugo sakupljati prašinu u ladicama bh. političara, s obzirom da je prošlo skoro devet godina od njenog donošenja?

FINCI: Mislim da će nam u implementaciji te odluke znatno pomoći želja da dobijemo kandidatski status u EU. Naime, odgovorili smo na 3.242 pitanja, a onda dobili dodatni paket od 655 pitanja, na koje Evropa očekuje odgovor u naredna tri mjeseca.

Jedno od tih pitanja glasi: “Možete li nam dati informacije gdje ste stali s implementacijom presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju ‘Sejdić-Finci’ i sličnim slučajevima protiv BiH o prestanku diskriminacije, uključujući i mjere koje planirate da biste osigurali njihovu punu implementaciju”? Jednostavno, to je signal da bez implementacije ove odluke ne možemo postati ni kandidati za članstvo u EU. Jer, onaj ko hoće da uđe u EU mora ispuniti sva očekivanja EU, a vrlo visoko na toj listi je poštivanje ljudskih prava.

Presude “Sejdić-Finci”, “Pilav” i “Zornić” su pokazale da se u BiH ne poštuju osnovna ljudska prava i zbog toga mislim da će nas upravo ta želja za dobijanjem kandidatskog statusa, koji nam je zbog hiljadu stvari itekako potreban, natjerati da nakon ovih izbora ozbiljno pristupimo rješavanju tog pitanja. Do sljedećih izbora imat ćemo četiri godine, što je sasvim dovoljno da se saberemo i osmislimo taktiku kako da to izvedemo. Iskreno se nadam da će biti implementirana prije njenog desetog rođendana.

Jednim od dodatnih pitanja Evropska komisija traži pojašnjenje principa tzv. “konstitutivnosti naroda”, koje je u suprotnosti sa pravnom stečevinom EU.

FINCI: Rekao bih da čak ni našim pravnicima nije sasvim jasno šta znači termin konstitutivnost. Mi znamo da je to u vrijeme socijalizma bilo jedno od rješenja kojim je riješeno “albansko pitanje”, jer je bilo malo čudnovato da dva miliona Albanaca na Kosovu budu nacionalna manjina, a 600.000 Crnogoraca u Crnoj Gori priznati narod. Onda je tu napravljena mogućnost konstitutivnosti pojedinih naroda.

Mislim da je Kardelj u svojim radovima objasnio zbog čega nam to treba. Međutim, radi se o teoriji koja očito, osim u bivšoj Jugoslaviji, nigdje nije “stala na noge” i teško da ima uporišta u uporednom pravu, jer ne postoji zermlja, kao što je BiH, u kojoj postoje konstitutivni narodi i “ostali”.

Uglavnom sve evropske države danas su nacionalne države većinskog naroda, a oni “ostali” tu žive i uživaju sva građanska prava. Dakle, ne postoji razlika u tome koje ste nacionalnosti i etničkog porijekla, nego da li ste državljanin ili stranac s trajnom dozvolom boravka. I to je ono što svjetske pravnike zbunjuje, pa je Evropska komisija odlučila da od nas zatraži detaljno obrazloženje šta to mi smatramo pod konstitutivnošću naroda. Mislim da će biti vrlo interesantno pročitati taj odgovor, ako se oko njega složimo.

Koliko je realna opcija da BiH dobije “Dejton 2”?

FINCI: Uopšte nije realna i ja sumnjam da ga iko želi. Dejtonski sporazum je mirovni ugovor kojim je okončan rat 1995. godine. Bilo je i prije toga ratova u svijetu. Prvi svjetski rat završen je Versajskim sporazumom, a nakon toga se puno stvari promijenilo. Promijenile su se granice i konstelacije država. Ne zaboravimo, Prvi svjetski rat značio je i kraj za tri carstva – otomanskom, njemačkom i ruskom. Ali nikad nije sazvan “Versaj 2”.

Prema tome, vrlo je iluzorno vjerovati da će ikada biti sazvan tzv. Dejton 2, jer bi do njega moglo doći samo u slučaju, ne daj Bože, novog rata na ovom području. A vjerujem da do njega neće doći.

Ako neko misli da se svijet još uvijek bavi Bosnom i Hercegovinom i našim unutrašnjim odnosima, mislim da se duboko vara. Svi stranci koji ovdje dolaze “pripremljeni” za ovaj teren jako se iznenade kad vide koje su kod nas interne razlike, ne samo između tri “konstitutivna naroda”, nego i unutar političkih struja u istom narodu. Jer, zaboga, u ovoj zemlji ni svi Srbi, ni svi Hrvati, a ni svi Bošnjaci ne misle isto, već se dijele po političkim opredjeljenjima i ideološkim stavovima.

Kad izađete iz BiH svi će vas tretirati kao Bosanca i neće vas pitati jeste li Hrvat, Srbin ili Bošnjak iz BiH. Jednostavno ste Bosanac i to je to.

Zastupnici HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 bojkotovali su današnju tematsku sjednicu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, kojoj su prisustvovali i zastupnica Evropskog parlamenta Tanja Fajon i šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark. Čemu bojkot?

FINCI: Tim bojkotom Hrvati, koji u vrlo visokom procentu posjeduju i hrvatsko državljanstvo – pa su samim tim i već Evropljani, pokazuju da im je skoro pa svejedno šta će biti sa BiH i hoće li ona ikada ući u Evropu.

Njihova matična domovina, kako je predstavljaju dok ne dođu do suda, pa onda pobjegnu u BiH da ne bi otišli u zatvor, već je u Evropi i sasvim im je svejedno hoće li, kada i kako BiH ući u Evropu. Jednostavno, trebamo se pomiriti s tom situacijom i shvatiti da živimo tu gdje živimo.

Član Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović najavio je skoro otvaranje zajedničkog predstavništva nekoliko bh. kantona pri Asocijaciji evropskih regija u Briselu. Kako to komentarišete?

FINCI: U Briselu ima više takvih predstavništava, a donedavno je svoj ured imao i Kanton Sarajevo. A ako može Kanton Sarajevo, naravno da mogu i hrvatski kantoni. Međutim, Kanton Sarajevo je to u januaru 2016. ukinuo – ne zato što misli da to ne valja za imidž BiH, nego jer je bilo previše skupo, a očekivani rezultati nisu ostvareni.

Prema tome, meni lično ne smeta da svaki kanton, ako to može podnijeti finansijski, ima svoju “ambasadu” u Briselu, samo mi nije jasno šta bi oni tamo radili, koga bi predstavljali i koja bi im bila misija.

Kako gledate na Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH, koji je nedavno jednoglasno usvojen u Predstavničkom domu?

FINCI: Mislim da se radi o pokušaju prevazilaska krize koja će nas sigurno zahvatiti nakon izbora, ukoliko to ne riješimo na neki drugi način. Vi znate da postoji nekoliko prijedloga izmjena Izbornog zakona koje bi garantovale “legalno predstavljanje” svakog od konstitutivnih naroda. Međutim, pomalo je čudno što u svemu tome niko ne misli na one koji nisu konstitutivni. Drugim riječima, niko ne misli na onu grupu koja se zove ostali, niko ne misli na Srbe u FBiH, i niko ne misli na Bošnjake i Hrvate u Republici Srpskoj, koji isto tako nisu konstitutivni, bez obzira na to što naš Ustav i njegove posljednje izmjene tako govore.

Za kraj, možete li nam kratko prokomentarisati usvojene izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH?

FINCI: Bruka je i sramota da se tolika pažnja posvećuje spašavanju onih koji su optuženi za vrlo opasna djela, jer nije svaka korupcija samo primanje mita, nego i korištenje položaja da se na ovaj ili onaj način pomogne onome za koga “navijate”.

Mislim da nam ovo nije trebalo, pogotovo ne u ovom momentu kad je naš Krivični zakon inače pod velikom lupom međunarodne zajednice, za koju dobro znamo da ovdje ima itekako velikog utjecaja na sva zbivanja i na opšti imidž BiH.

Delvin Kovač (Vijesti)