Kliker.info

Predsednik Crne Gore Filip Vujanović povodom  državnog praznika posthumno  je  odlikovao admirala bivše JNA Vladimira Barovića.Admiral Barović, koji je bio komandant Jugoslovenske ratne mornarice za oblast Istre, 1991. godine izvršio je samoubistvo na ostrvu Visu, pošto je odbio naređenje da bombarduje primorske gradove u Hrvatskoj.

U otvorenom pismu predsjedniku Crne Gore Građanska alijansa, na čiju inicijativu se orden i dodjeljuje, pohvalila je odluku da se posthumno odlikuje bivši admiral.

„Četiri mjeseca nakon naše javne inicijative da admiralu Vladimiru Baroviću posthumno uručite orden, konačno ste potpisali ukaz. Zahvalni smo na prihvatanju inicijative i čestitamo na hrabrosti, jer se izgleda tako zove sve što je otklon od onoga što je većinska i zvanična Crna Gora nečasno radila devedesetih i čega ste u kontinuitetu dio od 1993. godine i Vi, pa je i ovo na neki način i čudan put pročišćenja za vaše najbliže saradnike u stranci“, naglašava se u pismu Građanske alijanse.

„Kao organizacija koja se trudi da objektivno i nepristrasno sagledava stvari, nebrojeno puta ste bili meta naših kritika zbog Vaših skandaloznih masovnih pomilovanja, sporne ustavnosti Vašeg trećeg mandata, nekonsultovanja nevladinih organizacija pri predlaganju Ombudsmana i generalno lošoj komunikaciji sa civilnim sektorom. Tome možemo dodati i obavljanje partijskih funkcija za vrijeme mandata i brojnim drugim primjerima – ali sada je trenutak da vas javno pohvalimo jer činite pravi i pravičan potez“, naveo je generalni sekretar Građanske alijanse Darko Ivanović u otvorenom pismu šefu crnogorske države.

Nevladina organizacija izrazila je uvjerenje da će ovim ordenom čin admirala Barovića biti još jedan svjetionik kako svi mi treba da se ponašamo u najtežim trenucima i izazovima, navodi Tanjug.

Kontraadmiral Vladimir Barović je rođen u Banja Luci 7. 11. 1939 godine. Otac mu je bio Crnogorac , a majka Slovenka.Kako piše Dalmatinski portal  admiral Barović je dugo službovao u Boki Kotorskoj, da bi nakon Više političke škole došao 1987. godine u Split na mjesto komandanta Komandno štabne škole (hrv. Zapovjedno stožerna škola) u Centru Visokih Vojnih Škola ‘Maršal Tito’, Lora – Split. To mjesto traži ljude visokih ne samo vojnih već i ostalih znanja, visoke kulture, komunikativnosti, čestitosti i odgovornosti. Tada u činu kapetana bojnog broda, dobio je admiralsku temu za rad i obranu. Često je na toj dužnosti boravio u učionici s nastavnicima i polaznicima, nije se ustručavao pitati što mu je nejasno i poticao je polaznike da i oni to čine. Bio je susretljiv i komunikativan, lako se uklapao u društvo i s njim nije bilo svađa, ali je bilo rasprava.

Nakon Komandno štabne škole premješten je u Boku na mjesto komandanta 9. Vojnopomorskog sektora (VPS) Boka. Na toj dužnosti nije se zadržao dugo. Bio je predviđen za mjesto pomoćnika za logistiku Komandanta VPO, ali je pod žurno dobio premještaj u Pulu za Komandanta 5 VPS Pula. Bila su to turbulentna vremena kada se radilo o uspostavi odnosa povjerenja kojim bi se temeljem sporazuma o nenapadanju vojska na miran način povukla iz Republike Hrvatske. Miran način razdvajanja i odlaska traži hrabrost i odlučnost dviju strana da se to i ostvari. Srećom, gradonačelnik Pule bio je gospodin Luciano Delbianco, strpljiv i obrazovan čovjek, koji je umio s tada već admiralom Barovićem naći zajednički jezik. Admiral Barović je ostao u sjećanju građana Pule po svojoj izjavi: ‘Ovdje neće biti razaranja dok sam ja komandant, a ako budem ipak prisiljen narediti razaranje Pule, mene tada više neće biti’.

Tako je Pula, jedan od najvećih garnizona u Hrvatskoj (12.000 vojnika, 79 vojnih objekata, vojnopomorska baza, te vojni aerodrom pokraj grada Pule), napušten od pripadnika JNA i JRM-a skoro bez ijednog incidenta. Zbog napuštanja hrvatskih kadrova jedinice ratne mornarice ostajale su bez potrebnih kvalitetnih kadrova. Admiral Barović upućen je na mjesto pomoćnika komandanta VPO (čitave JRM), koje je do tada obnašao admiral Fridrih Moretti, koji je zatražio prestanak djelatne službe zbog neslaganja s politikom vodstva JNA.

O daljim događajima, o kojima se kod nas jako malo znalo, moglo se više saznati iz teksta novinara Veseljka Koprivice u crnogorskom Fokusu. Koprivica u tekstu pod naslovom ‘Sudbina crnogorskih admirala koji su devedesetih odbili da služe zlu: Čast skuplja od života’ donio je detalje koji osvjetljavaju sudbinu admirala Barovića, ali i kapetana bojnog broda Krste Đurovića, koji je umoren pod nerazjašnjenim okolnostima.

Admiral Barović u svom oproštajnom pismu, koje je napisano na otoku Visu, gdje se tada nalazilo Komandno mjesto JRM-a, sasvim suvislo, te svima razumljivo, navodi razloge koji su ga naveli na taj čin. Glavni razlog je nerazumna agresija JNA i crnogorskih rezervista na Hrvatsku koje, po admiralu Baroviću predstavlja djelo suprotno crnogorskoj časti. Crnogorci se ne mogu boriti i uništavati narod koji im nije ništa skrivio, te njegovu nemoć u sprječavanju djelovanja JRM-a u razaranju hrvatskih gradova, ali, kako navodi novinar Koprivica, i zbog potpunog neslaganja s odlukama vrhovne komande JNA.

Crnogorski mediji malo su mjesta posvetili samoubojstvu admirala Barovića kada se to dogodilo. Vješti u zataškavanju stvari i njihovoj krivoj interpretaciji tvrdili su da je Barović već dok je bio u Puli, temeljem njegove izjave da neće biti razaranja Pule dok je on živ, bio spreman na suicid. Nisu objasnili odakle kasnije odluka o njegovu postavljanju na tako visoku dužnost drugog čovjeka u JRM-u.

(Kliker.info)