hamburger-icon

Kliker.info

Zlatna groznica : Za rudnik zlata kod Fojnice zainteresirani čak i Kinezi

Zlatna groznica : Za rudnik zlata kod Fojnice zainteresirani čak i Kinezi

08 Avgusta
07:32 2012

Vijest da će Vlada FBiH aktivirati rudnik zlata i srebra u Bakovićima kod Fojnice dovela je ovo živopisno mjestašce u žižu interesiranja domaćih i stranih biznismena. Iako aktiviranje rudnika zavisi od donošenja federalnog zakona o koncesijama, nakon čega bi uslijedila procedura raspisivanja međunarodnog tendera i izbora najpovoljnijeg ponuđača, nezvanično saznajemo da Ministarstvu energije, rudarstva i industrije FBiH stižu upiti o ovom nalazištu od interesanata iz Turske, Rusije, SAD-a, a za rudnik se čulo i u dalekoj Kini.

Poznato nalazište        Naša ekipa, koja je ovih dana boravila u Bakovićima, uvjerila se da među tamošnjim mještanima euforije i "zlatne groznice", koja je zahvatila biznismene, baš i nema. Sam rudnik skriva se u hladovini hrastove šume i ništa ne nagovještava da krije, kako se pretpostavlja, ogromne količine zlata i srebra. Iz ulazne jame u rudnik teče voda sa žutim talogom, koja se ulijeva u rijeku Željeznicu.Historija priča da je taj rudnik bio jedno od najpoznatijih nalazišta zlata i srebra u jugoistočnoj Evropi. Do 1939. godine, do kada je bio aktivan, iz njega je izvađeno više od dvije tone zlata i mnogo više srebra. Koncesiju su tada imali Englezi i koristi od ovog bogatstva malo je imalo domaće stanovništvo. Naprotiv, zbog nepoznavanja i nepostojanja tehnologije za ekološku zaštitu, zbog zagađenog zraka ispaštalo je cijelo selo.

Iznosili zlato                       Sjeća se tih davnih dana i Mato Bučo, 85-godišnjak čiji su i otac i djed radili u rudniku. On i brat Frano pamte priče oca Boška o napornom radu u rudniku.- Sjećam se da je otac govorio kako su pri izlasku iz rudnika radnici bili podvrgavani pretresima i strogim kontrolama, kako ne bi iznosili zlato. Ali, neki su uspijevali prošvercati koji komadić – sjeća se Mato očevih priča, dodajući da on rudnik pamti po visokom dimnjaku na Osmicama iz kojeg je kuljao dim od kojeg su on i druga djeca imali mučninu ako bi ih radoznalost dovela u njegovu blizinu. Braća Bučo pozdravljaju najavljenu eksploataciju rudnika i nadaju se da će vlasti danas više računa voditi o zaštiti stanovništva od eventualnih negativnih posljedica koje bi sa sobom moglo donijeti aktiviranje ovog nalazišta.

Ljekovita voda
Osim na potencijale rudnika, braća Bučo ukazuju i na ljekovitost vode koja izlazi iz rudarskog okna i koja je izrazito žute, bolje rečeno zlatne boje. Tvrde da se pokazala veoma efikasnom kod liječenja raznih bolesti, naročito onih dermatoloških. Posebno je učinkovita, kažu, kod liječenja bradavica.

Nekoliko stotina radnika
Mato Bučo prisjeća se da su se za žilom rude zlata kopali hudnici dugi sedam kilometara. Ruda se zaprežnim kolima dovozila do središta Bakovića, gdje se usitnjavala, ispirala i prala u velikim kacama. Postojala je i mini hidrocentrala koja je pokretala pogone gdje se nakon sušenja kalila i topila ruda. U to vrijeme u Bakoviće se doseljavao veliki broj radnika za čije su potrebe tada sagrađene barake. U rudniku je bilo zaposleno nekoliko stotina rudara i drugih radnika. (Kliker.info-Dnevni avaz)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku