hamburger-icon

Kliker.info

Zija Dizdarević : Ni Dejton, ni Brisel

Zija Dizdarević : Ni Dejton, ni Brisel

Maj 16
02:30 2007

Piše :  Zija Dizdarević (Oslobođenje)

Američki podsekretar Nikolas Barns na zagrebačkom susretu šefova država ili vlada jugoistočne Evrope je izjavio: “Razgovarali smo i o Bosni i Hercegovini. Tu državu treba postaviti na stabilne i održive temelje kako bi se osigurala trajna stabilnost. Nećemo podržati niti prihvatiti ikakve pozive i bilo kakve pokrete o odvajanju Republike Srpske iz BiH. To je jedinstvena država i tako treba ostati”.Dobro je došla još jedna jasno kazana podrška bh. državi iz Vašingtona. Ali šokantno je da se na tu temu uopšte razgovara 11 i po godina nakon Mirovnog sporazuma. To govori o učinku tvoraca tog dejtonskog akta i djelotvornosti međunarodne misije u BiH koja je zašla u drugu deceniju. Uprkos stavu SAD, premijer RS Milorad Dodik u intervjuu Onasi poručuje: “Ili ćemo biti prihvaćeni u BiH ili ćemo ići izvan BiH (…) Reći ću samo jednu stvar, da je RS trajan i neupitan, u svojim granicama, Dejtonom garantovanim…Neistina je da Dejtonski sporazum utvrđuje RS kao trajnu geopolitičku kategoriju “u svojim granicama”. Takvu terminologiju Mirovni sporazum upotrebljava (samo) za potvrđivanje kontinuiteta, suvereniteta i teritorijalnog integriteta već međunarodno (opšte)priznate države Bosne i Heregovine. Postdejtonsko unutarnje organizovanje je stvar bh. države u skladu s procedurom predviđenom Ustavom BiH. Granice RS su čisto administrativne i nemaju međunarodnopravni karakter. Sa druge strane, Dodik ponavlja prijetnju otcjepljenjem RS u inat činjenici da mogućnost referenduma na tu temu ne postoji u Dejtonskom sporazumu i Ustavu BiH. No, sadašnji visoki predstavnik nije efikasno zaštitio BiH od otvorenih nasrtaja na njen teritorijalni integritet, pa je tako u RS shvaćeno da je referendum otcjepljenja postao politički sasma legitimna stvar. Ovdje je još jedna podvala. Naime, polazi se od toga kao da je moguće vanustavnim sredstvima ukinuti RS i na toj osnovi graditi svoje “pravo” da se taj entitet otkine od bh. države i time okonča velikosrpski obračun sa BiH.  Dodikovo zalaganje da se Dejtonski sporazum vrati “na izvornu verziju” treba podržati upravo kad je riječ o statusu BiH i RS i, u političkom smislu, vratiti na svoje mjesto stvari koje su pravno sasma jasne. Dodik insistira na neupitnosti RS smatrajući sasvim normalnim da dovodi u pitanje opstojnost BiH. A dejtonska postavka je potpuno drugačija: bh. država je neupitna, a status entiteta zavisi od unutarnje političke volje. To je pravno-politička teza od koje je za očekivati da će startati budući visoki predstavnik Miroslav Lajčak.Mora se napokon prestati s nametnutim odnosom prema kojem se država BiH i entitet RS posmatraju u istoj političkoj ravni, kao subjekti jednake međunarodnopravne snage, što je besmisleno. U međuvremn je zaboravljeno da je Evropska unija među potpisnicima – garantima Mirovnog sporazuma. Dakle, uloga EU se ne bi trebala svoditi samo na pitanje (ne)približavanja BiH članstvu tom savezu, već i na provedbu i zaštitu temeljnih postavki Dejtonskog sporazuma. Funkcije visokog predstavnika međunarodne zajednice i specijalnog izaslanika EU su sve vrijeme u jednoj ličnosti, ali nije došlo do njihove harmonizacije i time optimalnog korištenja njihove udružene mandatne snage. Kristijan Švarc Šiling i Vijeće za provedbu mira, kao njegov neposredni nalogodavac, učinili su nemjerljivu štetu odricanjem od bonskih ovlaštenja i gašenjem OHR prije nego je odluka o tome donesena. To je bitno doprinijelo oživljavanju preddejtonskih političkih rezona.  Međunarodni autoriteti su dužni ispuniti obećanja prema Bosni i Hercegovini sadržana u Dejtonskom sporazumu i osigurati njegovo ispravno tumačenje i njegovu djelotovornu zaštitu. Istodobno, treba podsjetiti da se i EU obećala Bosni i Hercegovini, a ne samo BiH Evropskoj uniji. Samo dnevno aktivna EU na dejtonskom i briselskom fondu pitanja, udruženo sa SAD, može doprinijeti da BiH iskorači iz stanja koje ne samo da je opasno po njene građane i regiju već i evropsku stabilnost i sigurnost u cjelini. BiH danas tone u procijepu dva međunarodna obećanja (Dejton – Brisel). Što se unutrašnje odgovornostu tiče, institucije sistema moraju na primjeru reforme policije dokazati iskrenost zakletvi u evroatlantski put. Ako vladajuća koalicija ne može da ispuni taj zadatak, onda je nužan novi politički savez na jasnim programskim osnovama, pa makar se do njega pokušalo doći i vanrednim izborima.

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *