Kliker.info

Lisabon će, sasvim sigurno, ostati zabilježen u istoriji Sjevernoatlantskog vojnog saveza kao jedan od ključnih samita. Tu je dogovorena nova strategija NATO, koja bi trebala da ima vijek trajanja od najmanje 10 godina. Zašto? Zato što Alijansa kakva je formirana tačno prije 61 godinu, više ne može da odgovori savremenim sigurnosnim izazovima, kakvi se ne mogu riješiti vojnom silom, ili bar ne samo konvencionalnim ratom, vojnim trupama, tenkovima i bombarderima.Pred NATO nacijama, kao,uostalom, i pred većim dijelom svijeta, stoje novi, globalni izazovi poput terorizma, sajber napada i slično, što zahtijeva novi pristup nove modernizovane vojno političke organizacije."Ovo je akcioni plan. Plan koji jasno postavlja konkretne korake kakve NATO treba da preduzme. Ovaj plan će uspostaviti Alijansu koja će biti produktivnija, angažovanija i efikasnija nego ikada ranije", poručio je generalni sekretar NATO-a, Ander Fog Rasmusen.

Smanjenje trupa u Avganistanu                               Drugog dana samita NATO-a u Lisabonu, lideri zemalja članica podržali su plan za početak transfera vodeće uloge u ratu u Avgansitanu vladi u Kabulu, uz potpuno prepuštanje vojne kontrole tamošnjim bezbjednosnim snagama do 2014. godine.Predsjednik Avganistana Hamid Karzai pozdravio je tu odluku i poručio da je tranzicija efikasna, nepovratna i održiva. Generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen izjavio je da ne očekuje da će strane trupe imati ulogu u borbama posle 2014, ali je jedan visoki američki zvaničnik upozorio da se predsjednik Barak Obama nije i formalno obavezao da će Sjedinjene Države to tada okončati svoju borbenu misiju u toj zemlji. Rasmusen je istakao da vjeruje da bi plan za povlačenje do 2014. godine mogao da bude ispunjen, ali i da će sve zavisiti od bezbjednosne situacije na terenu. Pored prvog čoveka alijanse i avganistanskog lidera stajao je i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki-mun, koji je upozorio da povlačenje treba da bude zasnovano na realnosti, a ne unapred utvrđenom rasporedu.

Dogovor oko plana SAD o antiraketnom štitu                   Jedna od odluka šefova država ili vlada NATO zemalja koja će obilježiti vrijeme pred nama je ona da se uspostavi antiraketni sistem koji će štititi prostor saveznica u Evropi i Sjevernoj Americi. To je sistem čija je prvenstvena namjena da presretne i uništi projektile koji bi bili ispaljeni iz pravca Bliskog istoka, ali i iz Sjeverne Koreje. Tačnije, nigdje se u dokumentu usvojenom na samitu ne navodi zemlja odakle bi se napad balističkim projektilima mogao očekivati, ali svi izmedju redova čitaju, na prvom mjestu – Iran.Ono što se sa stručne strane tvrdi, štit bi trebao da bude efikasan protiv napada iz oko 30 potencijalnih tačaka širom svijeta, država koje su ili već razvile ili razvijaju nuklearno oružje, sposobno da dosegne do teritorije NATO zemalja.Ime Irana kao najkrupnije prijetnje se nije našlo u dokumentu na insistiranje Turske, koja bi trebala da ugosti posade novih X-band radara. To je bio uvjet da NATO dobije zeleno svjetlo Ankare za usvajanje plana koji, sem ovog, pred sobom ima nekoliko krupnih problema. Kako se konkretno usaglasiti sa Moskvom, kojoj je u Lisabonu rečeno da je prošlo vrijeme kada su NATO i Moskva gledali jedni druge sa strahom i podozrenjem.

Uz ovo, ono što tek treba razraditi jeste kako upravljati cijelim, komplikovanim i nikada u praksi dokazanim sistemom višeslojnog osmatranja sa kopna, mora i iz zraka, te takodje višeslojnog sistema uništavanja projektila koji bi bili upućeni prema NATO ciljevima.Zatim, postaviće se i pitanje efikasne razmjene podataka, gdje će sekunde igrati odlučujuću ulogu i, konačno, koliko će sve to koštati? Desetine biliona ili eura ili dolara, svejedno, ukazuju eksperti.Pored ovoga, rečeno je na samitu da će Alijansa nastojati stvoriti uvjete za svijet bez nuklearnog oružja, medjutim, do tog trenutka, NATO ostaje naoružana organizacija, pored ostalog, i nuklearnim oružjem. To je ujedno i odgovor na pozive kakvi su se čuli pred samit, uglavnom iz Njemačke, za povlačenje nuklearnog naoružanja iz NATO arsenala.U svakom slučaju, antiraketni štit se smatra krupnom, ako ne i istorijskom odlukom.

Prekretnica u odnosima sa Rusijom          Lideri NATO-a su takođe sastali sa ruskim predsjednikom Dmittrijem Medvedevim, a generalni sekretar Alijanse Anders Fog Rasmusen susret je opisao kao "prekretnicu" u odnosima sa Moskvom.Ruski predsjednik je u Lisabon doputovao na sastanak Saveta NATO-Rusija, koji nije održan još od aprila 2008, neposredno pred kratak oružani sukob Rusije i Gruzije, koju Zapad smatra saveznikom.Očekuje se da Savjet NATO-Rusija pozove Kremlj da se priključi izgradnji američko-evropskog protivraketnog sistema, koji bi prema sporazumu postignutom juče, trebalo da zaštiti sve zemlje članice NATO-a, uključujući i Sjedinjene Države. To bi ujedno bila najbliža vojna saradnja Moskve i Zapada još od završetka Hladnog rata. Rasmusen je takođe saopštio da je Rusija pristala da dozvoli veći promet opreme za podršku NATO trupama u Avganistanu preko svoje teritorije.

Odnosi SAD – EU            Skup u Lisabonu bio je i dobra prilika za evro-američku razmjenu mišljenja o partnerstvu kakvo stoji u suštini odnosa NATO – EU, s obzirom da su većina NATO članica istovremeno i članice Unije. Sa druge strane, ono što spaja dva kontineta je sigurnosno i ne samo takvo partnerstvo, posebno u situaciji gdje se stvaraju novi centri ekonomske i političke moći."Mislim da EP vjeruje da je važno primjetiti da ekonomska, a s njom i politička moć odlazi u Aziju, u države kao što su Indija ili Kina, ali i u Brazil, a države kao što su evropske ili Amerika, na duže staze, slabe. To znači da je sve veća potreba da Evropljani i Amerikanci, na osnovu zajedničkih vrijednosti i demokratije saradjuju kako bi zadržali naše interese u globalnom poretku", smatra Elmar Brok, član evropskog parlamenta iz Njemačke. (Kliker.info-VoA)