Kliker.info

Španska vlada suočena je sa vrućim proljećem. Iako bijes građana zbog mjera štendje raste, u planu su novi rezovi. Sindikati su tim povodom pozvali na generalni štrajk. Ovog petka će to biti i zvanično. Premijer Španije Mariano Rahoj predstaviće budžet za sljedeću godinu. Zagarantovani su oštri rezovi, jer se ta zemlja prethodnih godina mnogo više zadužila nego što je to bilo planirano. I zbog toga će vlada u Madridu, a prema izričitim željama Evropske komisije, prošlogodišnji deficit od 8,5 procenata bruto društvenog proizvoda pokušati da smanji na tri procenta u 2013. godini. Španija mora da u naredne dvije godine uštedi 60 milijardi evra, a Rahoj govori o usvajanju "veoma oskudnog budžeta".

Povećanjem poreza, smanjenjem plata i otpuštanjem radnika u javnom sektoru, u budžet bi u 2012. godini trebalo da se slije 35 milijardi evra. Time bi Španija dostigla samo polovinu zacrtanog cilja. Državni službenici i poreski obveznici bi u tom slučaju morali da pritegnu kaiševe. Sindikati su odmah reagovali pozivom na 24-časovni generalni štrajk koji je počeo u četvrtak (29.3.). A u igri je zapravo mnogo toga. Ako četvrta najveća ekonomija evro-zone ne bude uspjela da svoje dugove drži pod kontrolom, postoji opasnost da kriza izmakne kontroli. Jer, ako se uzme u obzir to da je španska privreda, više nego duplo veća od irske, grčke i portugalske privrede zajedno, to bi značilo da bi Fond za spas evra mogao da bude dobrano preopterećen.

Strah od socijalnog pada                    Ušteda u budžetu je dio sveobuhvatnog reformskog paketa, koji zapravo na probu stavlja socijalni mir u zemlji. Proteklih nedjelja su hiljade ljudi u mnogim gradovima Španije ponovo izašle na ulice. U Barseloni i Valensiji je čak došlo i do nasilnih nemira. A to su sve znaci da je strah od ekonomskog i socijalnog propadanja obuzeo veliki dio građana Španije. I da "izuzetno agresivne reforme", kao što ih je javno nazvao ministar privrede Luis de Gindos, postepeno mijenjaju društvo.

Španija: Nema alternative štednji      Suština reformskog programa su promjene na tržištu rada. U to se ubraja lakše otpuštanje radnika kao i fleksibilnost preduzeća. Kompanije će dobiti poreske olakšice, i imaće pravo da radnike drže na probnom radu u trajanju godinu dana i nakon toga će moći da ih otpuste bez otpremnine. I u obrazovanju i u zdravstvenom sektoru će takođe doći do ukidanja radnih mjesta. De Gindos je, najavljujući program reformi, istakao da će se za mlade stvoriti nova radna mjesta. A upravo su mladi, studenti i srednjoškolci, protestovali protiv tih planova. No, uprkos svim kritikama i nesigurnosti, španska vlada mora da ostane na kursu programa štednje, jer bi u protivnom ugrozila svoj kredibilitet i kod Evropske unije i na finansijskim tržištima. Samo prije nekoliko godina Španija je važila za zemlju turističkog buma. Onda su se naprasno naduvane cijene nekretnina a i sama privreda se rasprsla kao mjehur od sapunice. Bio je to udarac od kojeg se zemlja još nije oporavila. Zbog toga što su potom mnoge kompanije bankrotirale, Španija je zapala u duboku ekonomsku krizu. Od tada mnogi Španci pogled upiru u pravcu neizvjesne budućnosti. 50 procenata mlađih od 25 godina je bez posla, a ta tendencija je u porastu. I onda ne iznenađuje činjenica da mnogi Španci svoju sreću pokušavaju da pronađu negdje u insotranstvu.  (Kliker.info-DW)