Kliker.info

U BiH se ignorišu prava Hrvata, koje nema ko da zaštiti, što pokazuje i nemogućnost ostvarenja prava na vlasništvo kada je u pitanju otuđena imovina Katoličke crkve u BiH, navodi kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski.Kardinal Puljić dodaje da se svaka pravna država treba temeljiti na pravu i pravdi, te da je zato važno ispraviti nepravdu koja je nastala oduzimanjem, otimanjem, otuđivanjem ili kojim god drugim činom.

NN: Prošle subote su u kasarni "Kozara" u Banjaluci obilježene dvije godišnjice Družbe klanjateljica krvi Kristove, čiji je samostan "Nazaret" nekada bio smješten na toj lokaciji. Da li očekujete da će ta imovina biti vraćena Katoličkoj crkvi?  

PULJIĆ: Ne samo ova imovina, nego sve što je bilo vlasništvo Katoličke crkve ili pojedinih nosilaca vlasništva u Katoličkoj crkvi, kao što su časne sestre, treba biti vraćeno vlasnicima. Sva je ta imovina služila ljudima na razini religioznog, kulturnog, odgojno-obrazovnog, socijalno-humanitarnog poslanja Crkve. Svaka pravna država treba se temeljiti na pravu i pravdi. Zato je važno ispraviti nepravdu koja je nastala oduzimanjem, otimanjem, otuđivanjem ili kojim god drugim činom.

NN: Da li će uskoro biti riješeno pitanje povratka oduzete imovine Katoličkoj crkvi u Travniku, o čemu ste nedavno razgovarali i s predstavnicima međunarodne zajednice?

PULJIĆ: S tugom i bolju moramo reći da, ne samo da ne vraćaju, nego ignoriraju sud za ljudska prava, počevši od općine, kantona te federacije. Što je još gore, unatoč odluci OHR da se na nacionaliziranoj imovini ne gradi ništa, oni su svojevoljno prepisali našu zemlju na sebe, bez našeg pristanka i izdali dozvolu za gradnju na toj zemlji, a da nisu prije toga ispunili dana obećanja, zbog čega smo smatrali da ugovor ne vrijedi. Na svoju ruku rade, ignoriraju naša prava, koja nema ko zaštititi.

NN: Sa sličnim problemom suočavate se i u Sarajevu, ali i u drugim bh. gradovima. Da li takvo stanje ukazuje da se marginalizovan položaj Hrvata u BiH i dalje ne poboljšava?  

PULJIĆ: Ovdje nije u pitanju Katolička crkva, nego ljudska prava i pravo na vlasništvo. To je stanje u cijeloj BiH, odnosno u oba entiteta. Nažalost, niti predstavnici hrvatskih vlasti ne čine ništa učinkovito ili ne mogu ili ne smiju. Bez obzira na položaj sadašnjeg stanja Hrvata, mi ovdje ostajemo i neumorno ćemo se boriti za jednaka prva na svim prostorima.

NN: Na kojem nivou je međureligijski dijalog u BiH?

PULJIĆ: Međureligijsko vijeće nije nadtijelo, koje može učinkovito nešto ostvariti. Tu pokušavamo zauzimati zajedničke stavove u odnosu na državu i u odnosu s međunarodnom zajednicom. Iako su dosta učinili, to je premalo u odnosu na zahtjeve života, treba graditi proces pomirenja, povjerenja i praštanja. Još je u javnosti vrlo otrovan rječnik politike i medija. Nije lako dijalogizirati dok jedni druge ne prihvatimo i poštujemo.

NN: Da li smatrate da će se usvajanje Prijedloga zakona o prebivalištu u Republici Hrvatskoj negativno odraziti na Hrvate koji su izbjegli iz BiH i da li planirate tim povodom obratiti se Vladi Hrvatske?

PULJIĆ: Mi očekujemo da budu odgovorni u vladanju, da ne prekriže donošenjem zakona ni jednog čovjeka u pravu na egzistenciju i drugim pravima. Tu su odgovorni političari obiju država, koji su dužni surađivati, dogovarati i tražiti način da se premoste sva nerazumijevanja. Ne mislim se posebno obraćati ni Vladi ni Saboru, ni predsjedniku. Oni su odgovorni nakon mirovnog sporazuma u Dejtonu, te ne mogu dizati ruke od pravednog rješenja ove zemlje, BiH u kojoj ćemo imati jednaka prava. Također su i odgovorni na temelju Ustava RH, a bilo bi mi drago da u Saboru ne budemo "moneta za potkusurivanje" u stranačkim prepucavanjima. Boli i vrijeđa.

NN: Koliko Katolička crkva može da doprinese povratku Hrvata i s kakvim problemima se danas suočavaju Hrvati povratnici u BiH?

PULJIĆ: Ono što se vratilo bilo u Federaciju, a posebno u RS treba zahvaliti hrabrim svećenicima i malim donatorima koji su istinski poduprli opstanak i povratak. U zadnje vrijeme bilo je projekata koji se dosta složeno ostvaruju, ali sada je važnije kako otvoriti perspektive onima koji ovdje žive da imaju svoja temeljna prava za održiv opstanak. Jedna poteškoća je što se uglavnom radi o starim osobama, te im treba skrb. "Caritas" je organizirao skrb za stare i bolesne, ali teško dobivamo potporu mjesnih vlasti. Nadalje, teško ostvaruju pravo na infrastrukturu, struju, telefon, vodu, put i slično. Koliko još ima povratnika i župnika koji nemaju te osnovne stvari za život u RS, a također i u nekim krajevima Federacije. Tako se teško dolazi do posla, tko je sposoban za posao, jer se po imenu odmah prepozna tko je. Nedostaje još sustav koji je za čovjeka, ali često je, nažalost, u pitanju stranačka podobnost.

NN: U okviru finansiranja projekata obnove od sredstava za 2010. godinu, planirana je i obnova vjerskih objekata. U kojim mjestima bi najprije trebalo obnoviti vjerske katoličke objekte?

PULJIĆ: Na svim mjestima gdje su porušeni i gdje obnova znači nadu opstanka i povratka. Ne smijem nabrajati pojedina mjesta, jer će baš tamo blokirati pomoć. Obnavljajući materijalne ruševine, liječimo rane u duši, rane poniženja i obespravljenosti.

NN: Da li mislite da je u BiH moguće doći do rješenja koje bi zadovoljilo sva tri konstitutivna naroda, kada je u pitanju uređenje, odnosno političko ustrojstvo države?

PULJIĆ: Nije u pitanju može li se, nego hoće li se. Sve se ljudski može dogovoriti ako se ide od načela jednakih prava. Ako se ide za tim da je u pravu uvijek onaj koji je jači, nema zajedničkog dogovora. Također, međunarodna zajednica mora odgovorno pristupiti uspostavljanju strukture države s jednakim pravima za sva tri konstitutivna naroda.  Tanja Šikanjić (NN)