Kliker.info

Mogući zaokret

Iz njegovih odgovora kao da se može naslutiti mogući zaokret kako u izjavama tako i djelovanju međunarodne zajednice. Čini se da su i stranci spoznali da za protraćenih proteklih pet godina, kako i sam Incko ističe, treba i njih kriviti, mada mnogo, mnogo manje nego bh. lidere i zvaničnike. Možda je baš zato Incko u svojim odgovorima direktniji nego u nekim ranijim slučajevima…

Zašto ste morali posegnuti za bonskim ovlastima i privremeno suspendirati odluku CIK-a o konstituiranju Doma naroda i izboru predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH?

– Kada iz priče uklonite politiku, jasno je zašto: nakon pokušaja posredovanja bilo je očigledno da će HDZ BiH i HDZ 1990 nastaviti da opstruiraju Dom naroda i provedbu izbornih rezultata, dok su stranke platforme željele ići dalje i formirati vladu. Međunarodna zajednica ima odgovornost da osigura podršku Dejtonskom mirovnom sporazumu, a jasno je da je formiranje institucija od ključne važnosti za to.

Sramotno je što je međunarodna zajednica primorana da igra tu ulogu 15 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Očekujem da se stranke konačno počnu odgovorno ponašati, one moraju razgovarati jedna s drugom, moraju se dogovarati o konkretnim rješenjima koja će koristiti svim građanima. Blokade i opstrukcije Bosnu i Hercegovinu vode samo unazad.

Prema nekim tumačenjima, da 30. marta nije bilo budžeta i Parlamenta, predsjednica Federacije Borjana Krišto mogla je praktično inicirati vanredne izbore u Federaciji. Je li to tačno?

– Nemoguće je procijeniti šta bi se dogodilo, ali to je mogao biti mogući ishod. Sa svih strana je bilo priče o novim izborima. Moj stav je da je to jednostavno izbjegavanje odgovornosti. Oni koji zagovaraju nove izbore u suštini kažu: nećemo se dogovoriti pa ćemo bosanskohercegovačke porezne obveznike podvrgnuti novim troškovima, novim odlaganjima i novoj neizvjesnosti.

Nema sumnje da su ove stranke pravile neku računicu i misle da bi bolje prošle nakon novih izbora. No, činjenica je da građani ne bi. Oni, ustvari, kažu da zato što ne znaju raditi svoj posao građani još jednom treba da izađu na birališta. To je skandalozno.

Građani su svoj dio posla odradili 3. oktobra, a sada političari trebaju odraditi svoj.

Koliko dugo nezaposleni treba da čekaju da im se pruži prilika za novo zaposlenje, koliko još ljudi mora biti izloženo korupciji na svakom koraku, koliko još ljudi mora čekati da političari izgrade povjerenje i pomirenje, umjesto što šire strah i nesigurnost? Svaki dan imaju priliku da okrenu novi list i svaki put propuštaju da to urade.

Ostaje suspenzija

Šta sada, kada su apelacije Ustavnom sudu povučene, a Vi ste rekli da Vaša odluka o privremenoj suspenziji odluka CIK-a važi dok Ustavni sud FBiH ne donese svoj stav?
Do kada će privremena suspenzija biti na snazi?

– Upravni odbor i ja pomno pratimo situaciju, ali za sada odluka o suspenziji ostaje na snazi, a objasnit ću i zašto!

Od OHR-a se traži da djeluje tako da osigura poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i institucije koje iz njega proistječu, uključujući i Dom naroda. Problemi u Federaciji bili su prije svega rezultat odbijanja nekih kantona da ispune svoje ustavne i zakonske obaveze i izaberu delegate u Dom naroda, ta situacija se nije promijenila iako su prošla četiri mjeseca nakon rokova određenih u Ustavu FBiH i Izbornog zakona BiH.

Ove sedmice u Briselu zemlje članice EU su bile jasne, sada moraju slijediti koraci da se formira vlast na državnom nivou. Političari su potrošili šest mjeseci na borbu za funkcije; sada treba da počnu raditi ono što su obećali biračima, da vrate zemlju na put evroatlantskih integracija i počnu rješavati nezaposlenost, korupciju, siromaštvo i sve druge probleme s kojima se zemlja suočava.

Što duže traje trenutni zastoj, to će veći biti problemi, a kao rezultat toga BiH također sve više zaostaje za svojim susjedima u procesu integracije u EU. Za to su odgovorni politički lideri.

Nakon moje odluke konačno vidimo značajan napredak u imenovanju preostalih delegata u Dom naroda Federacije. Nadam se da će okončanje ovog procesa vratiti stranke za sto da riješe svoja neslaganja kako bismo na kraju imali vlasti koje su u stanju da donesu suštinske, bitne reforme u sljedeće tri i po godine. Konačno želim vidjeti odgovorno ponašanje političara.

Kako odgovarate na burne reakcije dva HDZ-a?

– Pozivam ih da svoje poteze usklade sa Ustavom i zakonom, da formiraju kantonalne vlasti i pošalju svoje delegate u Dom naroda FBiH. HDZ BiH i HDZ 1990 nemaju kredibilitet da kritiziraju suspenziju zaključaka CIK-a od 24. marta 2011. budući da su te stranke, blokiranjem izbora delegate u Dom naroda Federacije, još od početka decembra namjerno kršile Ustav FBiH i Izborni zakon BiH. Također, ove stranke još nisu provele odluku CIK-a od 24. marta, kojom se traži izbor preostalih delegata u Dom naroda.

 Poruke HDZ-ovima

Ako je suditi prema Vašem ponašanju, dojam je da niste bili sretni što ste morali posegnuti za bonskim ovlastima u ovom slučaju. Kao da Vam je odluka servirana i Vi ste je morali potpisati, ali je potom u javnosti niste htjeli značajnije braniti?

– Nikad mi nije drago kad koristim bonske ovlasti. To je znak neuspjeha političkih lidera BiH. A ovaj slučaj je bio posebno kompleksan nakon nekoliko mjeseci opstrukcije. Ali pred samo donošenje moje odluke ambasadori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) sastajali su se skoro svakodnevno i imao sam njihovu podršku za djelovanje.

Dodat ću još da nemam ništa protiv formiranja međukantonalnog vijeća sve dok ono djeluje unutar granica određenih u Ustavu. Vijeće je nevladino tijelo, a ja nemam ništa protiv toga kada se građani sastaju i razgovaraju o pitanjima. Međutim, ono mora raditi u okviru granica koje utvrđuje Ustav.

Dopustite da također naglasim da neće biti toleriranja onih koji na bilo koji način ugrožavaju pravni poredak u Federaciji ili BiH. Svi mi znamo da je ustavna reforma put da se riješe brojna pitanja koja su se javila u posljednjih šest mjeseci, a da bi do nje došlo, moraju se formirati institucije, a stranke moraju raditi zajedno, a ne jedna protiv druge.

Bošnjaci, a donekle i Hrvati, žale se na neustavnu kompoziciju vlasti u RS. Hoćete li reagirati?

– Poznato mi je da su u vezi s tim pokrenuta pitanja pred Ustavnim sudom RS, a potom i pred Ustavnim sudom BiH. Domaće institucije se koriste adekvatno i treba im dopustiti da donesu odluku.

Za razliku od toga, žao mi je što su gospođa Krišto i gospodin Bevanda povukli zahtjeve koje su uputili Ustavnom sudu Federacije prije nego što je taj postupak okončan. Ti zahtjevi bili su jedan od faktora koje sam imao na umu kada sam donio svoju odluku, čiji je cilj bio da se izbjegne situacija da različite institucije donesu suprotstavljene odluke o istom pitanju.

Međutim, i jedno i drugo su odlučili da povuku svoje zahtjeve. I tu vidite širi problem s kojim se suočavamo: da institucije vrlo često imaju podršku samo kada stranke dobiju ili očekuju da dobiju odluku koja im odgovara. Podsjetit ću vas da je Ustavni sud Federacije donio niz odluka u prilog kantona koji su imali podršku HDZ-a.

Dodikovo ponašanje

PIC je na nedavnom zasjedanju na nivou političkih direktora izdao prilično direktan kominike. Šta on znači? Neki zaokret u politici međunarodne zajednice? Skidanje rukavica i odustajanje od diplomatskog tona, te nazivanje stvari pravim imenom?

– Nema promjena. Međunarodna zajednica želi da vidi stabilnu BiH koja se nepovratno nalazi na putu ka EU i NATO-u, ali to zemlja mora postići vlastitim snagama. To nije nešto što OHR može nametnuti BiH, ali OHR neće dozvoliti da se osporavaju Dejton i do sada načinjeni napredak. Neće se dozvoliti da se BiH raspadne niti da se vrati unazad. Međutim, hoćete li ići naprijed je nešto što ovisi o vama.

Dodik je burno reagirao kako na kominike PIC-a tako i najave ojačanog prisustva EU u BiH. Kako gledate na to?

– To ne predstavlja iznenađenje. Stav predsjednika Dodika je da je vrijeme da međunarodna zajednica prepusti BiH samoj sebi. Međutim, uprkos svojim naporima, on nije uspio ubijediti ni Vijeće za provedbu mira ni EU da je to potrebno i jasno je da, posebno, Dodikove aktivnosti osporavanja državnih institucija i vladavine prava te blokiranje napretka na programu 5+2 doprinose daljnjem prisustvu OHR-a i PIC-a u zemlji. EU je također shvatila da su potrebne posebne mjere da se odgovori posebnim izazovima u zemlji.

Dodik u najavi sankcioniranja nepoćudnih bh. političara vidi namjeru da se, ustvari, disciplinira on i još neki političari u BiH koji blokiraju reforme i osporavaju institucije nastale reformama nakon potpisivanja Dejtona?

– Novi šef Delegacije EU/specijalni predstavnik EU će stići u BiH s mandatom i ovlastima koji su mu potrebni za efikasno djelovanje i ne sumnjam da su građani ove zemlje zadovoljni što će to biti tako.

Tačno je da je EU nedavno usvojila paket restriktivnih mjera kao podršku provedbi Dejtonskog sporazuma i ove sankcije se potencijalno mogu upotrijebiti protiv političkih lidera koji ugrožavaju ustavni poredak i teritorijalni integritet zemlje. U tom smislu, ne vidim nikakvog razloga za Dodikovu zabrinutost ukoliko je spreman da se pridržava ustavnog poretka zemlje.

Kao visoki predstavnik dao sam svoju punu podršku planovima da postoji jedinstveni predstavnik EU u zemlji. Ali, umjesto da se fokusiramo na tzv. restriktivne mjere, mislim da je važno naglasiti da je trenutno političko vodstvo BiH to koje sankcionira građane. BiH je protraćila pet godina dok je u međuvremenu region napredovao. BiH ne smije postati crna rupa Balkana, ali ako to postane, za to treba kriviti političko vodstvo.

Hoćete li dopustiti da Dodik provede najavljeni referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH?

– Čini se da je namjera predsjednika Dodika da koristi novac poreskih obveznika RS jednostavno da bi izazvao konflikt. Sugeriram da u postojećoj ekonomskoj klimi, kada su ljudi gladni i nemaju posla, postoje bolji projekti, oni kojima se rješavaju potrebe stanovništva RS, a ne sipanje pijeska u oči.

Činjenica je da je država u Dejtonu dobila nadležnost za, između ostalog, provođenje međunarodnog i međuentitetskog krivičnog prava.

Osim toga, Ustav jasno navodi mogućnost da BiH osniva institucije koje provode ove nadležnosti. To objašnjava zašto je osnivanje i nadležnost Suda BiH potvrdio i Ustavni sud BiH u dvije odluke kojima kaže da država ne samo ima pravo već i obavezu da osnuje institucije koje su joj potrebne za obavljanje ovih nadležnosti. Ove odluke su konačne i obavezujuće za sve, što uključuje i vlasti RS. Ustavni sud je taj koji odlučuje o sporovima koji proističu iz Ustava, a ne vlasti RS. Međunarodna zajednica u cjelini, uključujući EU, ozbiljna je kada se radi o tome da se osigura nezavisnost državnih pravosudnih institucija. To je ključno načelo vladavine prava i pokušaji da se ono ugrozi doveli bi u pitanje odlučnost BiH (i RS) da napreduju ka EU. 

Nakon PIC-a jedan mi je diplomata rekao da se mora reagirati i na izjave, a ne samo aktivnosti. Hoćete li reagirati na izjave koje osporavaju institucije BiH i dovode u pitanje cjelovitost i suverenost BiH?

– Bonske ovlasti ne treba koristiti svakoga dana. Vjerujem da ih treba manje koristiti i to se tako i događa u praksi.

Ipak, pokazao sam da sam spreman da ih koristim kad je to potrebno i mogu uvjeriti građane koji su zabrinuti zbog situacije da ću ih iskoristiti ponovo da bih otklonio opstrukcije i odgovorio izazovima mirovnog sporazuma.

OHR ostaje do daljnjeg

EU je, po prvi put, i zvanično otvorila priču o sudbini OHR-a. Ostaju bonske ovlasti i OHR, ali van BiH kao zadnji instrument zaštite BiH. Je li Vam ta priča uopće otežala rad?

– Ono što moj posao čini teškim je da više od 15 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma imamo političke lidere koji i dalje osporavaju mirovni sporazum i koji ne uspijevaju da zemlju vode naprijed ka članstvu u EU te na taj način riješe stvarne probleme s kojima se građani ove zemlje suočavaju svaki dan.

Zemlje članice EU i dalje pružaju punu podršku visokom predstavniku i programu 5+2, zadnji put je to bilo u martu. Svaka odluka u vezi sa OHR-om je stvar PIC-a i oni se moraju dogovoriti o eventualnim promjenama. OHR smješten van zemlje može biti rješenje nekad u budućnosti, ovisno o napretku na programu 5+2 i o tome slaže li se PIC s tim.

Hoće li Čović biti uhapšen?

Dragan Čović nedavno u intervjuu "Avazu" reče da mu se prijeti novim optužnicama i hapšenjem. Šta znate o tome? On kaže da mu prijetnje dolaze i od nekih stranih izvora. Hoće li Čović biti uhapšen?
 
– Nisam upoznat s tim. Ako gospodin Čović to tvrdi javno, mislim da ima i obavezu da kaže ko mu direktno prijeti, kada i čime. To nije način na koji ja radim i zaista sumnjam da bilo ko unutar međunarodne zajednice radi na takav način.

Ono što mogu reći jeste da institucije za provođenje zakona u zemlji moraju biti u mogućnosti da u potpunosti vrše svoj mandat i nijedan pojedinac ne smije biti nedodirljiv. Osnovna premisa vladavine prava je da se primjenjuje na svakoga.

Bavimo se pitanjem crkve u Potočarima

Kako komentirate slučaj nelegalne izgradnje crkve u blizini Potočara?