hamburger-icon

Kliker.info

Vahid Šehić: Bosna i Hercegovina nije demokratska država

Vahid Šehić: Bosna i Hercegovina nije demokratska država

Oktobar 14
16:53 2017

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine predložila je izmjene Izbornog zakona  BiH kako bi se izborno zakonodavstvo unaprijedilo do narednih izbora 2018.Vehid Šehić, ispred Koalicije za slobodne i poštene izbore ‘Pod lupom’ ocjenjuje da su uvažene preporuke ove organizacije, ali da je upitno koliko će političke partije željeti to da prihvate tokom parlamentarne procedure.

Šehić navodi i kako će se bez pritiska međunarodne zajednice, naredni izbori, zakazani za 2018. godinu, provesti po postojećem Izbornom zakonu BiH, kojeg je i Evropski sud za ljudska prava ocijenio, u jednom dijelu, diskriminatorskim.

RSE: O čemu se radi kad je riječ o izmjenama Izbornog zakona BiH koje je predložila Centralna izborna komisija BiH?

Šehić: Sigurno da je ona predložila neke stvari, u prvom redu da tehnički unaprijede sam izborni proces, da ga učine efikasnijim i da se smanje sumnje na regularnost samih rezultata izbora, jer smo svjedoci da uvijek nakon objavljivanja rezultata izbora imamo velike probleme, negodovanje određenih političkih subjekata, pa i samih građana, koji su izgubili povjerenje da su rezultati izbora istinska volja građana birača.

RSE: Šta je najznačajnije što Vi izdvajate kada su u pitanju prijedlozi Centralne izborne komisije?

Šehić: Svi govore da je najslabija karika u izbornom procesu odnos izborne administracije i birački odbori, gdje se, istina, i najviše nepravilnosti dešava, da ubuduće predsjednike biračkih odbora bira i imenuje opštinska izborna komisija ili gradska izborna komisija. Možda je to i preventivno djelovanje koje će spriječiti razmjenu biračkih mjesta, mjesta u biračkim odborima, kad su u pitanju politički subjekti, pa čak i prodaje određenih mjesta u biračkim odborima, jer i to je jedna od pojava u našem izbornom procesu. I to je jako značajno.

Mislim da će ostale članove i dalje delegirati, a imenovaće ih opštinske izborne komisije, ali predsjednik biračkog odbora je jako bitna osoba u tom čitavom biračkom procesu. Takođe je jako značajno uvođenje ne-klasičnog elektronskog glasanja, to je da se naši ili glasački listići na biračkim mjestima skeniraju, gdje će se automatizmom i utvrđivati rezultati izbora, tako da će se spriječiti one manipulacije koje smo do sad imali, da se čine određeni listići nevažećim. Imali smo velike procente kod izbora za različite nivoe. S druge strane, ono što je jako bitno, spriječiće se manipulacije na otvorenim listama, jer smo i tu bili svjedoci da su se na određenim otvorenim listama kod političkih subjekata favorizovali određeni kandidati koji nisu dobili dovoljan broj glasova od samih birača.

Sve su to neke stvari kojih je Izborna komisija bila svjesna. Uvođenjem jednog takvog sistema glasanja će se zadržati taj tradicionalan način, ali će se imati još jedan elemenat, jedan elektronski, i utvrđivati rezultati izbora, što će u svakom slučaju ubrzati i objavljivanje rezultata izbora.

RSE: Jedna od novina jeste i uvođenje novčanih sankcija za političke subjekte, za čije predložene članove biračkih odbora se utvrdi da su prekršili odredbe Izbornog zakona BiH, i druga, da se sprečava zloupotreba nacionalnog izjašnjavanja. Šta mislite o tome?

Šehić: I sada postoje sankcije za one koji kao dio izborne administracije ne poštuju Izborni zakon BiH i provedbene akte. Međutim, te novčane kazne su bile minimalne. Moj stav je od ranije da treba uvesti daleko, daleko veće novčane kazne, jer ćemo samo na takav način spriječiti zloupotrebu položaja člana biračkog odbora, da se spriječe te nezakonite radnje koje se dešavaju. Visina novčane kazne značiće mnogo toga. Ona treba da bude kao vrsta preventive, ali se bojim da političke stranke nisu spremne na to.

Govorim iz iskustva – kad sam jednom govorio o tome, onda su rekli: ‘Znate, ali platežna mogućnost naših ljudi nije takva’, a to unaprijed meni govori da su oni svjesno za manje novčane kazne koje se mogu platiti, a time omogućavaju sebi i da mogu vršiti malverzacije. A znate, kad nekog kaznite 200-300 maraka, on je svojim nesavjesnim radom nekome omogućio da zaradi stotine hiljada maraka, onda vidimo da te novčane kazne apsolutno nisu adekvatne.

RSE: U martu ove godine Koalicija ‘Pod lupom’ predložila je određene izmjene, odnosno preporuke za unapređenje izbornog zakonodavstva. Neke od Vaših preporuka je Centralna izborna komisija uvažila, ali, generalno, koliko mislite da će se to uvažiti na državnom nivou – govorim u tom smislu da će i političke stranke glasati za ovako nešto, kako bi se eventualno naredni izbori u oktobru 2018. mogli provesti upravo po ovim preporukama?

Šehić: Koliko će to imati odjeka u samoj Parlamentarnoj skupštini, to je jako teško reći, ali mogu govoriti iz mog iskustva, jer smo obavili veliki broj razgovora. Svi su oni za te preporuke, da se primijene, međutim, nismo mi demokratska država, mi smo daleko od demokratskog parlamentarizma u ovoj državi, ipak se odluke donose van institucija ove države, a kako stranke same nisu demokratske, onda se i njihovi predstavnici u vlasti sputavaju u izražavanju određenih svojih stavova. Previše je ovdje stranačkog uplitanja, koje može biti, ali ono je vođeno isključivo nekim drugim interesima, ne interesima građana birača. Sve ono što treba da zaštiti građane birače, neće biti tako voljno dočekano u Predstavničkom domu.

RSE: Da li vjerujete da će se izbori provesti po starom, odnosno sadašnjem izbornom zakonu i naredne godine?

Šehić: Koliko god nas naši političari ubjeđivali da su za evropski put, da su za evroatlantske integracije, oni su, međutim, apsolutno protiv bilo kakvih promjena. Ja tu očekujem daleko veći angažman Kancelarije EU i specijalnog izaslanika Evropske unije u BiH, očekujem daleko veći i pritisak od strane zemalja koje su garanti provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma, da se stvarno izvrši jedan pritisak na postojeće političke nomenklature u Bosni i Hercegovini da ispune ono što je u drugim, normalnim državama apsolutno normalno – to je da se provode odluke Ustavnog suda, da se provode odluke međunarodnih sudova.

Nema države u kojoj možemo govoriti o demokratiji i ljudskim pravima i vladavini prava ako se ne poštuje ustav vlastite države. Nažalost, mi smo svjedoci da ga ne poštuju oni koji bi ga trebali poštivati. Oni sutra mogu i mijenjati sam Ustav, ali kada imate politički ambijent u kojem apsolutno ne postoji politička odgovornost za neustavno i nezakonito ponašanje većine aktera u Bosni i Hercegovini, onda sa sigurnošću ništa ne možete predvidjeti šta se ovoj Bosni i Hercegovini, kao državi apsurda, može desiti.

Dženana Karabegović (RSE)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *