Kliker.info

Piše: Faruk Vele 

 Photo by Fehim Demir/EPA/Shutterstock 

Na današnji dan prije 30 godina, 22. januara 1993. godine, Republika Bosna i Hercegovina uspostavila je diplomatske odnose s Državom Katar. Iako je zvanična Doha priznala suverenu i nezavisnu Republiku Bosnu i Hercegovinu u oktobru 1992. godine, uspostava diplomatskih odnosa dviju zemalja predstavljala je početak snažne podrške odbrani Bosne i Hercegovine i njezinim građanima na humanitarnom planu, ali i drugim poljima.

Svjedočanstvo te podrške nude brojni medijski izvještaji iz tog vremena, kako oni domaćih, tako i međunarodnih medija, ali i stavovi nekadašnjih istaknutih zvaničnika Bosne i Hercegovine s kojima smo razgovarali, prenosi Al Jazeera Balkans.

Snažan oslonac tokom agresije na BiH

Kada je u augustu 1995. godine delegacija Vlade Republike/Federacije Bosne i Hercegovine, koju je predvodio Haris Silajdžić, posjetila Katar, na poziv Nj. V. emira Države Katar šejha Hamada bin Khalife al-Thanija, oca današnjeg vladara Katara šejha Tamima bin Hamada al-Thanija, sarajevsko Oslobođenje prenijelo je tekst pod naslovom “Stižu nafta i lijekovi“. Emir Države Katar tada je lično primio bosansku delegaciju, u kojoj je bio i ministar Enes Karić.

“Tom prilikom premijer je prenio pozdrave predsjednika Predsjedništva Alije Izetbegovića katarskom suverenu. Naši ministri su imali odvojene razgovore s resornim ministrima u Vladi Katara, kojoj su ponuđeni brojni projekti za angažiranje bosanskih preduzeća u Kataru te za izgradnju naselja za izbjeglice i za sponzoriranje obrazovnih institucija. Emir Katara, pokazujući poseban interes za humanitarnu situaciju, donio je odluku da se u Bosnu i Hercegovinu odmah uputi veća količina nafte. Također je zdravstvu naše zemlje odmah dodijeljena pomoć od 10 tona kvalitetnih lijekova“, saopćeno je tada.

Ova posjeta bila je, pokazat će se, kamen-temeljac još snažnijih veza dviju prijateljskih i bratskih zemalja. Tog istog mjeseca Katar je “iskazao spremnost za izgradnju i modernizaciju cestovne infrastrukture, izbjegličkih naselja i osiguranje nafte za Bosne i Hercegovine“. Na tome nije ostalo.

Zvanična Doha će kasnije angažirano učestvovati u svim forumima koji su trebali dovesti do jedinstvene podrške islamskih zemalja nepravedno napadnutoj Bosni i Hercegovini u očuvanju njezine državnosti i suverenosti. O tome svjedoči informacija da se u ljeto 1995. godine, i to prilikom prve posjete emira Al Thanija jednoj stranoj zemlji nakon preuzimanja vlasti te susreta s ondašnjim kraljem Fahdom u Saudijskoj Arabiji, razgovaralo upravo o situaciji u Bosni i Hercegovini, “u duhu deklaracije Kontaktne grupe Organizacije islamske konferencije [OIC]“.

Kako su islamske zemlje ‘zaprepastile svijet’

Katar će tako djelovati u gotovo svim aktivnostima arapskih i drugih islamskih zemalja s ciljem, prije svega, naoružavanja Armije Bosne i Hercegovine i pomoći bosanskohercegovačkim građanima, nadasve Bošnjacima, nad kojima je vršen genocid.

Javnosti u Biosni i Hercegovini nije dovoljno poznato da su u julu 1995. godine svjetske agencije prenosile da je OIC “zaprepastila svijet“ odlukom o jednostranom proglašavanju embarga na uvoz oružja u Bosnu i Hercegovine nevažećim te objavila da planira Armiji Bosne i Hercegovine osigurati vojnu pomoć. Uz članove Kontakt grupe OIC-a: Tursku, Saudijsku Arabiju, Iran, Egipat, Maleziju, Maroko, Pakistan i Senegal, važnu ulogu igrao je Katar.

“Nijedan od zvaničnika prisutnih na sastanku, u koji su bili uključeni predstavnici Bangladeša, Indonezije, Jordana i Katara, nije otkrio neke detalje o tome gdje će se oružje nabaviti i kojim će kanalima biti otpremljeno. Bili su nijemi i na pitanje kada će početi slanje naoružanja, rekavši samo da to sve zavisi od ‘zahtjeva Armije Bosne i Hercegovine’, prenijele su svjetske agencije 15. septembra 1995. godine.

Kada se vrati mir – govorili su članovi OIC-a – naredno pitanje bit će balans moći. “Želimo da Vlada Bosne i Hercegovine bude dovoljno jaka za odupiranje Srbima, koji imaju ogromne zalihe oružja“, smatrali su predstavnici OIC-a.

Tadašnji ministar vanjskih poslova i ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima Muhamed Šaćirbegovića (Sacirbey), koji je potvrdio da je Bosna i Hercegovina od OIC-a tražila oružje, naglasio je tom prilikom da je gorljiva želja njegove vlade da pregovorima dođe do mira, “a ne da uvuče OIC radi produženja rata“. Ipak, dodao je, “Bosna i Hercegovina mora izgraditi svoj vojni potencijal ako želi održati mir za kojim čezne i mi ćemo se morati osloniti na nacije koje nas brane“.

Ambasada BiH u Kataru otvorena 18. januara 1995.

S naglaskom na zvaničnu Dohu, Sacirbey nam o tim događajima 28 godina kasnije govori: “Katar je pružio i diplomatsku i materijalnu potporu za Bosnu i Hercegovinu, uključujući saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama kroz program ‘Obuči i opremi’ za vojsku Bosne i Hercegovine, kao dio obveza preuzetih u Daytonu.“

Čovjek koji je otvorio prvu Ambasadu Bosne i Hercegovine u Kataru je Nusret Čančar, koji je na dužnosti ambasadora u Dohi bio od 1995. do 2000. godine.

“Obilježavamo tačno 30 godina uspostave diplomatskih odnosa, a priznanje Bosne i Hercegovine se desilo ranije, u oktobru 1992. godine. Ja sam ambasadu Bosne i Hercegovine u Kataru otvorio 18. januara 1995. godine. Katar se trudio da u odnosima s Bosnom i Hercegovinom bude na neki način lider i podstrekač i za druge, mnogo moćnije i bogatije zemlje arapskog svijeta. Ne treba zaboraviti njihovu permanentnu pomoć tokom agresije i rata u Bosni i Hercegovini. Zatim podršku naših interesa u međunarodnim tijelima, posebno UN-a i OIC-a, koja je bila permanentna i koju su oni servisirali finansijski“, kazao je Čančar.

Drugi bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Kataru Husein Panjeta, koji je na dužnost u Dohi stupio predajom akreditiva u junu 2022. godine, svojevremeno je podsjetio da je emir Države Katar, Nj. V. šejh Hamad bin Khalifa al-Thani, bio među prvim od arapskih državnika koji je posjetio Bosnu i Hercegovinu nakon agresije. Učinit će to 18 godina kasnije i njegov sin, emir Države Katar, šejh Tamim bin Hamad al-Thani, koji je januara 2016. godine dočekan uz najviše počasti.

Vidljivo je da se Katar se u Bosni i Hercegovini angažirao i nakon prestanka sukoba i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Važni su bili i lijekovi, kultura, sport, vjerski život…

“Katar je dobru saradnju s Bosnom i Hercegovinom želio i vizibilno pokazati. Tadašnji ministar vanjskih poslova Katara Hamed bin Jassim al-Thani želio je biti prvi ministar neke arapske zemlje koji dolazi u zvaničnu bilateralnu posjetu nakon Daytona. To se zbilja desilo. On je 8. januara 1996. godine sletio na Aerodrom Sarajevo. To je bila prva zvanična bilateralna posjeta nekog šefa diplomatije iz arapskih zemalja. Oni su htjeli takvu posjetu i na najvišem nivou – dakle, prva posjeta predsjednika države, odnosno emira Katara, koja je uslijedila 1. juna 1998. godine. Tom prilikom potpisali smo pet bilateralnih sporazuma i postavili temelje ozbiljnijoj bilateralnoj saradnji na ekonomskom planu“, naglašava Čančar.

Bosna i Hercegovina je zahvalna državi Katar na značajnoj političkoj, ekonomskoj i vojnoj pomoći kroz program “Opremi i obuči“, navedeno je 2. jula 1998. godine u zajedničkom saopćenju predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića i emira Države Katar šejha Hamada bin Khalife al-Thanija. Tokom posjete delegacije Katara Bosni i Hercegovini potpisani su sporazumi o ekonomskoj, privrednoj i tehničkoj saradnji, recipročnoj promociji i zaštiti zajedničkih investicija i civilnom zračnom prometu…

Doha se čak ni u tom ratnom periodu nije bavila samo “visokom politikom“. Važni su im bili i lijekovi, ali i uvjeti u kojima su bili građani te kultura, sport, vjerski život…

Potvrđuje ovo informacija s proljeća 1995. godine, kada je Skupština općine Centar – Sarajevo, uz pomoć humanitarne organizacije iz Katara, “osigurala određena finansijska sredstva za gasifikaciju ovog područja“. U tom ratnom vihoru osigurana su sredstva čak i za izložbe sarajevske Srednje umjetničke škole u gradovima Evrope, Amerike te, naravno, u Dohi.

Posredstvom Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, bosanskohercegovački atletičari su već maja 1995. godine iz ratom zahvaćene Bosne i Hercegovine putovali u Dohu, na poziva Atletske federacije Katara. Među pozvanim su bili Zlatan Saračević, Derviš Emruli, Nihad Mahmić, Branislav Jajčanin i Elvir Krehmić. Sve troškove za bh. ekspediciju snosili su katarski organizatori. Neposredno nakon rata u Katar je upućeno na liječenje 50 srčanih bolesnika…

Kata, prijateljska država za ponos ummeta

Katar je pružao nesebičnu podršku i Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini te ratna izdanja Oslobođenja govore da je tadašnji poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafa ef. Cerić, zajedno s aktuelnim reisu-l-ulemom i bivšim tuzlanskim muftijom Huseinom ef. Kavazovićem, posjećivao Katar, na poziv Ministarstva vakufa Katara, u ratnom vihoru, gdje su utjecajne ličnosti “upoznavali sa stanjem u Bosni i Hercegovini“.

“Katar je država za ponos ummeta. Vrlo uređena država, koja ima ciljeve, koja zna gdje ide. Njeno vodstvo je pokazalo i kroz ovo Svjetsko prvenstvo u Kataru da ima ispred sebe ciljeve u budućnosti, da zna šta hoće. To je prijateljska država, koja je uvijek pomagala, stajala uz Bosnu i Hercegovinu. S velikom ljubavlju naš pogled je upućen Državi Katar“, kazao je nedavno reisu-l-ulema Kavazović.

Pored ostalih, posebno se izdvaja projekt izgradnje Gazi Husrev-begove biblioteke, koja je otvorena u januaru 2014. godine. Upravo će emir Al-Thani, kao “čovjek naklonjen razvoju i edukaciji“, odigrati ključnu ulogu u realizaciji ovog generacijskog projekta.

Ambasador Panjeta je u tekstu u Oslobođenju 2014. godine opisao kako je tadašnjem emiru Katara ponudio projekt i finansiranja izgradnje Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, a nešto ranije predložio i otvaranje Ambasade Katara u Bosni i Hercegovini, koja danas uspješno djeluje.

“Na prijemu kod šefa države, nakon uručenja idejnog rješenja projekta, Nj. V. Emir je s očitom odlučnošću pozdravio izgradnju biblioteke riječima Haza meshruuna (Ovo je naš projekt). Razgovori su završeni u veoma kratkom roku, bez ikakvih dodatnih pitanja. Zadovoljstvo zbog ovog projekta i očigledno prijateljstvo prema našoj zemlji izraženi su u ovoj brzoj odluci o finansijskoj podršci ovom projektu“, pisao je ambasador Panjeta.

Gazi Husrev-begova biblioteka: Ovo je naš projekt

Direktor Biblioteke Mustafa Jahić svojevremeno je rekao: “Ostat će zauvijek upamćena za nas historijska rečenica tadašnjeg emira šejha Hamada bin Khalife al-Thanija: ‘Ovo je naš projekt’, kada je u Dohi oktobra 2002. godine obećao finansiranje nove izgradnje Gazi Husrev-begove biblioteke.“ Jahić je tada iznio podatak da je ukupna donacija Države Katar za izgradnju nove zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu iznosila oko 8.850.000 dolara.

Katar je naklonost prema Bosni i Hercegovini pokazao i prilikom poplava 2014. godine i pandemije korona visursa. Krajem maja 2014. godine na Međunarodni aerodrom Sarajevo sletjela su tri aviona s pošiljkom pomoći Države Katar područjima pogođenim katastrofalnim poplavama u Bosni i Hercegovini. Dopremljeno je tada 45 tona pomoći, koja je, između ostalog, uključivala lijekove, hranu i opremu za rad na saniranju posljedica poplava. Tačno šest godina kasnije, u maju 2020. godine, iako se i sama suočila s desecima hiljada zaraženih, Katar je bio prva arapska država koja je uputila pomoć Bosni i Hercegovini. Medicinska pomoć stigla je kargo letom iz Dohe, avionom Dreamliner Boeing 787, jednim od najvećih koji je stigao u Sarajevo ikada.

Na ekonomskom planu Katar je, također, ostvario značajne investicije u Bosni i Hercegovini. Ukupne direktne strane investicije (DSI) iz Katara u Bosni i Hercegovini, zaključno sa 31. decembrom 2021. godine, prema podacima Centralne banke Bosni i Hercegovine, iznose 139,8 miliona KM (71,5 miliona eura). To su podaci dostupni od 2015. godine.

Pema podacima Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA), prema registraciji bh. sudova, ukupna ulaganja iz Katara u Bosni i Hercegovini od 1994. do septembra 2019. godine mogu se procijeniti na oko 120 miliona KM (od 62 miliona eura).

Mala zemlja s velikim političkim utjecajem

Katarska ulaganja u Bosni i Hercegovini prvenstveno se odnose na ulaganje Al Jazeera Satellite Network i otvaranje regionalne TV stanice Al Jazeera Balkans, navode iz FIPA-e. Prema podacima ove državne agencije, organizacija Katar Alkhaira (Qatar Cherity) do sada je investirala dodatnih oko 65 miliona dolara u Bosni i Hercegovini, što je potvrđeno i iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine. Direktor ove organizacije Mohamed Ouchan izrazio je spremnost organizacije koju predstavlja za ulaganja u sportsku infrastrukturu, kao i ulaganja u oblasti kulture, te rekao da od Bosne i Hercegovine očekuje konkretne projekte i planove za rekonstrukciju.

Ejup Ganić, ratni član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, prisjeća se da “smo od početka gurali razvoj tih odnosa“ s Državom Katar.

“Katar je danas jedna od ključnih zemalja za izvoz tečnog gasa. Nijemci su za osam mjeseci tamo napravili dodatna postrojenja za proizvodnju tečnog gasa. U energetici su sada u klubu vodećih zemalja koje utječu na energetski svjetski bilans. Oni su napredna zemlja, a naše ponude su dosta skromne. Donacije koje je Katar davao Bosni i Hercegovini su značajne“, kaže Ganić, dodajući da je nedavno Svjetsko prvenstvo u nogometu pokazalo “šta ta veoma bogata zemlja može pokazati svijetu“.

Ambasador Sacirbey podsjeća da su krajem 1990-ih postojala i veća očekivanja u pogledu ekonomske i trgovinske saradnje s Katarom, posebno s obzirom na nekoliko posjeta Sarajevu tadašnjeg ministra vanjskih poslova. Postojao je, prisjeća se, i plan da Sarajevo bude evropsko središte za Qatar Airways. Međutim, kako naglašava, budući da već duže od dva desetljeća nije u diplomatskoj službi Bosne i Hercegovine, nije mu poznato zašto određena očekivanja jesu ili nisu ispunjena.

Ambasador Čančar podsjeća da je Katar danas zemlja koja je s ponajboljim imidžom na međunarodnoj političkoj sceni. Teško ćete naći manju zemlju s većim političkim utjecajem. Oni, veli, taj svoj imidž permanentno izgrađuju, a prošle godine smo na Svjetskom prvenstvu u Kataru mogli svjedočiti “šta je sve Katar kadar učiniti kako bi snažio svoj utjecaj u međunarodnim odnosima“. Naglašava da Bosna i Hercegovina u Kataru ima bezrezervnu podršku – političku, ekonomsku, kulturnu, ljudsku…

“Naš problem svih ovih godina je što nismo dovoljno kapacitirani. Institucije države nemaju adekvatan kapacitet kojim bi mogli apsorbirati sve mogućosti koje te bogate, a nama naklonjenije zemlje, poput Katara, pružaju. Pred nama su velike mogućosti u smislu investiranja. Katarani su pokazivali interes da su spremni. Bilo je pokušaja, nešto smo radili. Sve skupa nije dovoljno. Nemamo dovoljno kvalitetnih projekata, inicijativa i kapaciteta. Vidimo u susjedstvu kako se efikasnije i brže radi nego kod nas. U svakom slučaju, mogućosti za vrlo uspješnu saradnju su otvorene i vjerujem da će one biti otvorene i ubuduće. Moramo pokazati više ažurnosti, inicijativnosti, inventivnosti, kreativnosti u tim odnosima, a katarska strana će uzvratiti. Inicijativa je na nama“, smatra Čančar.

Veliko srce Države Katar

Tri desetljeća nakon uspostave diplomatskih odnosa odnosi dviju zemalja su se nesumnjivo pokazali postojanima. Govoreći nedavno o ovome, ambasador Države Katar i veliki prijatelj Bosne i Hercegovine Sultan bin Ali al-Khater je poručio:

“Što se tiče Bosne i Hercegovine, naši odnosi su čvrsti, prijateljski i vežu nas od njene nezavisnosti do danas. Država Katar stajala je sa svojim bosanskim prijateljima u brojnim iskušenjima – tokom poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu 2014. godine i tokom pandemije korone 2019. godine, što je jasan dokaz tog prijateljstva. Država Katar teži ka povećanju obima i raznovrsnosti ekonomske razmjene s Bosnom i Hercegovinom u cilju povećanja bilateralnog bilansa. Učinit ćemo sve za jačanje turizma u oba smjera, s ciljem povećanja saradnje i odnosa u svim oblastima za dobrobit oba prijateljska naroda.“

Bosna i Hercegovina je u tri desetljeća nezavisnosti prošla kroz brojna i teška iskušenja. Danas je jasno da je Država Katar u svim tim iskušenjima bila uz Bosnu i Hercegovinu te da je pokazala svoje veliko srce. Uz želju i nadu da i Bosna i Hercegovina bude snažnija, stabilnija i prosperitetnija država. Hvala im!