hamburger-icon

Kliker.info

Sutrašnji Sutrašnji dan mogao bi odrediti sudbinu Europe: Izađe li Britanija iz EU, Škoti će ponovo tražiti

Sutrašnji Sutrašnji dan mogao bi odrediti sudbinu Europe: Izađe li Britanija iz EU, Škoti će ponovo tražiti

22 Juna
16:37 2016

40649817 - power struggle between the uk and europe the black map of europe has been deposited with the flags of britain and europe

U sjeni  domaće političke krize ostala je ona europska, gdje jedna od članica Euorpske unije 23. juna glasa  o mogućem izlasku iz Saveza. Ujedinjeno kraljevstvo, jedna od najstarijih i najutjecajnijih članica unije ovu je odluku dala građanima na odlučivanje nakon debate koja traje desetljećima.

Strašna vijest zaustavila je zahuktanu kampanju o izlasku iz Europske unije. Mučko ubojstvo laburističke zastupnice Jo Cox, koja se gorljivo zalagala za ostanak u Uniji, sve je šokirao. I politiku i javnost. Ovaj će događaj nesumnjivo utjecati na referendum, a posljednje ankete govorile su o relativnoj izjednačenosti onih koji će glasovati za i onih koji će glasovati protiv. Premijer David Cameron koji je Brexit i stavio na dnevni red, računajući da će time učvrstiti svoj položaj, zaigrao je riskantno.Posljednjih je dana, u kampanju zagovaranja ostanka u Europskoj uniji uključio brojne poznate osobe, pa i Jamesa Maya i Jeremya Clarksona, ultrapopularne bivše voditelje Top Geara.

“Sve iznutra govori mi da sam ja Europljanin i zato želim biti u Europi”, kazao je Clarkson. Kampanja se, naravno, vodila oko osjećaja, ali i oko migracijske politike i njenih posljedica ze gospodarstva. Ministar pravosuđa koji zagovara izlazak iz unije Michael Gove.

“Ono što smo čuli od zagovornika ostanka tijekom cijele kampanje su strašna upozorenja o strašnim posljedicama toga što ćemo preuzeti upravljanje vlastitom sudbinom. Istina je da ćemo biti u ekonomski boljoj situaciji”, uvjerava Gove. No što se zapravo događa ako Britanci Europskoj uniji kažu Zbogom, objašnjava Dario Čepo sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.

“Lisabonski ugovor prvi je put jasno definirao proceduru izlaska iz Europske unije. Procedura je takva da će se pokušati na sve moguće načine zadržati što je više moguće odnosa između Velike Britanije i Eursopke unije pa bi ti pregovori mogli trajati i do dvije godine, da se razdrže i odluče koje će ugovore zadržati koje odbiti i tako dalje.” Posljedice za Hrvatsku neće biti pretjerano velike.

Hrvatska neće osjetiti značajnije posljedice

“S Hrvatskom se neće dogoditi ništa pretjerano, građani se neće moći zapošljavati jednostavnije kao sada, studenti neće moći tako jednostavno ići studirati kao što bi mogli sada”. Dogodit će se i institucionalne promjene, ukinut će se jedno mjesto u Komisiji, preraspodijeliti glasovi u Vijeću, a budući da je broj zastupnika u Europskom parlamentu fiksan, britanski manadati raspodijelit će se ostalima pa bi i Hrvatska mogla dobiti kojeg zastupnika više. Najveće će posljedice, upozorava Čepo, pretrpjeti sami Britanci. Primjerice, jedino su Englezi za izlazak.

“Jedini dio Ujedinjenog Kraljevstva koji je za izlazak je Engleska, u svim ostalih dijelovima građani su za ostanak, u Škotskoj najviše pa u Sjevernoj Irskoj i Walesu. Pitanje je što će biti sa Škotima, dovest će to sigurno do novih zahtjevima za neovisnost. Irska je rekla da će preispitati mirovni ugovor koji je potpisan pod prepostavkom da su i jedna i druga zemlja članice unije, a zamislite da se digne granica između Irske i Sjeverne Irske.

“Britanska Vlada uporno ponavlja da nema plana B, ako referendum ode na stranu izlaska. Čepo ne vjeruje da bi takvim pritiskom i novim pregovorima Britanci od Europske unije mogli isposlovati bilo što više nego što su dobili.

“Iskreno, oni nisu dobili ništa pretjerano ni u ovim prošlim pregovorima. Ne postoji nešto što se zove Ever closer union više, ali to nikad nije ni postojalo osim na simboličkoj razini da mi eto raspravljamo o većoj integraciji. Sve ostale stvari su im samo malo pojačane u odnosu na ono što su već imali. Dakle, nisu dobili ništa posebno, ali naravno moguće je da se odigra novi igrokaz u kojem će se uvjeravati građane da su nešto dobili”, kaže Čepo i zaključuje da je pitanje zapravo bi li zemlje članice, ali i institucije poput Parlamenta bile spremne išta više i dati jer im je već polako dosta raznoraznih britanskih izuzeća.

(Kliker.info-Media servis)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku