Kliker.info

Duboko podijeljeni amerièki Vrhovni sud u  èetvrtak je preglasavanjem 5-4 donio odluku dalekosežnog znaèaja, prema kojoj rasa ne može imati utjecaja kod upisa djece u javne škole. Sud je presudio protiv upisnih planova  za javne škole u Sud je presudio protiv upisnih planova , u  u saveznoj državi Washington, i u Louisvilleu saveznoj državi Kentuckyju, zakljuèujuæi kako se oni oslanjaju na neustavnu upotrebu rasnih kriterija. Pravni struènjaci su ocijenili da æe odluka Vrhovnog suda utjecati na sliène školske planove diljem SAD-a, javio je CNN. Konzervativna veæina, na èelu s predsjednikom suda Johnom Robertsom, utvrdila je kako je potrebno koristiti druga sredstva, izuzev rasne pripadnosti, kako bi se ostvarila raznolikost u  školama. "Naèin da se zaustavi diskriminacija na temelju rase je zaustaviti diskriminaciju na temelju rase", naveo je u obrazloženju odluke Roberts, prenijela je Hina. Više od pola stoljeæa nakon što je Vrhovni sud 1954. zabranio rasnu segregaciju u javnim školama, suci su bili duboko podijeljeni oko jedne proturjeène posljedice te odluke, koju ulogu rasa treba igrati, ako uopæe treba neku, kod upisa uèenika na konkurentskim mjestima u osnovnim školama. "Ova zemlja ima moralnu obavezu ispuniti predanost stvaranju integriranog društva, koje osigurava jednake moguænosti svojoj djeci", napisao je u izdvojenom mišljenju sudac Anthony Kennedy. "Postoji snažan interes da se izbjegne rasna izolacija, interes koji školski okruzi, u svojoj diskreciji i struènosti, mogu odluèiti slijediti", istaknuo je Kennedy, kojem su se pridružili liberalni suci Antonin Scalia, Clarence Thomas i Samuel Alito. Planovi upisa u škole u Seattleu i Louisvilleu su dobrovoljni, uvedeni godinama nakon što je ostvarena integracija u školama, u nekim podruèjima i uz pomoæ sudova. Oni nisu saèinjeni kako bi stvorili rasnu raznolikost u školama, veæ kako bi je održali, suoèenu s rasnim preureðenjem šire zajednice. Iako je rasna segregacija stvar prošlosti, ono što opstaje u SAD je ekonomska i obrazovna segregacija, koja, posebno u gradovima, rezultira razdvajanjem po podruèjima stanovanja na èetvrti s veæinskim bjelaèkim, afrièkoamerièkim, hispanoamerièkim ili azijskoamerièkim stanovništvom. Kako logika nalaže da djeca idu u najbliže škole po mjestu stanovanja, posljedica jest sve prisutnija obnova segregacije po školama, što se planovima upisa pokušavalo izbjeæi, uz ponekad apsurde situacije da su se djeca morala satima voziti do udaljene škole, jer u najbližu nisu primljena. Protiv te prakse je 2001. godine u Seattleu tužbom ustala skupina roditelja 200 bijelih uèenika, a u Lousvilleu majka jedne uèenice, takoðer bjelkinja. Tokom usmene rasprave u decembru 2006. pred Vrhovnim sudom je prosvjedovalo stotine demostranata, mnogi od njih afrièkoamerièki studenti, noseæi transparente "Jednakost u obrazovanju, ne segregacija". Jedna od škola u središtu kontroverze je Franklin High u Seattleu s oko 1.500 uèenika, od kojih je pola azijsko-amerièkog podrijetla, oko treæina afrièko-amerièkog a oko sedam posto su Hispanici. Udio bjelaèkih uèenika je opao s 23 posto 2000. godine, na 10 posto u 2006. godini. Administracija predsjednika Georgea W. Busha podržala je roditelje koji su podigli tužbe protiv planova za izbor škola. Zamjenik državnog tužitelja Paul Clement je na prosinaèkoj raspravi ocijenio kako školski upisni planovi sadrže "jake rasne kvote" i da treba rabiti druga sredstva kako bi se osigurala rasna raznolikost. (Kliker.info-Fena)