Kliker.info

Podsjećamo, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović najavio je 17. februara podnošenje zahtjeva za reviziju presude koju je Međunarodni sud pravde u Haagu donio 2007. godine.Predsjedništvo BiH svojom odlukom iz oktobra 2002. godine imenovalo je Sakiba Softića za pravnog agenta BiH pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu po tužbi BiH protiv SR Jugoslavije i dalo Softiću generalnu punomoć da zastupa BiH pred Međunarodnim sudom pravde i da poduzima sve pravne radnje.

BiH je 1993. godine podnijela tužbu protiv Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu. Ona je prihvaćena 1996. godine, i to po jednoj tački kојa sе odnosi na kršenja Kоnvеnciје о sprečavanju i kažnjavanju zločina gеnоcida.

Presuda je donesena 26. februara 2007. godine i predstavlja značajan međunarodni pravni sudski akt, jer je najviši sud UN-a definirao pokolj nad Bošnjacima u Srebrenici kao genocid. Međutim, za genocid ne smatra odgovornom Srbiju i odbacuje zahtjev za isplatu finansijske odštete, ali je smatra odgovornom da je propustila spriječiti zločin i kazniti počinitelje.

Rok za podnošenje aplikacije za pokretanje revizije presude je 26. februar ove godine.

Prethodnom presudom je utvrđeno:

1. Da je Srbija prekršila obavezu spriječavanja genocida iz Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida u vezi sa događajima koji su se desili u Srebrenici u julu 1995.godine.

2. Da je Srbija prekršila obaveze iz Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida time što nije predala Ratka Mladića optuženog za genocid, saučešništvo u genocidu, radi suđenja pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju, čime je propustila da u cjelosti sarađuje sa Tribunalom.

3. Da Srbija nije ispunila obaveze iz privremenih mjera koje je Sud naredio 8. aprila i 13. septembra 1993.godine u ovom predmetu, tako što je propustila poduzeti sve mjere koje je imala na raspolaganju da spriječi genocid u Srebrenici u julu 1995. godine.

4.(Sud) je odlučio da Srbija mora odmah preduzeti efikasne korake da bi osigurala ispunjenje svojih obaveza prema Konvenciji o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida kako su definisane u članu II Konvencije ili bilo koje druge mjere propisane članom III Konvencije, i predati optužene za genocid ili drugi od tih zločina za suđenje Međunarodnom krivičnom tribunlau te u cjelosti sarađivati s Tribunalom.

5. (Sud) je utvrdio da, u vezi s kršenjem obaveza navedenih u podstavu 5 i 7 zaključak Suda u tim podstavovima predstavlja odgovarajuću satisfakciju, te da ovo nije predmet u kojem bi bilo odgovarajuće narediti plaćanje kompenzacije ili narediti davanje garancija i uvjerenja da se kršenje neće ponoviti

6. Presudom je utvrđeno da su bosanski Srbi osmislili i implementirali genocid u i oko Srebrenice, kao i da je genocid počinjen u ime vlasti Republike Srpske.

Činjenice utvrđene ili potvrđene presudom

1. Međunarodni sud pravde prvi put u historiji je utvrdio odgovornost jedne države zbog kršenja Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida.

2. Predmet ovog spora nije bilo utvrđivanje karaktera oružanog sukoba u BiH, niti je utvrđivanje karaktera oružanog sukoba uslov za utvrđivanje postojanja genocida. Zločin genocida može se počiniti u bilo kojem oružanom sukobu, ali i u vrijeme mira. Stoga ovo pitanje nije bio predmet posebne pažnje Suda.

Uprkos tome, Sud je baveći se pitanjem odgovornosti SR Jugoslavije za genocid počinjen u BiH utvrdio da je vojska SR Jugoslavije učestvovala u ratu u Bosni i Hercegovini. Sud konstatuje da postoji mnoštvo dokaza koji potvrđuju direktno ili indiirektno učešće zvanične vojske SR Jugoslavije zajedno sa vojnim snagama bosanskih srba, u vojnim operacijama u Bosni i Hercegovini.
Međunarodni sud pravde utvrdio je učešće SR Jugoslavije u ratu u BiH što razrješava pitanje prirode oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini.

Pored direktnog učešća vojske SR Jugoslavije u vojnim operacijama u BiH, Sud je ustanovio da je SRJ pružala značajnu vojnu i finansijku pomoć Republici Srpskoj bez čije pomoći ova ne bi mogla izvršiti najvažnije vojne i paravojne aktivnosti. Dio te pomoći svakako je upotrebljen u činjenju zločina genocida u i oko Srebrenice.

Također, Sud je utvrdio da je SRJ tokom kritičnog perioda imala mogućnost utjecaja na bosanske Srbe koji su osmislili i proveli genocid u Srebrenici, za razliku od drugih država ugovornica Konvencije o genocidu, zahvaljujući jačini političkih, vojnih i finansijskih veza između SRJ s jedne, i Republike Srpske i VRS s druge strane, koje su iako nešto slabije nego u prethodnom periodu, ipak i u vrijeme događanja u Srebrenici ostale veoma bliske

3. Sud je utvrdio da je u Bosni i Hercegovini počinjen genocid, i da su počinioci genocida postupali u ime Republike Srpske i izvršavali su dijelove javnih ovlasti Republike Srpske.

4. Sud je utvrdio da je genocid počinjen nad bosanskim muslimanima

5. Sud je prihvatio kao dokazane činjenice da su u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995.godine, nad građanima Bosne i Hercegovine, a naročito nad bosanskim Muslimanima počinjeni zločini u formi ubijanja pripadnika zaštićene grupe, koji su ravni genocidu u fizičkom smislu riječi, tako da oni više ne mogu biti predmet osporavnja. Sud je analizirao događaje u Sarajevu, dolini rijeke Drine kao i u logorima širom Bosne i Hercegovine.

Sud je utvrdio da su tokom perioda 0d 1992. do 1995. godine izvršena masovna ubistva u određenim oblastima i logorima na teritoriji cijele BiH. Meta su uglavnom bilii bosanski Muslimani kao pripadnici zaštićene grupe. Stoga je Sud zaključio da su se na čitavoj teritoriji i u toku cijelog perioda dešavala masovna ubistva i da je materijalni element (actus reus)zločina genocida, kako je definisano u članu II Konvencije ispunjen.Ovakvo stanovište uglavnom je utemljeno na rezultatima krivičnih postupaka okončanim pred ICTY-em.

6. Sud je utvrdio da su na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine bosanski Muslimani kao zaštićena grupa bili žrtve masovnih maltertiranja, prebijanja, silovanja i mučenja koja uzrokuju teške fizičke ili psihičke povrede iz člana II, a koje su ravne genocidu, ali nije dokazano da je to činjeno genocidnom namjerom.

7. U ovom postupku je takđer utvrrđeno da su nad bosanskim Muslimanima vršene deportacije i protjerivanja i da je razarana njihova vjerska, historijska i kulturna baština. Također, uutvrđeno je postojanje logora širom Bosne i Hercegovine u kojima su ljudi ubijani, povređivani ili bili izvrgnuti užasnim uslovima života.

8. U radnjama genocida učestvovali su vojska i policija Republike Srpske

9. Zločin genocida počinjen je u i oko Srebrenice koja je bila Rezolucijom Vijeća sigurnosti broj 819 od 16.aprila 1993. godine ustanovljena kao zaštićena zona UN-a gdje je ubijeno više od 7000 vojno sposobnih muškaraca. Ovaj broj nisu činili samo bosanski muslimani stanovnici Srebrenice nego i mnoge muslimanske izbjeglice iz okolnih regija

10.Srbija nije ispunila obaveze iz privremenih mjera koje je Sud naredio tako što je propustila poduzeti sve mjere koje je imala na raspolaganju da spriječi genocid u Srebrenici u julu 1995.godine.

(izvor: Međunarodni sud pravde i knjiga ”Revizija presude Međunarodnog suda pravde” autora Sakiba Softića)

Presuda Ratku Mladiću donosi nove činjenice za reviziju

Pravni tim koncentrisaće se na dokazivanje međunarodne odgovornosti Republike Srbije, pokušati dokazati da je Srbija direktno počinila zločin genocida na državnom području BiH, alternativno Srbija bila saučesnik u izvršenju zločina genocida na državnom području BiH u kritičnom razdoblju.

“Pravno je pitanje da li se može povezati Srbija, odnosno njene vlasti, tada i Crna Gora sa zločinima na terenu. Nije sporno da su njihove snage tu učestvovale na različite načine, borbeno, logistički i tako dalje, no standard je izuzetno visok. Treba povezati djelovanje tih snaga na terenu. Jako će biti značajno, ako prođe ovaj podnesak u daljem postupku ako se dođe do tih dokumenata”, naglašava Vasvija Vidović, pravna ekspertica.

Glavni dio revizije presude protiv Srbije uradio je američki diplomata David Scheffer. Radi se jednom od najvećih pravnih eksperata koji je, između ostalog, kao američki ambasador za ratne zločine učestvovao u stvaranju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Јugoslaviju. Uz Scheffera, tu su i Francuz Alain Pellet i Holanđanin Phon van den Biesen koji su bili dio tima BiH i u prvom postupku, odnosno Italijan Paolo Palchetti. Na dokumentu koji ce biti pradat Međunardnom sudu radi se aktivno od maja prošle godine. U njemu će uz ostalo biti prezentirane nove činjenice sa suđenja Ratku Mladiću

“Sigurno će nove činjenice se izvlačiti iz završne riječi tužioca u suđenju Ratku Mladiću koje je u decembru mjesecu završeno. Još uvijek se transkripti rade tih završnih riječi tužioca, a tu je masa novih dokaza, novih činjenica, novih dokumenata, a nije još ni prošlo dva mjeseca, znači sve će se to moći iskoristiti”, kaže Emir Zlatar član Fonadacije Pravda za BiH, koja velikim dijelom finansira pravni tim.

Sama predaja aplikacije je tehničko pitanje. Može je predati bilo ko, ko je odlukom Predsjedništva BiH ovlašten da zastupa državu. Tim koji podnosi apelaciju smatra da je to Sakib Softić. Podsjecaju kako nikada nije donesena odluka o razrješenju Sakiba Softića koji je za agenta BiH imenovan odlukom Predsjedništva iz 2002. godine. Aktivna legitimacija Softića potvrđena je i u reviziji presude koja je tadašnja Savezna Republika Jugoslavija podnijela 2001. godine Međunarodnom sudu u Haagu.

“Dakle, Međunarodni sud u toj istoj reviziji nije uopće dovodio u pitanje aktivnu legitimaciju Sakibu Softiću. Sud će vjerovatno u predpostupku ako prigovori druga strana u sporu, samo u slučaju tog zahtjeva pristupiti utvrđivanju legitimacije zastupnika”, podsjeća savjetnik pravnog tima BiH Enis Omerović.

O tome će odluku donijeti registar, sekretar suda ili Sudsko vijeće, zavisno od odluke Međunarodnog suda pravde.

Ukoliko bi sud prihvatio apelaciju BiH, na konačnu odluku o pokretanju revizije bi se moglo čekati ne duže od dvije godine. No sam postupak može trajati godinama.

Da li bh. pravni tim ima dokaza, novih činjenica za ovaj proces, da li Sakib Softić ima legitimitet, podjeljena su mišljenja u BiH, no ona će u konačnici presuditi Međunarodni sud pravde, ili kako su kazali naši sagovornici ovo je pravno, a ne političko pitanje.

(Kliker.info-agencije)