Kliker.info

Američki astronaut Neil Armstrong, čovjek koji je učinio "mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo" kada je 20. jula 1969. godine, kao prvi čovjek ikada, kročio na Mjesec, umro je u subotu u dobi od 82 godine zbog komplikacija nastalih nakon operacije srca.Operaciji srca zbog začepljenja kronarnih arterija bio je podvrgnut 7. augusta ove godine, samo dva dana nakon 82. rođendana i samo dan nakon još jednog povijesnog trenutka NASA-e – trenutka kada je robot Curiosity stigao na Mars, u jednu od najvećih svemirskih misija američke svemirske organizacije.Neil Armstrong bio je na čelu posade Apolla 11 koja je u julu 1969. sletjela na Mjesec, a s kolegom astronautom Edwinom Buzzom Aldrinom proveo je gotovo tri sata hodajući po njegovoj površini. To je bio njegov posljednji let u svemir.Nakon napuštanja svemirske agencije zaposlio se na Sveučilištu u Cincinnatiju u državi Ohio i živio prilično povučeno, čak nije imao ni važniju ulogu u obilježavanju 25. godišnjice slijetanja na Mjesec.Kada je završio u bolnici, njegov prijatelj i suputnik iz Apolla, Edwin Buzz Aldrin tvitao je poruku u kojoj je Neilu poslao najbolje želje za ozdravljenje i poručio mu kako mu želi brzi opravak i da se nada da će zajedno proslaviti 50. obljetnicu njihovog spuštanja na Mjesec 20. juna 2019. godine.

Čovjek po kojemu je nazvan krater na Mjesecu, koji se nalazi 48 kilometara od mjesta slijetanja modula Eagle, kada je kročio na Mjesec imao je 38 godina. Kada su ga jednom pitali kako se osjećao znajući da će njegovi otisci vjerojatno ostati na površini Mjeseca tisućama godina, kazao je kako se nada da će „netko otići gore i očistiti ih“.Armstrong je odrastajući u državi Ohio već u dobi od šest godina počeo izradu modela zrakoplova, a novac zarađen u mladosti potrošio je na satove letenja i pilotsku dozvolu je dobio prije nego vozačku. Kao odličan učenik u srednjoj školi dobio je stipendiju američke mornarice na sveučilištu u Indiani. Upisao ga je 1947., ali ga je dvije godine kasnije napustio, kako bi letio u borbenim misijama u Korejskom ratu. Nakon rata vratio se na sveučilište i 1955. dobio diplomu zrakoplovnog inženjera. Pridružio se tadašnjoj američkoj svemirskoj zrakoplovnoj agenciji koja je kasnije postala NASA. Sedam je godine proveo u zrakoplovnoj bazi Edwards u Kaliforniji i postao jedan od najboljih svjetskih probnih pilota.U septembru 1962. NASA ga je odabrala za astronauta.Nakon zrakoplovne karijere i Armstrong se odlučio za politiku, ali za razliku od Johna Glenna i Harrisona Schmitta, koji su postali američki senatori, on je odbio sve ponude. (Kliker.info/Hina)