Kliker.info

epa06668358 The American film director Milos Forman (L), and the French actor Yves Montand taken on 10 November 1989 at the Cinevox Cinema in Schaffhausen, where Forman's film “Valmont” premieres. The premiere is part of the charity event in favor of the “Halls for New Art” in Schaffhausen. Milos Forman died on 14 April 2018 at 86 years old. EPA-EFE/STR

Češki redatelj Miloš Forman bio je jedan od vodećih autora novog vala koji je donio slobodu izražavanja i protest, ali je pred represijom morao pobjeći iz svoje zemlje 1968. i zasluženo priznanje dočekati u Hollywoodu.

Kao naturalizirani Amerikanac osvojio je dva Oscara za režiju, za Let iznad kukavičjeg gnijezda 1976. i Amadeusa 1985.

Rođen 18. februara u Časlavu, gradiću stotinjak kilometara udaljenom od Praga, kao dječak je ostao bez roditelja, čeških boraca otpora, koji su deportirani u Buchenwald i Auschwitz i tu umrli.

Nakon završetka škole za elitnu komunističku omladinu u Podebradyju blizu Praga, gdje je upoznao Vaclava Havela, budućeg pisca, disidenta i predsjednika, nastavio je studij na prestižnoj praškoj filmskoj školi FAMU.

Sa svojim savremenicima poput Jirija Menzela (Oscar za najbolji strani film 1968. za “Strogo kontrolirani vozovi”), Ivana Passera i Verje Chytilove, iskoristio je relativno popuštanje režimske cenzure 1960-ih i odmakao se od konformiteta komunističkih produkcija.

S “Audicijom” 1963., “Crnim Petrom” godnu poslije, “Ljubavi jedne plavuše” 1965. i “Gori, moja djevojčice” 1967. uveliko je zaslužan za stavranje čehoslovačkog novog vala, karatkeriziranog improvizacijama, crnim humorom i čestim korištenjem naturščika.

Osam Oscara za Amadeusa

Nedugo prije okupacije Čehoslovačke i sloma Praškog proljeća, Forman odlazi u egzil, prvo u Francusku, a potom u SAD.

Tu prvo snima “Let iznad kukavičjeg gnijezda”, film o psihijatriskim bolnicama s Jackom Nicholsonom i Louise Fletcher, a zatim filmske verzije dvaju mjuzikala, antiratnu “Kosu” i “Ragtime”.

“Upoznao sam politički i ideološki pritisak komunističke zemlje i komercijalni pritisak u Americi. Mnogo mi je draži komercijalni pritisak, gdje ovisite o publici, nego ideološki pritisak kada ovisite o bilo kojem idiotu”, rekao je jednom.

Nedugo prije pada komunizma vratio se u domovinu kako bi u Pragu snimio svoje remek-djelo “Amadeusa”, priču o suparništvu Wolfganga Amadeus Mozarta i Antonija Salierija, koja je dobila osam Oscara, uključujući i onaj za najbolji film.

U svojoj filmografiji potpisuje i “Narod protiv Larryja Flinta” 1996. i “Čovjeka na Mjesecu” 1999. s Jimom Carreyjem, nadahnutog životom Andyja Kaufmana.

Veliki zaljubljenik u biciklizam i cigare, ženio se triput, s dvije glumice Janom Brejchovom i Verom Kresadlovom s kojima ima dva sina, te sa trideset godina mlađom scenaristicom Martinom s kojom je dobio blizance Andyja i Jima, nazvanima po Andyju Kaufmanu i Jimu Carreyju.

(Kliker.info-AJB)