New York : Silajdžićev govor pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda
"Za osamnaest godina, otkako je postala članica Ujedinjenih nacija, Bosna i Hercegovina je prešla težak put od zemlje koja je pretrpjela najgore zločine protiv civilnog stanovništva u Evropi od Drugog svjetskog rata do nestalne članice Vijeća sigurnosti i aktivnog učesnika u mirovnim naporima međunarodne zajednice", kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić obraćajući se danas u New Yorku na debati Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o Bosni i Hercegovini."Ovog jula ćemo s tugom obilježiti 15. godišnjicu genocida u Srebrenici kao strašno podsjećanje na blisku prošlost Bosne i Hercegovine. Napravili smo napredak u jačanju i promicanju odnosa s našim susjedima – Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom, čime dajemo naš doprinos regionalnoj saradnji kao jednoj od glavnih preduslova za trajni mir i stabilnost u regiji. Bosna i Hercegovina je također napravila napredak u zadovoljavanju uslova za euroatlanske integracije. Na sastanku 23. aprila u Talinu ministri vanjskih poslova NATO zemalja su odobrili MAP Bosni i Hercegovini. Promicanje u MAP predstavlja priznanje napretka koji je već postignut i jaku motivaciju za još veću opredijeljenost za euroatlanske integracije", kazao je Silajdžić.Podsjetio je i da je Bosna i Hercegovina također zadovoljila sve uslove neophodne za liberalizaciju viznog režima od strane Evropske unije.
"Iako je Bosna i Hercegovina bez sumnje znatno napredovala, ovdje sam danas da vam kažem da Dejtonski mirovni sporazum nije proveden u svojim ključnim dijelovima. Umjesto toga, Dejtonski mirovni sporazum se konstantno pomjerao kako bi se zadovoljilo ‘stanje na terenu’, koje je rezultat sistematskih kršenja tog sporazuma, a ne obrnuto. Ovo se ogleda kroz činjenicu da Visoki predstavnik danas podnosi izvještaj ovdje, već 37. takav izvještaj. Većina problema i izazova koji stoje pred Bosnom i Hercegovinom danas proizlaze iz neprovođenja ključnih elemenata Dejtonskog mirovnog sporazuma, posebno Aneksa 7, koji garantuje pravo svih izbjeglica i raseljenih osoba da se slobodno i sa sigurnošću vrate u svoje domove – pravo koje je potvrđeno rezolucijama ovog Vijeća. S obzirom na sistematsko i kontinuirano kršenje Aneksa 7, od 46 posto nesrba koji su živjeli u entitetu Republika Srpska prije nego što su ili ubijeni ili protjerani, samo njih osam posto živi tamo danas. Neimplementacija Aneksa 7 je dovela do najozbiljnijeg ustavnog problema s kojim se Bosna i Hercegovina danas suočava – takozvani mehanizam entitetskog glasanja, koji je bio namijenjen kao zaštita za legitimne teritorijalne interese dvaju entiteta, po mišljenju sva tri konstitutivna naroda, prerastao je u mehanizam kojim jedna etnička grupa iz jednog entiteta blokira državu bez bilo kakvog učešća drugih konstitutivnih naroda. I ovaj mehanizam se nastavlja koristiti kao da je Aneks 7 u potpunosti proveden", kazao je Silajdžić.
Također je podsjetio da mehanizam entitetskog glasanja dozvoljava broju od samo 10 poslanika izabranih s teritorije RS entiteta (koji čine samo 22 posto od 42 poslanika u Predstavničkom domu) da blokiraju bilo koju predloženu odluku. Tokom prethodnih trinaest godina, kako je kazao, ovih 10 poslanika je koristilo entitetsko glasanje da blokiraju preko 260 predloženih zakona. U istom periodu, Parlamentarna skupština je usvojila manje od 150 zakona. Ovaj etnički monopol nad teritorijalnim interesima cementira etničke podjele, čini državu nefunkcionalnom, i time širi nestabilnost, kazao je. "Naravno, ovo mišljenje ne dijele svi politički akteri u Bosni i Hercegovini, ali su Kongres SAD-a, Evropska komisija, Evropski parlament, Vijeće Evrope i Venecijanska komisija jasno identifikovali entitetsko glasanje kao ključnu prepreku naporima da se Bosna i Hercegovina transformira u samoodrživu zemlju, koja može funkcionirati i bez prisustva Ureda visokog predstavnika. Sve ove institucije su predložile da entitetsko glasanje mora biti ili eliminirano ili reformirano, i sve njihove preporuke su do sada ignorirane" kazao je Silajdžić. Što se tiče pitanja državne imovine, a što proizlazi iz činjenice da su prava data državi Bosni i Hercegovini kroz Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine – predsjedavajući Predsjedništva BiH je kazao da su ignorirana s ciljem postizanja političkih kompromisa koji su neophodni zbog “stanja na terenu”.
Kazao je da je po članu I Dejtonskog ustava Bosna i Hercegovina jedini nasljednik Republike Bosne i Hercegovine i Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, te kao takva ostaje vlasnik sve imovine uknjižene na ove prethodnike. Također, po Sporazumu o sukcesiji, Bosna i Hercegovina je vlasnik sve imovine bivše Jugoslavije koja se nalazi na njenoj teritoriji. Entiteti nemaju bilo kakvih vlasničkih prava nad ovom imovinom. "Vlasništvo Bosne i Hercegovine nad državnom imovinom je pravo koje je garantovano članom I Dejtonskog ustava i koje je jasno potvrđeno kao takvo kroz konačnu i obavezujuću presudu Suda BiH – suda uspostavljenog od strane Ureda visokog predstavnika, finansiranog izdašnim donacijama velikog broja vaših zemalja i popunjenog međunarodnim sudijama i tužiocima iz još većeg broja vaših zemalja. Stoga je neprihvatljivo traženje konsenzusa kako bi se provelo postojeće pravo ili traženje političkih kompromisa s onim koji blokiraju provedbu tog prava. Ista greška je napravljena kada je Visoki predstavnik nametnuo entitetsku privatizaciju 1998. godine, s jasnim negativnim konsekvencama za povratak izbjeglica, konsolidaciju jedinstvenog ekonomskog prostora i reintegraciju društva", rekao je predsjedavajući Silajdžić.
Također je podsjetio da je jedan od zahtjeva Slobodana Miloševića u Daytonu bio da podijeli državnu imovinu između entiteta. Nije postigao taj cilj, i nejasno je zbog čega neki i dalje na ovom insistiraju. Tačno je da je Bosna i Hercegovina dobila dva entiteta kroz Dejtonski sporazum, ali taj sporazum je također nastavio pravno postojanje Bosne i Hercegovine, uključujući, naravno, i u vezi vlasništva nad državnom imovinom. Ovo je bio jedan od ključnih balansirajućih faktora koji je uopće omogućio Dayton, te je također služio kao glavni kohezivni faktor između dva entiteta. Državna imovina je ključni element Daytona jednako koliko i dvoentitetska struktura, kazao je. "Visoki predstavnik je u pravu kada spomene osporavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma od strane organa vlasti RS entiteta. Ali ova osporavanja neće biti zaustavljena jačanjem pozicije onih koji se u osporavanja upuštaju, pogotovo uzimajući u obzir njihove otvorene pozive na referendum o nezavisnosti. Podjela državne imovine između entiteta će zasigurno ojačati te zahtjeve i eliminirati primarni kohezivni faktor. Očito postoji razlog zbog čega to nije urađeno u Daytonu, te se ne može tiho uraditi sada bez dalekosežnih posljedica. Pismo Visokog predstavnika državnom pravobraniocu BiH u kom je pozvao Pravobranilaštvo da obustavi knjiženje državne imovine bez obzira na činjenicu da je Pravobranilaštvo djelovalo u skladu s postojećim zakonima i pravnim presedanima, izazvalo je veliko protivljenje u Bosni i Hercegovini", ustvrdio je Silajdžić.
Dodao je da je Vijeće sigurnosti imalo jak razlog da insistira na provedbi Dejtonskog sporazuma “u cijelosti” kada je usvojilo Rezoluciju 1031."To je ono što mi zagovaramo. Rješenja i niz teških kompromisa koji su ugrađeni u Dayton su osigurali da ovaj sporazum može funkcionistati samo i samo ako su svi njegovi dijelovi u potpunosti provedeni. Neprovođenje jednog dijela čini provođenje drugih dijelova teškim ili nemogućim. Danas je sprovođenje Daytona ‘u cijelosti’ zamijenjeno ‘provođenjem 5 ciljeva i 2 uslova’. Neki od tih ciljeva i uslova nemaju dodirnih tačaka s Daytonom – poput potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom, primjera radi. Neki su već rješeni u Daytonu – činjenica da je ‘Bosna i Hercegovina vlasnik većine državne imovine kao pravni nasljednik RBiH’, kako je to bivši visoki predstavnik Lajčak zvanično komunicirao. Neki od ključnih elemenata Daytona nedostaju na ovoj listi, poput prava svih izbjeglica na povratak. Nije samo sušta proizvoljnost ove liste koja obeshrabruje, već činjenica da je gašenje Ureda visokog predstavnika, umjesto provedbe Daytona, postao cilj sam za sebe. A jedan od ključnih elemenata Daytona je izabran da služi tom cilju – vlasništvo Bosne i Hercegovine nad državnom imovinom", kazao je Silajdžić.
"Ovo, dame i gospodo, neće dovesti do provedbe Daytona ‘u cijelosti’, već prije do njegovog rušenja. Dayton je bio težak kompromis koji zahtijeva da veliki broj njegovih dijelova radi zajedno. OHR je uveden upravo da bi osigurao takvo djelovanje, a ne da bi dao legitimitet parcijalnoj implementaciji samo kako bi mogao otići. Ukoliko se uloga OHR-a pretvorila iz rada na punoj implementaciji do rada na odlasku, možemo samo zaključiti da ta transformacija nije u skladu s jasnom terminologijom Rezolucije 1031 ovog Vijeća. Istovremeno, ne može se od nas očekivati da pružimo podršku takvoj transformaciji. Ne samo da mi ozbiljno shvatamo naše međunarodne obaveze – uključujući rezolucije Vijeća sigurnosti. Mi smo, štaviše, svjesni opasnosti s kojima će se Bosna i Hercegovina suočiti ukoliko su ključni dijelovi Daytona polako umanjeni, izmijenjeni ili u potpunosti otklonjeni. Jer, dame i gospodo, ukoliko je jedan ključni element Daytona na stolu, onda moraju biti i svi drugi", kazao je. Predsjedavajući Predsjedništva BiH je u zaključku rekao da je prvi član Dejtonskog ustava, kojim Bosna i Hercegovina ne nestaje već nastavlja svoje pravno postojanje kao država, rezultat patriotske borbe i žrtava njenih građana i pomoći prijateljskih zemalja. "Upravo zbog toga niko nema mandat da dovodi u pitanje značenje ovog člana i drugih temelja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Nadamo se da će Vijeće sigurnosti nastaviti privrženost Dejtonskom mirovnom sporazumu i ostati čuvar mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini", riječi su kojima je Silajdžić zaključio svoje obraćanje Vijeću sigurnosti UN-a na debati o Bosni i Hercegovini. (Kliker.info-Fena)
Komentari