Kliker.info

U četvrtak, 31. maja navršit će se tačno 20 godina otkako su srpske vlasti u Prijedoru naredile Bošnjacima i Hrvatima u tom gradu da svoje domove obilježe bijelim zastavama ili čaršafima, te da prilikom kretanja na javnim mjestima na rukavima nose bijele trake.Ova, u široj javnosti malo poznata činjenica o agresiji na Bosnu i Hercegovinu, podsjeća na nacistički proglas iz 1939. godine, kada je poljskim Jevrejima naređeno da se kreću isključivo uz nošenje žutih traka i Davidove zvijezde oko rukava, što je bio uvod u holokaust.I bijele trake na rukavima svih nesrba u Prijedoru bile su uvod u genocid i etničko čišćenje tog kraja. Konačni ishod tog krvavog plana bilo je uklanjanje 94 posto Bošnjaka i bosanskih Hrvata s teritorije prijedorske općine. Ovi podaci simbolično potvrđuju da su Bošnjaci i Hrvati 90-tih godina prošlog stoljeća na prostoru današnje Republike Srpske bili žrtve gotovo iste ideologije kao i Jevreji u Drugom svjetskom ratu.

Kako agencija Anadolija saznaje, ovim povodom u četvrtak će i na zgradi Rijaseta Islamske zajednice u BiH (IZBiH) u Sarajevu bit izvješene dvije bijele zastave. Značajan datum obilježit će i vrhovni duhovni poglavar Bošnjaka, resu-l-ulema IZBiH dr. Mustafa ef. Cerić, koji će na rukav svog džubeta, također, simbolično staviti bijelu traku.Glavni imam u Prijedoru Amir ef. Mahić rekao je za agenciju Anadolija da je inicijativa o 31. maju kao „Svjetskom danu bijelih traka“ pokrenuta na globalnom nivou. Naime, Prijedorčani će na raznim stranama svijeta podsjetiti na strašne događaje od prije 20 godina. Već su, kako kaže Mahić, dobili podršku diljem planete."Srpske vlasti u Prijedoru su tog 31. maja 1992. godine putem lokalnog radija objavile proglas da je svo nesrpsko stanovništvo dužno svoje kuće i stanove obilježiti bijelim zastavama ili čaršafima, te na rukavima nositi bijelu povezu. Cilj je bio da se zna ko je ko i ko gdje živi. Zahvaljujući tome dolazilo je do velikih odstrela, masovnih ubistava, pljačkanja… Kao i u slučaju Jevreja, bio je to uvod u našu tragediju i genocid na području Prijedora i Kozarca. Poslije proglasa bijele zastave su se još dugo zadržale u gradu, iako su Bošnjaci i Hrvati većinom protjerani. Bijele zastave su čak u avgustu 1992. godine uočili članovi mirovne misije koji su utvrđivali stanje u BiH", kazao je Mahić za agenciju Anadolija.

Raznim manifestacijama ove godine se obilježava 20 godina od početka genocida u Prijedoru. Tako je 24. maja obilježen i dan agresorskog napada na Kozarac.Riječ genocid u slučaju Prijedora zasmetala je aktuelnom načelniku Marku Paviću. Prijetilo se i organiziranjem vanredne sjednice Skupštine Opštine, na kojoj bi se osudilo obilježavanje godišnjica zločina.Mahić ističe da je cilj obilježiti, ne samo ono što se dešavalo, već i ono što se u Prijedoru i danas dešava.„U Prijedoru se zločini nad nesrbima dešavaju u kontinuitetu, već dvije decenije. Posljednji postupci vlasti u Prijedoru govore da oni stoje iza sličnih ideja kao i oni koji su činili zločine. Konstantno se pokušavaju osporavati zločini koji su se dogodili. Vlasti u suradnji sa pojedinim preduzećima blokiraju posjete stratištima poput logora Omarska. Ne dozvoljava se obilježavanje stratišta, čak ni simboličnim pločama. Pazite, Prijedor je prva općina u svijet po broju presuđenih ratnih zločinaca. Još mnogo je onih kojima se sudi ili im se tek treba suditi. Nažalost, mnogi su umrli i na ovom svijetu im se neće“, kazao je Mahić.U Prijedoru su tokom rata u BiH ubijena 3.173 civila, od čega 256 žena i 102 djece. Oko 31.000 osoba je zatočeno u logorima, dok ih je 53.000 protjerano. Tokom samo tri mjeseca 1992. godine istrijebljeno je 94 posto nesrpskog stanovništva Prijedora. (Kliker.info-Anadolija)