Milan Kučan, bivši predsjednik Slovenije : Federalizacija BiH nije pametno rješenje
Evropska unija jasno je iskazala spremnost da prigrli BiH – nudi vam Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, sada je do vas da ispunite uvjete bez kojih se ne ulazi ni u jednu zajednicu, pa tako ni u EU. Ovo je u intervjuu za "Dnevni avaz" kazao bvši predsjednik Slovenije Milan Kučan. – Nadao sam se da ću ovdje naći više povoda za optimizam, ali pred BiH je još mnogo posla da se otkloni mržnja koja je prijetila da je uništi. S druge strane, EU ima šansu samo ako ostvari san i dođe do ujedinjene Evrope. To nije lako. Problem je što se EU širi brže nego što je u stanju progutati ovako velike zalogaje proširenja. Neke zemlje nisu ni ispunile uvjete za ulazak, a kada jednom počnete odstupati od principa, onda to ne jaèa nego slabi integracione veze unutar EU – stav je Kučana.
Mislite li da BiH s ovakvim državnim uređenjem može u EU?
– Gledajući izvana, BiH je najbogatija zemlja svijeta, ima 14 vlada, toliko i ministara pravde, zdravstva… To je neracionalno, to rješenje bilo je neophodno u doba potpisivanja Dejtonskog sporazuma, čija je funkcija bila prekinuti rat – a mir nema cijenu. Vrijeme je i treba se naći hrabrosti da se preispita šta valja i šta treba mijenjati u državnom ustroju vaše zemlje.
Koliko je na tom planu pametno razmišljati o federalizaciji BiH?
– Činjenica je da BiH konstituiraju dva entiteta i da ta činjenica nije konsekventno izvedena u organizaciji BiH. Federalizacija nije jedino, ali jeste jedno od rješenja. Međutim, ako je to, kako se čini, put ka apsolutizaciji etničkog principa ispred građanskog, onda takvo šta može biti sve, ali ne i pametno rješenje.
Koliko Slovenija zaista želi i može pomoći BiH na putu ka EU?
– Slovenija je uvijek spremna dati svoj glas u prilog približavanja BiH ka EU. Siguran sam da to znate i da baš kao u staroj pjesmi možemo reæi "Računajte na nas". Ne mislimo dijeliti neke recepte, ali našim iskustvom također možemo spriječiti da napravite iste greške koje smo pravili mi na evropskom putu.
Koliko se rješenje konačnog statusa Kosova može odraziti na stanje u regionu?
– Kosovo je tek jedno od buradi baruta u regiji, jer se s njime može staviti i Makedonija. Pitanje Kosova nije dobro rješavati bez sagledavanja posljedica. Ali, Kosovo nije problem zemalja Balkana nego Evrope, koja se mora tako postaviti i preuzeti odgovornost za rješavanje tog pitanja i posljedica bilo kojeg rješenja.
Da li je opravdano povlačenje paralela između BiH i Kosova?
– To su nagađanja. Ali, ne mogu se isključiti ni te najgore varijante. Jer, krajnje su neubjedljive tvrdnje da ovo što će se primijeniti za Kosovo neće biti dozvoljeno nigdje više u svijetu, ma koliko situacije bile sliène. Za takve tvrdnje treba imati ili političke hrabrosti ili dovoljan kvantum političke gluposti.
Kako danas gledate na ideju o labavoj federaciji zemalja Jugoslavije, koju ste zastupali uoèi raspada bivše nam zajedničke države?
– Jugoslavija je stvorena, i prva i druga, kao vještačka tvorevina poslje velikih turbulencija u svijetu. Imala je opravdanje, ali u različitim historijskim okolnostima nije potvrdila da odražava interese naroda koji u njoj žive. Jugoslavija je početkom devedesetih došla na kraj svog životnog puta. Nije se morala raspasti na takav način. Moram priznati da smo mi, političari koji smo imali u rukama sudbinu te zemlje, bili neodgovorni i dozvolili da se raspada na taj način, u čemu je obilato pomogla i međunarodna zajednica.
Sanja Škuletić (avaz)
Komentari