hamburger-icon

Kliker.info

Lingvistica Snježana Kordić u Pressingu : Jezik je izgovor preko kojeg se usađuje nacionalizam

Lingvistica Snježana Kordić u Pressingu : Jezik je izgovor preko kojeg se usađuje nacionalizam

Mart 29
22:54 2017

Gošća Pressinga na N1 televiziji bila je lingvistica Snježana Kordić koja je govorila o Deklaraciji o zajedničkom jeziku u regiji.

“Laž koja se ponavlja već 25 godina jeste da svaki narod mora imati svoj jezik da bi bio narod. Netrepeljivost se proizvodi na osnovu jezika. To ide kroz škole, medije i traje četvrt stoljeća. Borba za jezičku čistoću je uvod u fašizam i šovinizam”, istakla je Kordić u večerašnjem Pressingu.

Kazala je da u spomenutoj Deklaraciji piše da je jezik nezavisna stvar.

U Deklaraciji piše da je jezik nezavisna stvar, nezavisno od toga koliko mi država imamo. Države mogu nastati i nestati preko noći, ali jezik ne može preko noći postati drugi jezik. Ljudi lažu jer vide kako neka ugledna osoba laže i onda pomisli kako je to normalna i moralna stvar. Cilj Deklaracije je da se uskladi sa jezičnom realnošću. Zajednički jezik je sve vrijeme tu, ali je pitanje do kada ćemo lagati o tome“, smatra Kordić.

Kordić je kazala kako bi trebalo izmijeniti sadržaj udžbenika u školama, jer “ovo trenutno nije dovoljno”.

Trebalo bi udžbenike promijeniti, jer ovo trenutno nije dovoljno. Svaka strana ima vlastiti nacionalizam i onda kroz djecu usađuju taj nacionalizam, a jezik je jedan od izgovora. Jezik je izgovor preko kojeg se usađuje nacionalizam“.

Dževad Jahić kaže da je ideja Deklaracije da se ugrozi bosanski jezik?

U Deklaraciji čak izričito stoji da policentrični zajednički naziv ostavlja otvorenim svakom pojedincu da ga zove kako želi. Tema oko imena još ne postoji i neće se zvati srpsko-hrvatski“; istakla je Kordić.

Gošća Pressinga pored toga ističe :

Gošća Pressinga na N1 televiziji bila je lingvistica Snježana Kordić koja je govorila o Deklaraciji o zajedničkom jeziku u regiji.

Ako nas dvoje razgovaramo i razumijemo se bez prevodioca, jasno je da imamo zajednički jezik. Svaki dan, razgovor između Srba, Hrvata i Bošnjaka je dokaz da se radi o istom jeziku. U medijima je plasirana lažna priča da se radi o različitim jezicima“, kazala je Kordić.

Dodala je da je cilj Deklaracije da ukaže da postoji zajednički jezik.

Prva i glavna stvar jeste da četiri različita naroda imaju zajednički jezik. Nacija, narod i jezik se ne podudaraju. To je poznata stvar. Pogledajte Austrijance. Zaseban narod sa različitim interesima, govore njemački jezik“, istakla je Kordić i dodala:

U Deklaraciji naziv jezika nije tema. Deklaracija se ne bavi time, niti predlaže naziv. Naziv jezika je jedna stvar, a jezik je druga stvar. Deklaracija se fokusira na to da imamo zajednički jezik. Svi dokazi i naša komunikacija pokazuju da imamo zajednički jezik“.

Kazala je da naziv jezika nije toliko bitan, kada još nije raščišćeno da li imamo jedan jezik ili ne.

Čemu pričati o nazivu jezika ako nismo raščistili da li je to jedan jezik ili nije. Mi smo primjer policentričnog jezika, kakvi su njemački, francuski, engleski i mnogi. Jedino je čudno što mi to ne želimo javno da kažemo i iznesemo tu opštu istinu. Postoje narodi, države, nacije i niko to ne dovodi u pitanje“.

Kordić je pred sami kraj emisije objasnila kakav utjecaj na djecu može imati mijenjanje jezika.

Kada djeci ispravljate jezik kojim govore, onda od njih pravite isfrustrirane osobe jer im mijenjate način na koji oni govore. To je loše za mlade ljude, a to im se radi. Jezičke barijere zbog dobrobiti vlastitog naroda treba maknuti. Treba biti humani i raditi na dobrobiti čovječanstva. Ko se pridržava toga onda ne bi smio biti nacionalista“, kazala je.

Istakla je da su današnji nacionalisti većinom plaćeni za to.

Svako ko u javnosti istupa sa etičkim principima i iznosi istinu bez obzira na posljedice to radi po vlastitom izboru. Takve osobe znaju na kakve će reakcije naići kod ljudi koji su nacionalisti, a većinom su nacionalisti za novac“, kazala je Kordić i dodala:

“Ko će reći ako nećemo mi? Šutnja ne vodi nikamo. Ja u Hrvatskoj nisam zaposlena i nisam zaposlena nigdje drugo”.

Poručila je da su promjene moguće, samo da ih moramo praviti.

Promjene su moguće, samo ih čovjek mora raditi. Svako od nas djeluje na jedan krug ljudi koji ga čuje. Naravno da jedan ministar može napraviti više nego običan čovjek, ali šta ako ministar ne želi da radi?“.

(Kliker.info-N1)

Podijeli

Jedan komentar

  1. Ani
    Ani Mart 30, 00:32

    Segregacija u BiH nije isključivo produkt nastave jezika. Šta je sa historijom, geografijom. Da ne zaboravimo čak i muzičko. Zašto fokus isključivo na jezik. Također, slažem se s teorijom o policentričnom u osnovi jednom jeziku. Međutim, ne treba zaboraviti da je svaka od varijanti dodatno standardizirana i kao takva postoji. Nisam nacionalist i doista mi smeta kad me neko tako etiketira zato što svoj jezik zovem bosanskim. To je, u prilikama kakve imamo u BiH jedini, barem meni, prihvatljivi naziv. Pritom nemam ništa protiv da drugi slijede neke druge norme i drugi naziv.

    Odgovori

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *