hamburger-icon

Kliker.info

Enes Ratkušić : U vladi vlast, u parlamentu opozicija

Enes Ratkušić : U vladi vlast, u parlamentu opozicija

Januar 30
12:09 2018

Problem većine u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta u kontekstu usvajanja odluka prethodno usaglašenih u Vladi FBiH prisutan je bezmalo od čina njegovog konstituiranja pa sve do danas i sve su prilike da će tako ostati do predstojećih izbora.

Piše : Enes Ratkušić (Stav)

Nenormalne relacije, kad je riječ o komunikaciji između koalicionih partnera na vlasti, gotovo da više nikoga ne iznenađuju, pa izostaje i javna reakcija, što je sa stanovišta funkcioniranja države i njenih institucija više nego zabrinjavajuće. Kada se to i dogodi, javnosti se, u pravilu, nudi iskrivljena slika o samoj prirodi nesporazuma. Ucjenjivanja koja su manje-više karakterizirala sve poslijeratne vlade ranije su se odvijala barem malo dalje od očiju javnosti i uglavnom reflektirala u kuloarsko-kafanskim relacijama. Posljednja događanja u Federalnom parlamentu, međutim, ukazuju da su sve, baš sve moguće stranačke aktivnosti podređene predstojećim izborima.

Javnosti se, zahvaljujući takvoj vrsti nedosljednosti, nametnulo stajalište po kojem SDA figurira kao vlast, dok se druge dvije stranke, HDZ i SBB, lišene takve kategorizacije, i ponašaju prema scenariju u kojem su ponekad vlast, a ponekad opozicija. Drugačijeg objašnjenja naprosto nema, jer svim dosad usvojenim odlukama prethodili su sukobi unutar vladajuće koalicije, koje je opozicija uglavnom ohrabrivala tražeći u takvoj vrsti ponašanja vlastitu šansu. Njena bi se strategija u tom kontekstu mogla okarakterizirati logičnom i prirodnom, s obzirom na to da opozicija želi osvojiti vlast. U bosanskohercegovačkom slučaju, međutim, takva vrsta nesporazuma, kako između stranaka na vlasti, tako i opozicije, predstavlja specifikum kojem se ne može naći primjera u svijetu.

Najnovija zatezanja oko donošenja budžeta otkrivaju niz nelogičnosti koje na najilustrativniji način svjedoče na koji način uopće funkcionira vlast. Mediji, koji bi javnosti po logici vlastitog poslanja imali prenijeti nešto više od uobičajenih tričarija izvještajima, više prikrivaju negoli otkrivaju suštinske probleme, iako za to imaju preobilje materijala koje im smišljeno ili nesmotreno daju sami predstavnici vlasti. Iako je iskusna političarka, predsjedavajuća Doma naroda Federalnog parlamenta Lidija Bradara razotkrila je dokraja šta se zbivalo oko budžeta, ali i najavila nastavak opstrukcija govoreći: “Mi smo svoje ispoštovali, hoće li SDA, znat ćemo u utorak. Test će biti u utorak, kada bi se taj SDP-ov i DF-ov neustavni prijedlog zakona trebao naći na dnevnom redu Zastupničkog doma Federalnog parlamenta.”

Drugim riječima, Bradara je u istu ravan dovela državni i uskostranački interes. I ne samo to! U ovom slučaju ispada da je budžet interes SDA, a ne Federacije BiH. Kao da je HDZ negdje izvan i kao da oni i njihovi glasači mogu funkcionirati bez budžeta. No, apsurd se čak ni u toj činjenici ne iscrpljuje?! Naime, glavni kreator budžeta u koji su, naravno, ugrađeni i HDZ-ovi prijedlozi, pored premijera Fadila Novalića, jeste zapravo Jelka Miličević, federalna ministrica finansija. Tako, na koncu, ispada da je HDZ, kao stranka na vlasti, za račun vlastitih uskostranačkih preokupacija vezanih za promjenu Izbornog zakona, potenciranja promjena vezanih za nacionalne prefikse u nazivima javnih ustanova itd., bila spremna oboriti prijedlog zakona o budžetu koji su, s obzirom na to da praktički drže, odnosno kontroliraju resor finansija, u najvećoj mjeri kreirali i u isti, dakako, ugradili vlastite potrebe i želje.

Na identičan način ponaša se i SBB. Ministra te stranke u Federalnoj vladi Veska Drljaču, kao glavnog predlagača Zakona o PIO, na zasjedanju Predstavničkog doma napadale su najviše i izbezumljivale njegove stranačke kolege, obarajući prijedlog u čijoj su izradi imali najviše udjela. U cijelom slučaju, neupućen bi mogao steći dojam da u Federalnoj vladi dominiraju jedne, a u Predstavničkom domu druge političke stranke; proizlazi da je Federalna vlada vlast, dok Parlament figurira kao neka vrsta opozicije. A svo to poniženje, dovođenje Drljače na rub nervnog sloma, bilo je, zna se, uzrokovano polupritajenim ambicijama SBB-a za smjenama kadrova Federalnog MUP-a i FTV-a. Drljača je samo trebao stoički izdržati i platiti cijenu stranačkih prohtjeva. Penzioneri su, naravno, u cijelom tom slučaju bili u drugom planu.

Istovremeno, opozicija u kojoj brojčano dominiraju SDP i DF, pogotovo u domenu populističkog oratorstva baziranog na socijalno osjetljivim temama, prema javnosti delegira vlastitu brigu za građane, iako je u osnovi cijeli njihov program koncipiran na sakupljanju poena za predstojeće izbore. Iako je to učinila većina parlamentaraca, SDP-ovi parlamentarci, iskreno govoreći, imaju najmanje prava na takvu vrstu igre s obzirom na to da su svi do jednog profesionalizirali vlastiti status u Parlamentu, što u prijevodu znači osigurali puno veća primanja od onih koja su dobijali u institucijama iz kojih su došli.

Predstavnički dom Federalnog parlamenta jednom broju poslanika dođe kao svojevrsna pozornica za šoubiz egzibicije, na kojoj obučeni u najskuplja odijela, s platama od 3 do 4 hiljade maraka i uhljebljenim članovima porodica, palamude o teškom stanju građana, siromaštvu i sličnim temama iz domena socijalne osjetljivosti. Na nastupima bi im mogle pozavidjeti i estradne zvijezde, a od predsjedavajućeg Edina Mušića, ukoliko se neko iz publike usudi komentirati čitavu tu komičnu paradu, traži se da iste zaštiti kao ugroženu vrstu.

I ne samo to. Opozicija, u nedostatku džokera koji bi cijeli problem dodatno zakomplicirali, delegira pitanja kojim bi se, po logici stvari, trebao baviti državni parlament. Osmišljavaju se svi mogući i nemogući razlozi za sporenja. Poslanik u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta Jasenko Tufekčić u tom je smislu potpuno u pravu kada kaže: “Da su htjeli SDP i DF, mogli su ponuditi rješenje za izmjene Izbornog zakona u Parlamentu BiH, ali to nisu učinili, već ga guraju u Federalni parlament, koji za to nije nadležan. Žele izazivati sukob SDA s HDZ‑om kako bi u izbornoj godini oni izvukli korist za sebe.” Ne treba poricati da Željko Komšić ima patriotski kapacitet, ali ovdje je riječ o brkanju ingerencija i protežiranju notorne zablude po kojoj bi se Federalni parlament bavio pitanjima državnog. Potenciranje takvih rasprava, na koncu, implicitno je priznanje da se drugi dio države praktički otpisuje i predaje u amanet Miloradu Dodiku, što je daleko opasnija rabota od nesporazuma i međustranačkih sukobljavanja u Federaciji BiH.

Suštinski, u mjesecima koji slijede, sve do izbora, valja očekivati izvlačenja džokera koji će naruku ići upravo onima koji bi rasturali državu, kojima se ima ucjenjivati donošenje svakog mogućeg “prethodno” od istih stranaka usaglašenog zakona, posezanje čak i za radikalnim rješenjima za koja je u HDZ-u zadužen predsjednik Federacije Marinko Čavara, koji svako malo prijeti raspuštanjem Parlamenta, podsjećajući javnost kako na to kao predsjednik Federacije BiH, bez bilo kakvih konsultacija, polaže ustavno pravo. Najnoviju prijetnju u tom smislu, da apsurd bude potpun, Čavara je obrazložio kašnjenjem u usvajanju budžeta, iako načisto da je stranka u čijem vrhu figurira najviše kriva za kašnjenje.

Čavara, međutim, svjesno ili nesvjesno, otkriva da u HDZ-u razmišljaju i o najradikalnijim opcijama, s obzirom na to da bi raspuštanje Parlamenta u prijevodu značilo nastavak rada Federalne vlade i svojevrsno zamrzavanje statusa poslanika u Predstavničkom i Domu naroda, ali ne i plaća koje bi se za potpuni nerad nastavile isplaćivati. Kome takav vid destrukcije ionako slabašne konstrukcije odgovara, “zna se”. Ipak, u ovom slučaju, zbog navedene krilatice, ne treba misliti samo na HDZ nego i na sve druge koji bi se uz dobru platu prisjećali nekadašnjeg vakta obilježenog stihovima: “Alaj volim ovaj režim, plaća ide, a ja ležim.”

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *