Kliker.info

Piše : Eldar Dizdarević (Oslobođenje)

Prije nekoliko dana u Sarajevu je održana konferencija "Turska finansijska linija za razvoj privrede BiH putem finansiranja održivog povratka, poljoprivrede, proizvodnje i turizma". Tom je prilikom promovisan i turski kredit Bosni i Hercegovini u vrijednosti od 100 miliona eura, koji će ovdašnjim korisnicima biti plasiran putem dvije komercijalne banke – Turkish Ziraat Bank Bosnia i Bosna Bank International (BBI).

Ovaj kredit sa turskim liderima dogovorio je Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva BiH. On je prilikom promocije kredita istakao kako je došlo do implementacije cijelog projekta. Izetbegović je shvatio, kako je rekao, da je manjinski povratak krupan problem u BiH, a da u isto vrijeme u našoj zemlji imamo ogromne poljoprivredne površine koje nisu u funkciji. Dodao je i da BiH uvozi dvije trećine hrane koju troši, četiri petine mliječnih proizvoda BiH također uvozi, a pri tome je pola poljoprivrednog zemljišta jednostavno potpuno neobrađeno! I da cijela stvar bude još gora, izbjeglice koje su se vratile u državu – nemaju posla.Promatrajući cijeli ovaj projekt s pomenutih pozicija sasvim je jasno da je turski kredit upravo ono što BiH treba, te da je pri tome još i prilično dobro osmišljen. Krenimo redom.Prvo, kredit će se plasirati u BiH korisnicima posredstvom dvije komercijalne banke, Turkish Ziraat Bank i BBI, u jednakim omjerima.

Rok otplate kredita je deset godina, s kamatnom stopom u rasponu od nula do 3,99 posto. Dakle, s ovom kreditnom linijom bh. državna administracija neće imati apsolutno ništa, što znači da samim tim neće moći ni potrošiti pomenute pare. Za sredstva iz ove kreditne linije aplicirat će direktno korisnici i to povratnici, proizvođači i poljoprivrednici. Zbog toga Izetbegović ovaj projekt naziva 3P (povratak, proizvodnja i poljoprivreda).Krajnji korisnici će, dakle, dobiti kredite pod izuzetno povoljnim uslovima, s kamatom u rasponu od nula do 3,99 posto, uvećane najvjerovatnije za troškove banaka. A koliko je to povoljno svjedoči slijedeće. Prema podacima Centralne banke BiH komercijalne banke u BiH odobravale su krajem aprila tekuće godine dugoročne kredite preduzećima i građanima po prosječnim kamatnim stopama  od 7,26 posto za privredu i 8,46 posto za građanstvo.

No, daleko važnija stvar od niskih kamata je u ovom slučaju namjena kredita. Kako smo već istakli, ova kreditna linija je namijenjena povratnicima, proizvođačima i prerađivačima i poljoprivrednicima. Povratnicima bez zaposlenja je, nema nikakve sumnje, u ovom trenutku najvažnije obezbijediti sredstva za samozapošljavanje, što je vrhunski socijalni i politički prioritet. Međutim, osim povratnicima, kredit je namijenjen i proizvođačima (i prerađivačima) te poljoprivrednicima. Pojednostavljeno rečeno – najvažnijim kategorijama za ekonomski razvoj bilo koje zemlje, a ne samo Bosne i Hercegovine. A danas je zapravo prava rijetkost, u uslovima globalne finansijske krize i precizno osmišljene strategije međunarodnih finansijskih institucija beskrajnog i neproduktivnog zaduživanja, naći kredite namijenjene lokalnom razvoju proizvodnje i poljoprivrede.

Evo primjera. MMF će veoma rado Bosnu i Hercegovinu dodatno zadužiti, ali samo kreditom koji će se moći koristiti kao "ispomoć" državnom i entitetskim budžetima. Dakle, ni pod razno ništa za lokalnu proizvodnju ili poljoprivredu. Sa Svjetskom bankom je isti slučaj. Ova je finansijska institucija spremna odobriti kredite za razne stvari, ali nikako za razvoj lokalne proizvodnje ili poljoprivrede. Čak i oni projekti koji su nominalno namijenjeni razvoju ili unapređenju proizvodnje i poljoprivrede osmišljeni su zapravo tako da u startu uguše bilo kakav razvoj lokalnih kompanija i poljoprivrednika.

Namjena takvih projekata Svjetske banke je isključivo da otvore tržište za globalne multinacionalne korporacije uz gušenje domaće proizvodnje. U isto vrijeme, naprimjer, kada se dogovarao ovaj turski kredit Svjetska banka je ponudila BiH kredit za kupovinu dionica kompanije Europa RE, reosiguravajućeg društva iz Švajcarske, kompanije koja je apsolutno nepotrebna našoj zemlji, a MMF nudi pare preobimnoj i rastrošnoj državnoj administraciji za njihovo daljnje preživljavanje i iživljavanje.Zbog svega pomenutog zapravo je pravo osvježenje naići na jedan ovakav 3P projekt i kredit. A koliko su pomenuti "P segmenti" važni za markoekonomiju svake zemlje svjedoči i teorija i praksa.

Sve današnje visokorazvijene zemlje svoj su status stekle samo, jedino i isključivo pažljivim, nesputanim i neometanim razvojem domaće proizvodnje.S druge strane, jedan čuveni američki ekonomista nedavno je istakao u svojoj knjizi da je najotpornija i samim tim najjača svjetska ekonomija – francuska. Zašto francuska? Pa jednostavno, kaže on, zato što Francuska ima toliko razvijenu domaću poljoprivredu da ništa što se može desiti u globalnom svijetu finansija i ekonomije ne može pretjerano uticati na Francusku, jer ona – šta god da se desi – može prehraniti cjelokupno svoje stanovništvo.Dakle, zaključimo. U današnje vrijeme kada je u cijelom svijetu prilično teško doći do kredita, koji su još pri svemu tome jako skupi i koji su uglavnom uvjetovani raznim drugim stvarima (poput, naprimjer, provođenja privatizacije i nekontrolisanog otvaranja tržišta), pravo je osvježenje govoriti o kreditnim linijama namijenjenim domaćim poljoprivrednicima i proizvođačima. I povratnicima, naravno.