Drama u Hercegovini : Nemilosrdan obračun Čovića s političkim konkurentima
Prošlotjedna odluka zastupnika u Skupštini Zapadnohercegovačke županije da dva mjeseca prije isteka mandata izglasaju nepovjerenje županijskoj Vladi, žestoki je udar HDZ-a BiH na političke rivale iz HDZ 1990. i Hrvatske stranke prava. Premda je smjena Vlade Zapadnohercegovačke županije formalno obrazložena neusvajanjem financijskog izvješća za 2009. i navodnim nepostojanjem plana rada za ovu godinu, te ignorantskim ponašanjem ministara prema županijskoj Skupštini, nije teško zaključiti kako je provociranjem krize izvršne vlasti HDZ započeo izbornu kampanju u izbornoj jedinici u kojoj se i očekivao nemilosrdan okršaj. Da su, naime, predstavnici HDZ-a u Skupštini Zapadnohercegovačke županije i njihovi sateliti među „nezavisnim“ zastupnicima bili vođeni principijelnim razlozima, pitanje odgovornosti Vlade, zasigurno, ne bi potegli pred same izbore nego bi o radu ministara raspravljali znatno ranije. No, budući da je opoziv aktualne Vlade (koji je, dakako, dugo pripreman) za cilj imao izazivanje potpunog političkog kaosa, izvjesno je tek da se u narednim danima u zapadnoj Hercegovini neće znati koja vlada zapravo vlada.
KLJUČNA ULOGA GASTARBAJTERA ZLATANA JURILJA
Premijer Zapadnohercegovačke županije i lider HSP-a Zvonko Jurišić, kojeg je vijest o smjeni zatekla na godišnjem odmoru, već je poručio kako Vlada neće dati ostavku, budući da je za njih odluka pravno ništavna i neobavezujuća. U međuvremenu je predsjednik Vlade Ustavnom sudu Federacije BiH podnio tužbu, tražeći da se donese privremena mjera kojom bi skupštinska odluka bila stavljena van snage. Jurišić i njegovi koalicijski partneri iz HDZ 1990. i Narodne stranke radom za boljitak tvrde da je prošlotjedna sjednica sazvana nelegalno, da je održana iako nije bilo kvoruma, te da je od 23 zastupnika, koliko broji županijska skupština, nepovjerenje Vladi izglasalo jedanaest zastupnika. Dvanaestom zastupniku Marinu Graniću iz HDZ-a mandat je, suprotno Poslovniku o radu, verificiran prije samog početka sjednice, zbog čega je njegov glas jednako upitan. Dodajmo tome da je za opoziv Vlade glasalo osam zastupnika HDZ-a, te trojica nezavisnih zastupnika: Vitomir Filipović, Jadranko Lasić i Zdravko Pirić, ranije predstavnici koalicije Hrvatsko zajedništvo.
I mada je koketiranje „nezavisnih“ zastupnika Filipovića i Lasića (bivših članova HDZ 1990), te Pirića (iz Hrvatske demokratske unije) s njihovim kolegama iz HDZ-a već odavno javna tajna, ključnu ulogu u posljednjem zapadnohercegovačkom političkom prevratu imao je predsjednik Skupštine Zlatan Jurilj, doskora potpuni politički anonimus koji je, kako se čini, već na samom startu kampanje itekako profitirao. Iako je na sadašnju poziciju izabran u oktobru prošle godine, kao kandidat HDZ 1990., a poslije ostavke Vitomira Filipovića, taj je lokalni konvertit, za svega nekoliko mjeseci otkazao lojalnost stranačkom rukovodstvu, uz čiju je svesrdnu potporu i izgradio kakvu-takvu političku karijeru. Jurilj je, naime, do prije trinaest godina, kada se na Široki Brijeg vratio iz Njemačke, bio tek jedan od tisuće hercegovačkih gastarbajtera. Ubrzo se priključio Hrvatskoj kršćansko-demokratskoj uniji (HKDU), da bi 2000. izborio funkciju dopredsjednika Općinskog vijeća Široki Brijeg.
Na prošlim Općim izborima, još uvijek kao član HKDU-a, Zlatan Jurilj je izabran za zastupnika u Skupštini Zapadnohercegovačke županije, ali je ubrzo promijenio stranački dres i priklonio se HDZ-u 1990. Kako su mu, po svemu sudeći, naglo porasle političke ambicije, Jurilj se sa HDZ-om 1990. razišao prije nekoliko mjeseci, kada je saznao da ga stranačko rukovodstvo, i to upravo zbog političke prevrtljivosti, neće kandidirati niti na jednu važniju poziciju. Ubrzo se učlanio u novoformiranu stranku HSP- dr. Ante Starčević, u kojoj je, osim njega, politički angažman nastavila još nekolicina HSP-ovih nezadovoljnika, spremnih za „strateško partnerstvo“ sa HDZ-om. Iz izvora bliskih Vladi Zapadnohercegovačke županije doznajemo kako je, poslije razlaza s HDZ 1990., Zlatan Jurilj počeo ucjenjivati i premijera Zvonku Jurišića, uvjetujući potporu izvršnoj vlasti izdašnim novčanim donacijama – navodno je tražio 100.000 eura. Nakon što je njegova ponuda odbijena, okrenuo se novim političkim saveznicima iz HDZ-a koji, očevidno, nisu štedjeli novca kada je posrijedi rušenje vlasti u županiji koja je, sve do prošlih općih izbora, bila najčvršći bastion i simbol vlasti te stranke. Spekulira se, naime, da je režirana sjednica županijske Skupštine i smjena Vlade, HDZ BiH koštala oko 70.000 eura?! Poznato je, također, da su predstavnici HDZ-a, prije tri mjeseca, na tajnom sastanku u restoranu Kod Cige na Širokom Brijegu pokušali „kupiti“ još jednog zastupnika HSP-a u županijskoj Skupštini, ali bez uspjeha.
DIVERZIJE U REDOVIMA POLITIČKIH PROTIVNIKA
Da su se, međutim, diverzije u unutarstranačkim redovima političkih protivnika pokazale kao najučinkovitija predizborna strategija čelnika HDZ-a, dokaz je i ministrica poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Hercegovačko-neretvanske županije Vesna Pinjuh. Premda je na tu funkciju izabrana kao članica HSP-a, ministrica Pinjuh je poslije dvije godine mandata „promijenila stranu“, stavljajući se, istina nezvanično, u službu HDZ-a (gdje je i počela političku karijeru), zbog čega je rukovodstvo HSP-a pokrenulo skupštinsku proceduru za njezinu smjenu. Kako HSP-ovci u Mostaru nisu, ni poslije nekoliko pokušaja, uspjeli osigurati parlamentarnu većinu za njezin opoziv, ministrica Vesna Pinjuh se još uvijek nalazi na istoj dužnosti, s tim da je, prema oprobanom receptu, i uz otvorenu potporu HDZ-a, i ona osnovala novu „pravašku“ stranku – HSP Herceg Bosne. No, znakovito je da se na listi HDZ BiH za Parlament BiH koju u Hercegovačko-neretvanskoj županiji nosi lider te stranke Dragan Čović, ime njegove koalicijske partnerice Vesne Pinjuh našlo na petom mjestu, ispred aktualnog državnog ministra financija Dragana Vrankića?!
Čelnici su HDZ-a udar na političke rivale započeli, podsjetimo, u proljeće prošle godine, kada je Dragan Čović, zajedno s predsjednikom SDA Sulejmanom Tihićem, planirao rekonstrukciju Vlade Federacije BiH, odnosno, smjene ministara iz HDZ 1990. i Stranke za BiH. Kako je Čović, na koncu, grubo izigran od strane svog tadašnjeg saveznika Tihića, obračun s političkim konkurentima nastavljen je suptilnijim metodama – vrbovanjem članova HDZ 1990. i napadnim medijskim forsiranjem navodnog ujedinjenja dvije najveće hrvatske političke stranke. Povratak odmetnutih HDZ-ovaca u „stožernu stranku“ završen je, međutim, neslavno, budući da su se na listi za transfer našla tek tri imena: Danijel Vidović, dotadašnji predsjednik Gradskog vijeća Mostara, Vilim Primorac, zamjenik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, i Stipe Marić, također bivši član Predsjedništva HDZ-a 1990. U međuvremenu je i nova predsjednica HSS-NHI Ljiljana Lovrić, inače šefica kabineta doministra Vilima Primorca, sklopila koalicijski sporazum sa HDZ-om, ali je ubrzo oštro kažnjena – smijenjena je s mjesta predsjednice stranke, a njezine je kandidatske liste odbacio CIK. Godinu dana nakon „povratka na pravi put“ , Vidović, Primorac i Marić su završili u političkom zapećku. Trojca koji je u jesen 2009., privučen slatkorječivim obećanjima Dragana Čovića, ponovno preuzeo stranačke iskaznice HDZ-a, danas nema niti na jednoj izbornoj listi.
Kadrovska križaljka Dragana Čovića Pored kandidature Borjane Krišto za hrvatsku predstavnicu u Predsjedništvu BiH, koja bi se mogla pokazati potpunim političkim promašajem (sudeći prema rezultatima anketa), nezadovoljstvo velikog broja članova HDZ-a izazvalo je i primjetno favoriziranje posve nepoznatih kandidata, i to na svim izbornim listama. Tako je, između ostalih, HDZ BiH za potpredsjednika Republike Srpske kandidirao Posavljaka Ivu Kamenjaševića koji, barem do sada, nije imao ozbiljnijeg političkog angažmana. Dosadašnjem je potpredsjedniku RS-a Davoru Čordašu stranački šef Dragan Čović, navodno, obećao (do)ministarsko mjesto u Vijeću ministara BiH, dok sam Čović računa na poziciju budućeg državnog premijera. No, spekulira se kako se Čordaš razišao s Čovićem nakon što lider HDZ-a nije prihvatio njegov prijedlog da se u Republici Srpskoj formira svehrvatska koalicija, kako Hrvati ponovno ne bi ostali bez svojih parlamentarnih predstavnika.
HOĆE LI ZDENKO ĆOSIĆ ZAMIJENITI ZVONKA JURIŠIĆA? Predsjednik Skupštine Zapadnohercegovačke županije Zlatan Jurilj službeno je u utorak (10. augusta) za novog mandatara vlade imenovao Zdenka Ćosića, inače nositelja liste HDZ-a u zapadnoj Hercegovini, koji bi se, tako, premijerske funkcije mogao domaći i prije nego što je planirao. Budući da bi mandatar, u roku od petnaest dana, trebao predložiti sastav nove vlade, dok aktualni premijer Zvonko Jurišić i ne pomišlja na povlačenje, sve su prilike da će u narednih dva mjeseca u Hercegovini nastati prava zbrka. (Jurišić i njegovi ministri najavili su otvaranje sedam novih objekata-škola i sportskih dvorana, ali je u novonastaloj situaciji nejasno tko će, na koncu, presjeći svečane vrpce.) Što se, pak, tiče novoproglašenog mandatara Zdenka Ćosića, taj se neuspješni novinar sa Širokog Brijega politikom počeo baviti prije dvadesetak godina. U poratnim je godinama bio na funkciji glavnog tajnika HDZ-a, a do konca 2009. je radio kao direktor Javnog poduzeća Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke, koje je ostavio u velikim financijskim gubicima. Povremeno piše kolumne u bh. izdanju Večernjeg lista. (Kliker.info-Slobodna Bosna)
Komentari