hamburger-icon

Kliker.info

Carmel Agius u Sarajevu : Negiranje genocida u Srebrenici je najveća prijetnja miru!

Carmel Agius u Sarajevu : Negiranje genocida u Srebrenici je najveća prijetnja miru!

Juni 20
17:19 2019

Šokiran sam negiranjem genocida u Srebrenici. Protiv toga se mora boriti, kaže u ekskluzivnom intervjuu za Radiosarajevo.ba predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (Mehanizam), sudija Carmel Agius.

Sa sudijom Agiusom smo razgovarali u povodu njegove prve posjete Sarajevu nakon preuzimanja dužnosti predsjednika Mehanizma, gdje će učestvovati na konferenciji “Stop genocidu i negiranju holokausta”.

 

Sudija koje je predsjedavao Žalbenim vijećem koje je donijelo historijsku pravosnažnu presudu u slučaju “Prlić i ostali”,  a od 2010. je bio na čelu žalbenih vijeća i u postupcima protiv Miće Stanišića i Stojana ŽupljaninaTharcissea Renzahoa, Vlastimira Đorđevića, za naš portal otvoreno govori o negiranju genocida u Srebrenici, o ulozi nekih visokih zvaničnika u tome, te opasnostima takve prakse po mir u regionu.

Također, odgovara na pitanja o Radovanu Karadžiću iRatku Mladiću, te se osvrće na ostavštinu Tribunala, odnosno Mehanizma, ali i rad domaćeg pravosuđa u regionu.

Carmel Agius: Negiranje genocida u Srebrenici je najveća prijetnja miru! - undefined

Foto: Privatni album: Carmel Agius: Negiranje genocida u Srebrenici je najveća prijetnja miru!

Radiosarajevo.ba: Ovo je Vaša prva posjeta Sarajevu otkad ste preuzeli dužnost predsjednika Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, nasljednika MKSJ-a. Koji je povod vaše posjete?

AGIUS: Ovo je zaista moja prva posjeta Sarajevu nakon što sam 19. januara 2019. preuzeo dužnost predsjednika Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (Mehanizam).

 Veoma mi je drago što sam ponovo u ovom lijepom gradu, koji me je u prošlosti dočekao s velikim gostoprimstvom, i ovdje sam, zajedno s tužiocem i sekretarom Mehanizma, da bih učestvovao u Četvrtoj međunarodnoj konferenciji pod nazivom “Stop genocidu i negiranju holokausta”, koju organizuju Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Udruženje Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa u Bosni i Hercegovini.

Smatram da je ovo veoma značajan događaj s obzirom na temu konferencije, koja je posebno relevantna u ovom trenutku u regionu, i radujem se što ću održati jedan od najvažnijih govora. Ponovo ću doći u Bosnu i Hercegovinu 11. jula, povodom komemoracije genocida u Srebrenici.

Radiosarajevo.ba: Kakav je vaš stav u vezi s negiranjem međunarodno priznatih presuda i poricanjem genocida?

AGIUS: Itekako sam svjestan da će, nažalost, uvijek biti onih koji će se odlučiti da negiraju ili da dovedu u pitanje ove presude i činjenice koje su u njima utvrđene. Naime, izgleda da svaki genocid, koji je kao takav priznat od strane međunarodnih sudova, sudija, pravnika, kao i od strane historičara i drugih, podliježe pokušajima minimiziranja, prikrivanja i negiranja tih zločina.

Iako znam da takvo negiranje i revizionizam postoje, još uvijek sam veoma šokiran svaki put kad čujem za neki novi primjer. To je izuzetno opasan fenomen koji namjerno eksploatišu oni koji nastoje da ostvare korist od podijeljenog društva.

U vezi s događajima u Srebrenici, u presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Mehanizma je više puta utvrđeno da se u Srebrenici u julu 1995. desio genocid. Ove presude su rezultat dugogodišnjih detaljnih istraga i analize, prvostepenih i žalbenih postupaka vođenih na pravičan i transparentan način, tokom kojih su i tužilaštvo i odbrana izveli dokaze i tokom kojih je saslušano stotine, ako ne i hiljade, svjedoka, uključujući žrtve i forenzičke vještake, i tokom kojih je ispitano hiljade dokaza.

Nadalje, činjenicu da se u Srebrenici desio genocid potvrdio je i Međunarodni sud pravde Ujedinjenih nacija (MSP). I pored toga se, međutim, nastavlja sistematsko negiranje genocida.

Duboko me zabrinjava to što i ovdje, u Bosni i Hercegovini, i u Srbiji, 25 godina nakon počinjenih zločina, i dalje postoji kultura upornog negiranja genocida. To se javlja u mnogim oblicima i posebno je prisutno u političkom diskursu, medijima, zakonodavstvu i obrazovnom sistemu. U ovom trenutku se čak čini da neki lideri i neki sektori društva ulažu zajedničke napore kako bi aktivno iskoristili to negiranje. Protiv toga se mora boriti.

Prihvatanje istine o onome što se desilo je ključno za svako društvo koje želi da razumije sebe i događaje iz prošlosti, i koje istinski želi da ide naprijed. Negiranje i revizionizam ne ugrožavaju samo osjećaj pravde za žrtve, njihove porodice i društva u kojima žive, nego i demokratiju i pravne procese u širem smislu. Mislim da je to u regionu trenutno najveća prijetnja pomirenju i dugotrajnom miru. Borba protiv negiranja nije samo bitka za pravdu nego je od presudnog značaja za bezbjednu, mirnu i naprednu budućnost.

Carmel Agius: Negiranje genocida u Srebrenici je najveća prijetnja miru! - undefined

Foto: Privatni album: Carmel Agius: Negiranje genocida u Srebrenici je najveća prijetnja miru!

Radiosarajevo.ba: Čak i danas ima onih, od kojih su neki na visokim položajima u zemljama na Balkanu, u bivšoj Jugoslaviji, koji negiraju da se desio genocid. Konkretnije, genocid počinjen u Srebrenici. Štaviše i nakon izricanja presude protiv Karadžića poslanik Skupštine Srbije i osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj zagovara “smrtnu kaznu za one koji kažu da je u Srebrenici počinjen genocid”!?

AGIUS: Kao što sam ranije spomenuo, genocid u Srebrenici bio je predmet brojnih presuda MKSJ-a, kao i Mehanizma, pa čak i Međunarodnog suda pravde. Stoga je izuzetno dobro dokumentovan i potkrijepljen velikim brojem dokaza, uključujući forenzičke dokaze. Iz ovog i mnogih drugih razloga i dalje sam šokiran ponašanjem onih koji pokušavaju da negiraju postojanje tih dokaza ili da se desio genocid.

Nadalje, smatram da su negiranje i revizionizam ove vrste veoma opasni zato što namjerno teže ka raspirivanju plamena mržnje i podjele, i zato što u tome mogu i uspjeti. Zbog toga lideri u bivšoj Jugoslaviji snose ogromnu odgovornost: moraju čvrsto da se suprotstave svim takvim tendencijama i da se zalažu za trijumf istine. To nije lagan zadatak, ali je neophodan ako region hoće da ide naprijed i da uživa u dugotrajnom miru.

Radiosarajevo.ba: Mehanizam je 20. marta donio pravosnažnu presudu u predmetu protiv Radovana Karadžića. Da li smo, po Vašem mišljenju, bliži pravdi za žrtve užasnih zločina počinjenih na teritoriji Bosne i Hercegovine? Većina žrtava je izrazila svoje zadovoljstvo. Koliko je to danas značajno?

AGIUS: Ne mogu da komentarišem meritum pravosnažne presude u predmetu protiv Radovana Karadžića.

Međutim, tokom posljednjih četvrt stoljeća, ad hoc sudovi, konkretno Međunarodni krivični sud za Ruandu (MKSR) i MKSJ, zajedno s Mehanizmom, su pokazali da vladavina prava i redovni sudski postupak mogu da prevladaju nekažnjivost. U tom smislu, svaka presuda je još jedan korak prema pravdi za žrtve.

Nadalje, predmet protiv g. Karadžića je, kao i drugi predmeti koje su rješavali MKSJ i Mehanizam, značajan jer ponovo pokazuje da i pojedinci na najvišim položajima ili najvišeg ranga (političkog ili vojnog) mogu odgovarati za zločine koje su počinili i takođe doprinosi boljem razumijevanju događaja koji su se desili za vrijeme sukoba u Bosni i Hercegovini.

Radiosarajevo.ba: S druge strane, jedan broj žrtava u BiH je bio, možda ne ogorčen, to je pogrešno reći, ali svakako tužan jer presuda koju je donio Mehanizam nije potvrdila genocid u sedam opština u BiH gdje su, kao što znate, počinjena masovna i sistematska ubistva (kao u Prijedoru). Određeni broj vještaka smatra da presuda na neki način amnestira ulogu Srbije u agresiji na BiH. Kakav je vaš komentar?

AGIUS: Još jednom, ne želim da komentarišem meritum presude. Međutim, želim da naglasim da sudije Mehanizma i, ranije, sudije MKSJ-a i MKSR-a, donose odluke isključivo na osnovu dokaza koji su im predočeni i mjerodavnog prava u konkretnom predmetu.

Nadalje, uloga dva ad hoc suda i Mehanizma nikad nije bila da donose zaključke u vezi s odgovornošću država; umjesto toga, njihov mandat je bio samo da krivično gone pojedince optužene za zločine koji su navedeni u njihovim statutima. Shodno tome, tumačenje presuda koje je donio Mehanizam ili sudovi koji su mu prethodili na način koji ste Vi naveli bi u osnovi predstavljalo pogrešno razumijevanje prirode i svrhe ovih sudova.

Carmel Agius: Negiranje genocida u Srebrenici je najveća prijetnja miru! - undefined

Foto: Privatni album: Carmel Agius: Negiranje genocida u Srebrenici je najveća prijetnja miru!

Radiosarajevo.ba: Kad možemo očekivati prebacivanje Radovana Karadžića u državu u kojoj će izdržavati kaznu i u kojoj državi bi je mogao izdržavati?

AGIUS: Kao predsjednik Mehanizma, imam odgovornost da odlučim gdje će osuđena osoba izdržavati kaznu. Za donošenje te odluke ne postoji propisani vremenski rok. Međutim, Pravilnik o postupku i dokazima Mehanizma predviđa da se prebacivanje osuđene osobe u državu u kojoj će izdržavati kaznu obavi što je prije moguće.

Trenutno nije poznato u kojoj će zemlji g. Karadžić izdržavati kaznu. Mogu vas, ipak, informisati da će kaznu izdržavati u jednoj od evropskih zemalja koje su potpisale sporazum s Ujedinjenim nacijama u vezi s izdržavanjem kazni koje je izrekao Mehanizam ili jedan od sudova koji su mu prethodili. U postupku određivanja države u kojoj će se kazna izdržavati, uzimam u obzir niz informacija, koje uključuju spremnost relevantne države da prihvati osuđenu osobu, kao i mišljenje osuđene osobe.

Radiosarajevo.ba: Karadžić je nakon izricanja presude izjavio da je pobjednik i da je spreman da se žrtvuje jer ‘ono na čemu je radio živi’. Naime, Karadžić se u dijelovima BiH i Srbije slavi kao heroj. Koliko je opasna praksa glorifikacije ratnih zločinaca na putu prema trajnom miru i kako možemo da zaustavimo to bezumlje?

AGIUS: Ne mogu da komentarišem izjavu g. Karadžića. Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja, smatram da je takva praksa izuzetno opasna. Ne razumijem i zaista sam zgrožen ponašanjem onih koji kao heroje slave osobe koje je sud osudio za genocid, zločine protiv čovječnosti ili kršenje zakona ili običaja ratovanja.

Ako narod na Balkanu želi trajan mir, mora potpuno prihvatiti prošlost i poštovati sudske postupke u kojima su te osobe proglašene odgovornim. Odgovornost je političkih i drugih lidera da djeluju čestito i pošteno, i da se stoga uzdrže od glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca, te da ne pokušavaju da podjelu i ogorčenost iskoriste u političke svrhe. Takođe je odgovornost svih nas da odlučimo da li želimo da prenesemo i produžimo mržnju ili da li umjesto toga želimo da gledamo u budućnost i da se zajedno angažujemo na putu prema pomirenju.

Radiosarajevo.ba: Kad možemo da očekujemo donošenje drugostepene presude u predmetu protiv Ratka Mladića?

AGIUS: Očekuje se da će predmet protiv Ratka Mladića biti završen i da će drugostepena presuda biti donesena do kraja 2020. godine.

Radiosarajevo.ba: Početkom godine ste preuzeli dužnost predsjednika Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove. Kakvi su Vaši utisci? Koji su izazovi pred vama i koji će biti vaši prioriteti?

AGIUS: Zaista, na dužnost predsjednika Mehanizma sam stupio 19. januara ove godine. Iako sam počašćen povjerenjem koje su mi ukazali generalni sekretar Ujedinjenih nacija, članovi Vijeća sigurnosti i moje kolege sudije, takođe sam svjestan velike odgovornosti koju preuzimam na čelu ove ugledne institucije.

Do sada su moji utisci veoma pozitivni, iako sam iznenađen što vidim koliko se sad moj posao razlikuje od posla u vrijeme kad sam bio predsjednik MKSJ-a. To se odnosi na jedinstvenu strukturu Mehanizma i na metode rada.

Na primjer, možda ne znate da većina sudija radi s distance, iz svojih matičnih zemalja diljem svijeta. Pored toga, Mehanizam ima dva ogranka koji djeluju na različitim kontinentima, sa sjedištem u Arushi, Tanzanija i u Haagu, Nizozemska, koji su preuzeli funkcije MKSR-a i MKSJ-a . Možete da zamislite da ti aspekti istovremeno predstavljaju bogatstvo i izazove.

Kao predsjedniku Mehanizma, glavni prioritet će mi biti da obezbijedim da se preostale sudske funkcije Mehanizma, kao što su ponovno suđenje u predmetu protiv g. Jovice Stanišića i g. Franka Simatovića koje je u toku, te žalbeni postupak u predmetu protiv g. Ratka Mladića, odvijaju efikasno i pravovremeno, bez ugrožavanja redovnog sudskog postupka i osnovnih prava na pravično suđenje.

Drugi prioritet u okviru Mehanizma je da se obezbijedi jedinstvena radna kultura, koordinacija između ogranaka i bolja usklađenost praksi i postupaka. Treće, vjerujem da je ključno da se unaprijedi radno okruženje koje utiče na visoki moral i cjelokupni rad i uspješnost osoblja, i u tom pogledu ću dati sve od sebe.

Pored tih ciljeva, namjeravam da se usredsredim na jačanje odnosa između Mehanizma i vlada i naroda država bivše Jugoslavije, kao i Ruande. U tu svrhu sam već bio u zvaničnoj posjeti u Ruandi, i isto namjeravam da učinim ovdje, u Bosni i Hercegovini, kao i u Hrvatskoj i Srbiji.

Carmel Agius: Negiranje genocida u Srebrenici je najveća prijetnja miru! - undefined

Foto: Privatni album: Carmel Agius: Negiranje genocida u Srebrenici je najveća prijetnja miru!

Radiosarajevo.ba: S obzirom na vaše značajno iskustvo, svjesni ste koliko žrtve iz bivše Jugoslavije poštuju rad Mehanizma, kao i MKSJ-a, njegovog prethodnika. Koja bi bila Vaša poruka njima i šta mogu da očekuju kad je u pitanju pravda u vezi s događajima koji su se odigrali na zapadnom Balkanu 90-tih godina prošlog vijeka? Jednom ste rekli da je put prema miru put prema pravdi!

AGIUS: MKSJ je hiljadama žrtava pružio mogućnost da budu saslušane i da se njihovo svjedočenje zabilježi. Njihovo svjedočenje je bilo ključno u utvrđivanju događaja koji su se odigrali za vrijeme sukoba 90-tih godina prošlog vijeka, omogućujući na taj način sudijama da izvedu zaključke i da osude one koji su najodgovorniji za zločine počinjene u tim sukobima.

Zahvaljujući žrtvama koje su smogle hrabrosti da iznesu svoje priče, MKSJ je, tokom gotovo 25 godina svog djelovanja, priveo pravdi mnoge počinioce tih zločina.

Međutim, kao što sam rekao u svom posljednjem obraćanju Vijeću sigurnosti kao predsjednik MKSJ-a, u decembru 2017., veoma sam zabrinut zato što se pred nacionalnim sudovima u bivšoj Jugoslaviji tek treba da pokrenu krivični postupci za ogroman broj zločina i zato što hiljade žrtava i dalje vape za pravdom.

Iako je pohvalno to što se vidi da su specijalni sudovi za ratne zločine u regionu donijeli presude u mnogim predmetima i što specijalni tužioci za ratne zločine i dalje vode istrage i podižu optužnice protiv počinilaca zločina, potrebno je učiniti mnogo više od toga. Stoga je bitno da žrtve nastave da traže pravdu i da se podrže sudski postupci pred domaćim sudovima, kako u regionu tako i na međunarodnom planu. Mnogo koraka treba napraviti na putu prema dugotrajnom miru, ali pravda je nepobitan preduslov za to. Iskreno se nadam da naslijeđe Tribunala i rad Mehanizma mogu da doprinesu ostvarenju ovih ciljeva.

Radiosarajevo.ba: Kako bismo trebali posmatrati naslijeđe Tribunala i Mehanizma u procesu uspostavljanja mira i pravde na Balkanu?

AGIUS: Ponosan sam što mogu da kažem da je MKSJ uspješno ispunio svoju misiju i da Mehanizam efikasno nastavlja njegov preostali posao. MKSJ je iza sebe ostavio naslijeđe koje je zaista značajno. Tokom gotovo četvrt stoljeća uspio je da uradi ono što 1993. godine niko nije mislio da je moguće uraditi i konačno izveo pred lice pravde 161 osobu koje se smatraju najodgovornijim za zločine počinjene za vrijeme sukoba. Među ostalim postignućima, MKSJ je kročio na novi teren i pokazao da niko nije imun od odgovornosti, sačinio je značajne historijske zapise o događajima i takođe pomogao zemljama bivše Jugoslavije da pokrenu krivične postupke protiv navodnih počinilaca zločina na nacionalnom nivou.

Međutim, zatvaranje MKSJ-a prije godinu i pol dana ne znači da je posao gotov.

Mehanizam je nastavio da izvršava rezidualne sudske funkcije, kao što je donošenje presuda u preostalim predmetima protiv g. Radovana Karadžića, g. Ratka Mladića, g. Jovice Stanišića i g. Franka Simatovića. Pored toga, Mehanizam pomaže u procesu uspostavljanja mira i pravde na Balkanu pružajući podršku nacionalnom pravosuđu, što predstavlja važan dio mandata Mehanizma. On će takođe nastaviti da čuva arhivsku građu MKSJ-a, MKSR-a i Mehanizma u predstojećim godinama.

Čvrsto vjerujem da nema mira bez pravde, i smatram da je u tom pogledu doprinos MKSJ-a i Mehanizma Balkanu značajan. Shodno tome, za postizanje trajnog mira nije dovoljno dokumentovati sudski utvrđene činjenice u vezi s počinjenim zločinima. Jednako je važno da društva u regionu na koja se to odnosi, njihovi politički i društveni lideri, kao i šira javnost spoznaju i prihvate te činjenice.

Narednih godina ćemo intenzivirati napore da olakšamo pristup informacijama koje se nalaze u arhivi Mehanizma, čime ćemo ljudima omogućiti da se upoznaju s ključnim zaključcima iz mnogih predmeta koje su rješavali MKSJ i Mehanizam. Međutim, Mehanizam može učiniti samo toliko u ovom pogledu; ostalo treba da urade zemlje i narodi bivše Jugoslavije. Naime, proces suočavanja s prošlošću prihvatanjem istine a ne pokušajima da se ona pogrešno predstavi kako bi se postigao neki politički cilj, u krajnjoj liniji treba da provedu sama društva na koja se to odnosi. Nadam se da će na taj način graditi na temeljima naslijeđa MKSJ-a i Mehanizma.

O  radu Suda BiH

Radiosarajevo.ba: Kako vidite sudske postupke u predmetima u vezi s ratnim zločinima koji se odvijaju pred Sudom BiH i drugim sudovima u regionu Zapadnog Balkana. Kako ste zadovoljni procesom izvršavanja pravde?

AGIUS: Ne mogu da komentarišem rad nacionalnog pravosuđa u sudskim postupcima vezanim za ove predmete. Međutim, svjestan sam da, usprkos naporima koji su za pohvalu, mnogo toga ostaje da se uradi i da više hiljada žrtava još uvijek čeka na izvršenje pravde.

Stoga ne mogu dovoljno da naglasim značaj nastavljanja tog rada. Proglašavanje odgovornim onih koji su počinili takve zločine nije samo dužnost prema žrtvama, to je i neophodan korak u suočavanju s prošlošću i u obnovi društava koja su prošla kroz rat.

Stoga sam veoma zadovoljan da Mehanizam aktivno podržava sudske postupke vezane za ratne zločine koji se odvijaju pred nacionalnim sudovima u regionu. Zaista, u okviru svog mandata Mehanizam redovno odgovara na veliki broj zahtjeva za pomoć koje mu upućuju nacionalni sudovi, uključujući i sudove iz bivše Jugoslavije.

Ti zahtjevi se odnose, na primjer, na pristup dokumentima u vezi s nekim predmetom, uključujući izjave svjedoka i dokazne predmete ili izmjenu zaštitinih mjera za svjedoke tako da dotični svjedoci mogu da svjedoče pred nacionalnim sudovima. Svake godine obradimo stotine takvih zahtjeva samo iz bivše Jugoslavije, a najveći broj njih dolazi iz Bosne i Hercegovine. Mehanizam će i dalje pružati takvu pomoć u granicama svojih mogućnosti.

Ponosan sam na nagradu iz Mostara

Radiosarajevo.ba: Šta za Vas znači nagrada koju ste prošle godine dobili u Mostaru?

AGIUS: Centar za mir i multietničku saradnju iz Mostara je MKSJ-u dodijelio Nagradu za mir, a za mene je bila velika čast da je primim u ime Tribunala. Naime, dodjeljivanje takve nagrade MKSJ-u je bilo primjereno jer je, kao što sam ranije napomenuo, izvršenje pravde preduslov za trajni mir i smatram da je doprinos MKSJ-a značajan. Za mene je stoga bilo izuzetno ohrabrujuće da je dodjelom Nagrade za mir priznato značajno naslijeđe Tribunala u tom pogledu. Trenutno je Nagrada za mir ponosno izložena u mom uredu u Mehanizmu gdje je mogu vidjeti svi koji mi dođu u zvaničnu posjetu.

Faruk Vele

Podijeli

Jedan komentar

  1. FAJTER
    FAJTER Juni 20, 22:35

    OPET STE DOVELI ISPUŠENU MUŠTIKLU I BITANGU IZ HAŠKOG TRIBUNALA. JA VAS PITAM KO JOŠ VJERUJE TOM NAZOVI SUDU I KO GA JOŠ UZIMA ZA OZBOLJNO,RUSIJA,KINA INDIJA IRAN I SKORO SAV NORMALAN SVIJET,NIJE VALJDA. SAMO VI I ONAJ DIO SVIJETA KOJI UBRZANO GUBI TRKU.PITAM VAS DALI MARIN LEPEM,ORBAN, SALVINI I MASA DRUGIH TO UOPŠTE UZIMA ZA OZBILJNO.PROBUDITE SE DOK NIJE KASNO.PITAM VAS DA LI JE NAMJERNO UBIJSTVO 12 BEBA U BANJALUCI 1992-e GENOCID A U SREBRENICI NIJE UBIJENO NI JEDMO DIJETE. O GENOCIDU TOLIKO .TAJ AĐIJUS MOŽE DA POPUŠI KURAC I VI KOJI STE ZA NJEGA ZAJEDNO SA NJIM.

    Odgovori

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *