Kliker.info

Demokratska fronta na izborima održanim prije nepunih mjesec dana nametnula se kao značajan i gotovo nezaobilazan faktor pri formiranju vlasti u FBiH i na državnoj razini. Predsjednik DF-a Željko Komšić u intervjuu za Dnevni list govori o političkim odnosima, mogućim koalicijama, formiranju vlasti i uvjetima pod kojim će DF u vlast.
Naglašava što su prioriteti DF-a te otkriva kako će uslov ove stranke za sudjelovanje u vlasti biti to da se prije formiranja izvršne vlasti i raspodjele fotelja riješe neki od problema koji godinama koče europski put zemlje poput uspostave koordinacijskog mehanizma s EU-om i knjiženje  nepokretne, perspektivne vojne imovine kao uslov  za akcijski plan za članstvo u NATO-u, tzv. MAP. Komšić kao uslov ističe i usvajanje seta ekonomskih i protukorupcijskih mjera. Lider DF-a govori i o odnosima sa SDA-om i HDZ-om, poželjnim partnerima, mogućnostima ujedinjenja ljevice….

DF je osvojio značajan broj glasova na izborima i pozicionirao se kao druga stranka iz FBiH na državnoj razini i treća u FBiH, što znači da Vas građani žele u vlasti. Međutim, Vi ste u više navrata nakon izbora kazali da nećete po svaku cijenu u vlast. Koji su Vaši uvjeti za koaliranja ako Vas budu zvali u vlast, a sve su prilike da hoće, jer je Bakir Izetbegović već izjavio da bi DF mogao biti partner SDA-u?

– Na posljednjoj sjednici Predsjedništva DF-a definirana su, uslovno  rečeno, tri seta uslova .  Prvi se tiče državne razine vlasti i odnosi se na euroatlantske integracije, uspostavu koordinacijskog mehanizma s EU-om i uknjižbu nepokretne, perspektivne vojne imovine kao uvjet za akcijski plan za članstvo u NATO-u, tzv. MAP. Drugi se tiče svih razina vlasti i podrazumijeva paket ekonomskih mjera i poteza nužnih ekonomiji BiH. Treći se tiče korupcije u javnom sektoru na entitetskoj i županijskoj razini.
Skupina koju je formiralo Predsjedništvo DF-a ima rok do 6. studenoga ove godine formalizirati ove uvjete. Također, zaključak je da se ide u formuliranje realnih i brzo provedivih aktivnosti, koje je moguće realizirati u vidu donošenja novih i izmjene postojećih zakonskih propisa, a sve to prije uspostave izvršne vlasti na svim razinama.

Dakle, nije riječ o nerealnim ciljevima, ali jest riječ o nužnim potezima kako bi se neke stvari pokrenule s “mrtve točke” u cijeloj zemlji. Svakako da sve ovo, prije svega, ovisi o volji izbornih pobjednika, SDA, HDZ-a i stranaka iz RS-a. Eventualno njihovo glasovanje za ove prijedloge, ponavljam, prije glasovanja za izbor vlada na raznim razinama, bit će siguran znak da ce ta nova vlast biti posvećena radu i napretku zemlje, a ne dosadašnjoj političkoj praksi raspodjele pozicija u izvrsnoj vlasti i raspodjeli direktorskih pozicija u javnom sektoru preko kojih se ostvaruje gospodarenje, a mnogo češće otimačina i grabež, preostalih resursa BiH.

U slučaju da je opredjeljenje nove vlasti, a prije svega izbornih pobjednika, rad i promjene, tu smo. Voljni smo u tome sudjelovati i povući teške, ali nužne poteze kako bi ova zemlja ostvarila napredak.Ako je cilj izbornih pobjednika nastaviti “staru praksu” raspodjele pozicija i resursa ove zemlje (osobito po nacionalnoj, a češće po kriminalnoj osnovi), a bez ikakvog suštinskog napretka, ne vidimo nikakvu svrhu u tome sudjelovati.Ulaziti u vlast samo  zbog pozicija ne donosi nikakvu korist BiH i sigurno bi bilo “samoubojstvo” za DF. Slično kao što se dogodilo SDP-u. Jer dio biračkog tijela u ovoj zemlji, posebno birači nacionalnih stranaka, ma kako to apsurdno zvučalo, spremni su “oprostiti svojim nacionalnim strankama i liderima” takvo djelovanje, pravdajući to “borbom za više – nacionalne interese”. Dok, nasuprot tome, birači DF-a i, načelno rečeno, “lijeve opcije u BiH” takvu vrstu ponašanja i rada nikada ne opraštaju. Opet spominjem vrlo ilustrativan primjer SDP-a čiji su birači kaznili takvo djelovanje njihovih kadrova u vlasti, a istovremeno je SDA, koji je zajedno sa SDP-om dijelila tu vlast, u najvećoj mogućoj mjeri, izuzetno dobro prošla na izborima. Zvuči i izgleda paradoksalno, ali je to tako u našoj zemlji.

Jeste li već s nekim od stranačkih lidera razgovarali o formiranju vlasti i mogućem partnerstvu?
– Izravno sam razgovarao s Fahrudinom Radončićem, Martinom Ragužem i Bakirom Izetbegovićem. U toku ove sedmice  dogovoreni su razgovori s Mladenom Ivanićem i Draganom Čovićem te u idućem razdoblju s Mladenom Bosićem i moguće s Draganom Čavićem. Istina, sa svima sam već obavio telefonske razgovore, ali to ne tretiram kao razgovore o formiranju vlasti.

Osovinu vlasti u FBiH i na razini BiH činit će SDA i HDZ BiH koje ste godinama kritizirali. Dodik i Čović su također dogovorili suradnju. Bili ste u prilici biti u vlasti s tim strankama dok ste bili dio SDP-a. Je li moguće s njima raditi potrebne promjene i reforme o kojima govorite?

– Već sam na to pitanje djelomično odgovorio u prvom odgovoru. Želim vjerovati da su svi spremni raditi na promjenama jer situacija u zemlji, a i očekivanja građana BiH su takva, da do toga jednostavno mora doći. Također, želim vjerovati da su toga svjesni i svi izborni pobjednici. A jesu li stvarno, ne znam, vidjet ćemo. Iz tog razloga smo se i mi u DF-u odlučili za malo neuobičajen pristup za bh. političku scenu.Svi znamo što to brzo treba ovoj zemlji pa ako je to već tako, hajde da te stvari uradimo i završimo prije nego što glasujemo za to tko će biti kakav premijer i ministar, dakle, prije izbora vlada na raznim razinama. Ako se upustimo u potpisivanje raznih dokumenata, “platformi”,  koalicija, itd., po principu “hajde da mi izaberemo premijere i ministre te podijelimo direktorska mjesta u javnom sektoru, pa ćemo poslije o reformama”, bojim se da od toga neće biti ništa. Na kraju krajeva, politički život u BiH pun je primjera da potpisi vodećih političara na raznim dogovorima, sporazumima i “platformama”, ne vrijede ništa. Sve to naknadno bude izigrano i od nužnih promjena i reformi ne bude ništa.Međutim, kako god da bude, DF sigurno neće opstruirati uspostavu vlasti na svim razinama. Naprotiv, pomoći ćemo da se ta vlast i formira i bez toga da smo dio iste. Što se tiče toga tko su izborni pobjednici, bez obzira što ja osobno mislim o njima, to je većinska volja ljudi u BiH i tu činjenicu poštujem.

Prateći dosadašnji rad i predizborna obećanja i stranačke platforme, što Vam se čini, koja koalicija bi mogla biti funkcionalna?
– Ona koja želi raditi, a ne samo dijeliti pozicije i resurse.

U javnosti su se odmah nakon izbora pojavile informacije kako u vlast nećete bez SBB-a. Ima li istine u tome?
– Što se tiče stranaka koje imaju sjedište u Sarajevu, mislim da bi najbolja kombinacija bila SDA-DF-SBB. To bi sigurno bio činilac jačanja BiH. Ali nisam siguran da će se to i dogoditi.

Ako ipak uđete u pregovore o formiranju vlasti, hoćete li tražiti udio u tzv. hrvatskoj kvoti nad kojom Dragan Čović smatra da ima monopol?

– Ja poštujem ovu zemlju onakvu kakva je. Znam sigurno da se neću ponašati kao što se ponašao SDP u vlasti tijekom prethodnog mandata. Ali ako bilo tko misli da DF može napraviti isključivo “bošnjačkom strankom”, onda neka zaboravi na nas u prici o sudjelovanju u vlasti.Nisam iracionalan i nerazuman pa da ne znam kako se, tko i kada opredjeljuje. Ali zar postoji itko tko može reći da su samo Bošnjaci glasovali za DF. Pa samo u Predsjedništvu DF-a je 40 posto Hrvata. Sudeći po takvim, ipak krajnje površnim pokazateljima, ispada da je DF, uvjetno rečeno, dominantno hrvatska, a ne bošnjačka stranka. Ali to je tzv. obratna politička logika za koju neki kažu da proističe iz naše “političke pragme”. Logika ljudi DF-a, a sigurno i naših birača, jest drukčija.A nekako je i smiješno da se DF karakterizira kao “bošnjačka” stranka, a predsjednik stranke nije Bošnjak. To što netko misli da ima metar ili subler kojim se mjeri hrvatstvo, bošnjaštvo, srpstvo i sl., to već nije moj problem i ne tiče me se. Neka tim “metrom” ili “sublerom” mjere ono sto se njima i može mjeriti, a tko je od nas što… pa valjda se mi pitamo o tome tko smo i što smo, a ne “oni”. Ni mi sebi ne dajemo pravo “njima” govoriti tko su i što su.

Čović je također dan nakon izbora najavio kakao je jedan od prioriteta nakon ulaska u vlast hrvatska izborna jedinica. Kako to komentirate i možete li Vi biti dio te priče s obzirom da ste i SDP napustili nakon dogovora Čovića i Lagumdžije o izbornim jedinicama?
– Ja nikada ne mogu i neću biti dio te priče! Ako nekada i uspiju promijeniti Ustav i Izborni zakon ove zemlje u tom smislu, bit će to sigurno bez mene. Poštovat ću i takve ustave i zakone, bez obzira što nikada ne bih sudjelovao u donošenju takvih rješenja. Na kraju, poštujem i ovaj Daytonski ustav i propise koji su iz njega proizišli, bez obzira što mislim da su loši po BiH.

Koga iz RS-a priželjkujete u vlasti na razini BiH, SDS ili SNSD? I koji je, po Vama, realan scenarij, treba li u Vijeću ministara biti onaj tko formira Vladu RS-a ili to ne mora biti pravilo?

– O tome ipak odlučuju izborni pobjednici, a ne mi. A kada bih ja Vama pričao što priželjkujem, daleko bi nas to odvelo. Moja “priželjkivanja” za iduće četiri godine su završena 10.oktobra 2014. u 19 sati kada su zatvorena birališta. Poslije toga, u političkom životu ove zemlje, postoji samo volja naroda izražena u izbornim rezultatima. Moja “priželjkivanja” tu više nisu važna niti su relevantna.

Što mislite, može li BiH napraviti ikakav iskorak naprijed u iduće četiri godine ili nas očekuje još teže razdoblje?
– Mislim da se taj “iskorak” mora napraviti. Nije više pitanje hoće li ili neće, nego se to mora dogoditi. U slučaju da toga ipak ne bude, ja ne bih podcjenjivao reakciju naroda na izostanak bilo kakvog napretka.

Kako komentirate izborni poraz SDP-a i trenutačna događanja u toj stranci?
– Uopće ne komentiram.

Postoji li mogućnost ujedinjavanja ljevice i kada. Neki su mišljenja da ste Vi ključna karika u tom procesu?
– Ja sam na tome uvijek spreman raditi. Ali ne baš sa svakim.

Sanja Bjelica Šagovnović (Dnevni list)