Kliker.info

–   Moji kontakti s njemačkom vladom, s predstavnicima obiju stranaka u njoj, kažu mi da je Berlin jako zabrinut zbog politike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini. Podrška zvaničnog Zagreba „trećem entitetu“ je nešto što jako uznemirava Vladu Njemačke. Ni Beč ne podržava tu politiku ni stvaranje „trećeg entiteta“ – kaže Volfgang Petrič (Wolfgang Petritsch).

Nekadašnji visoki predstavnik u BiH i austrijski prekaljeni političar, sada je predsjednik tamošnjeg ogranka Austrian Marshall Funda. U razgovoru za „Dnevni avaz“, on detaljno objašnjava političke tokove Zapada, ali i iznosi poglede na situaciju na Balkanu, posebno u BiH. Odnos s Turskom Petrič je kritičan i prema politici Bakira Izetbegovića, lidera SDA i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, zbog njegovog odnosa prema Turskoj.

– Nikome ne treba smetati ako neko nekome ode na vjenčanje kćerke. Ali, politika se treba graditi u skladu s činjenicom da su Bošnjaci autohtoni evropski narod i da je njihova budućnost u Evropskoj uniji. To je od krucijalne važnosti i za nas u EU, ali i za vas u BiH – ističe on.

Region zapadnog Balkana ponovo je uzburkan. Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u nekoliko navrata problematizirala je „deset hiljada simpatizera radikalnog islama“… 

– To je tipičan primjer zloupotrebe napete situacije u kojoj su za sve „krivi muslimani“. Ta vrsta generalizacije je doista jako loša! Vrlo detaljne evropske i američke analize pokazale su da je jedna Belgija mnogo, mnogo više potencijalno utočište za moguće teroriste, kao i još neke zapadne evropske države, nego BiH. Procenat mogućih ekstremista tamo je neuporedivo veći nego kada je vaša država u pitanju.

No, problem koji ja vidim kada je BiH u pitanju, u prvom redu je imidž koji vi imate u svijetu, te istinski problem slabe unutarnje saradnje u vašoj zemlji. A nje nema jer je BiH toliko nefunkcionalna. Podjele, koje se politički generiraju, čine skoro pa nemogućom za saradnju. U takvom kontekstu, ma koliko mali broj ekstremista bio, on predstavlja istinski problem i izazov.

Spomenuli ste i loš imidž koji BiH ima u svijetu. Na šta ste mislili?

– Koliko god mi imali simpatija i razumijevanja nakon 22 godine od Dejtona, svijet ide dalje. A BIH kao da je zarobljena u post-ratnu situaciju. Mi u Evropi ne vidimo da BiH napreduje. Niti politički, ni ekonomski, ni socijalno, a posebno ne u duhu mirovnog sporazuma koji kaže da je BiH jedna država, dosta decentralizirana, ali koja funkcionira. A funkcionalnosti nema. BiH je i dalje država koja dobiva, a ne pruža sigurnosne usluge. I to je problem.

Kada država ne može biti izvor sigurnosti, pitanja poput džihadista, imaju posebnu težinu. Vidite, želim istaći da činjenice, da brojke potencijalnih džihadista, za BiH nisu velike. Govorimo o relativno malim brojevima. Posebno kada ih poredimo s drugima u Evropi, onda su to mali brojevi i procentualno i nominalno. Ali u kontekstu funkcioniranja države i njenih aparata, kada BiH ne funkcionira kako bi trebala, posebno u segmentu sigurnosti, onda je to značajan problem.

Ponašanje Kurza

Osim izjava predsjednice Hrvatske, imali smo i istup šefa diplomatije Austrije, g. Kurza…

– Pa, on se, nažalost, pretvorio u desničarskog populistu Austrije. Žao mi je da moram reći da on, jednostavno, ponekad zloupotrebljava svoju poziciju. Podrškom koju je, pred izbore u Makedoniji dao stranci VMRO-DPMNE i iznimno korumpiranom bivšem premijeru, kreirala je užasnu situaciju za EU i komesara Johanesa Hana (Johannes Hahn). Dok je on pokušavao osigurati da ovaj kompromitiran političar ne bude više na vlasti, Kurz mu je oslabio poziciju. Naša trenutna vanjska politika odstupa od tradicionalne austrijske politike na Balkanu. Nadalje, islam i veliki migracioni talasi sada su vruća pitanja u cijeloj Evropi. I g. Kurz sada u kampanji nastoji iskoristiti te strahove koji se potpiruju, da dobije što više glasova.

On je najvjerovatniji slijedeći kancelar?

– Neka istraživanja to sugeriraju. Ali sačekajmo ishod izbora, do kojih je još pet sedmica. Vidjet ćemo. Istina je da je on jako popularan, ali njegovi rezultati kao šefa diplomatije su slabi. Puno je priče, malo djela. Nažalost, on zloupotrebljava tešku situaciju u Austriji, posebno kada su u pitanju islam i migranti, i koristi je za lični probitak. To je problem. Kurz je preoteo agendu krajnje desnice. Socijaldemokrate se sada nastoje konsolidirati i vratiti na velika vrata na političku scenu, kako bi stabilizirali prilike i biračima objasnili zablude i dali neke odgovore. Tako da ćemo tek vidjeti raspoloženje austrijskih građana i kako će glasati. Kurz svojim djelovanjem i izjavama, simpatijama prema Orbanu, naprimjer, faktički nanosi štetu Austriji i njenoj poziciji unutar EU.

Da li su utemeljene tvrdnje nekih u regionu koji smatraju da i Hrvatska i Austrija govore ono što Njemačka misli?

– Ne! To nije istina. Izbori u toj državi su za nekoliko dana. Kada oni prođu, vidjet ćemo novu energiju u evropskoj politici. Oni zagovaraju reformu EU, kao preduslov za prijem novih članova. Morate znati da je za Evropu, pa samim tim i Balkan, prioritet reforma institucija EU. Odmah nakon toga vidjet će se jasna perspektiva za države koje nam se žele pridružiti. U prvom redu, za zapadni Balkan.

Dakle, konačno ćemo svjedočiti procesu „debalkanizacije“ EU i evropeizacije Balkana?

– Da. Naravno, ne govorimo o „sutra“. Govorimo o nečemu što je proces koji će trajati godinama. Ali, bez obzira na to, odmah nakon izbora, svjedočit ćemo francusko-njemačkoj akciji koja za cilj ima jaku reformu i snažno oživljavanje projekta EU. Naša ekonomska situacija je izuzetno dobra. Cijela EU bilježi dobre rezultate. Ekonomska kriza je pod kontrolom, stopa rasta u mojoj Austriji je udvostručena u odnosu na nekoliko godina ranije.

Njemačka, kao ekonomski motor Evrope, bilježi jako dobre rezultate. Izborom Donalda Trampa (Trump) za predsjednika SAD mi smo shvatili da se moramo brinuti sami o sebi. Jedan od naših najvećih izazova je zapadni Balkan. A da bi smo se s njim kvalitetno nosili, potrebne su nam jake, reformirane evropske strukture. Nakon Brexita, paradoksalno, proevropske tendencije u svim članicama ojačane su. Ljudi su uvidjeli u kakvoj nevolji je Velika Britanija i kakvi problemi tek čekaju tu državu zbog napuštanja Unije. Populizam je na zalasku. Mnogi nekada „snažni“ pokreti doživjeli su poraz, neki su na izdisaju. Primjera je sve više.

U Njemačkoj su sve ozbiljne partije proevropske. Imate AfD, koji bi trebao dobiti mjesta u parlamentu, kao jedina stranka koja nema takvu politiku. Svi ostali su snažni za EU. U Austriji smo izabrali proevropskog predsjednika koji je porazio protivnika EU, desničara i populistu. Vidjeli ste šta se desilo u Francuskoj… Time se šalje i poruka Balkanu – podržat ćemo samo demokratske tendencije. Ko god od političara u vašem dijelu Evrope misli da će mu proći kojekakve igrice, vara se! U suštini, to je jako dobro za BiH. No, problem je u tome što ste vi previše objekat, a premalo subjekat evropske politike.

Ankara i Moskva

Zašto? Je li zato što smo se udaljili od Brisela i previše gledamo u Ankaru i Moskvu?

– Ne želim kritizirati odnose koje neki ljudi imaju s različitim državama. Bez obzira da li su to odnosi koje bosanski Srbi gaje sa Srbijom, bosanski Hrvati s Hrvatskom ili Bošnjaci s Ankarom. Za mene to, čak, i nije problem. No, problem jeste kada se takve politike vode na uštrb BiH. Na dijelu SDA je ogromna odgovornost da to uvide i odgovorno djeluju, kada su u pitanju odnosi s Turskom i da znaju postaviti prioritete. Definitivno, BiH je evropska država. Bosanski muslimani su evropski muslimani! Njihova uloga u BiH je izuzetno bitna ne samo za vas već i za nas. Jer imamo uspješnu priču integracije jednog naroda u evropsko društvo.

Ta priča treba i nama i vama. Evropi zapljusnutoj novim talasima imigranta treba primjer kojim će demonstrirati uspjeh integracije. Treba nam i za gastarbajtere iz Turske. Treba nam i zbog naših populista koji na strahu žele profitirati. Kada vidim jako bliske odnose Izetbegovića i Erdoana, zabrinem se. Uredu, ne smeta meni kad jedan drugome idu na privatne proslave. Politika je nešto sasvim drugo. Ona, kada su Bošnjaci u pitanju, mora ostati evropska politika. Izetbegović, stoga, mora biti jako pažljiv, kada su njegovi odnosi s turskim predsjednikom u pitanju. Ali i Brisel prema Sarajevu. Istina, EU nije „otpisala“ BiH. No, ne bavi se njom kako bi trebala. Mada, jedina perspektiva koju imate, jedini „igrač u gradu“ je EU.

Putina nije briga za Balkan

– Rusija Balkan koristi samo da bi destabilizirala Evropu. Ko god misli da se može osloniti na Moskvu, grdno se vara. Putin nije glup. Jasno je njemu gdje je Balkan, a gdje su Ukrajina i Gruzija, naprimjer. Balkan je u srcu Evrope. Kada ima EU koja provodi anemičnu politiku u BiH, ali i cijelom regionu, naravno da će iskoristiti priliku i umiješati se. To je politika moćnih. Šta je Milorad Dodik dobio od Rusije? Gdje su toliko potrebni novci? On je toliko puta pričao o ogromnim ciframa. Šta je donio iz Moskve? Naplaćen klirinški dug u novcu? Mnogo više je otišlo Federaciji nego RS. I tu se tako jasno vidi da je odnos Rusije prema Balkanu mnogo više priča, nego stvarna, realna (finansijska) pomoć.

Zeman je poseban slučaj

– Moram to tako reći, gospodin Miloš Zeman, predsjednik Češke Republike, poseban je slučaj. Njegovo zdravlje nagriženo je alkoholom. On tu ima veliki problem. Žao mi je da je tako, ali je to istina. Stoga, njegove izjave ne treba uzimati kao vrijedne.

Kurz je usamljen, Turska je u problemima

– Kurz ima svoju poziciju i kada je Turska u pitanju i ja je smatram neinteligentnom. U EU on je praktično usamljen u svom fundamentalnom protivljenju Turskoj i njenim tendencijama pristupanja EU. To je po nas loše. Ipak, Njemačka je ta koja ima najjaču ulogu kada su odnosi s Turskom u pitanju. Toj zemlji to stvara rastuće probleme. Ne znam više koliko je Nijemaca u zatvorima u Turskoj sada. Jako je tužno da se Turska odlučila da napusti put demokratskih reformi.

I to nanosi toj državi sve veće štete. Kao Evropljani, moramo imati dobre odnose s Turskom, biti veoma otvoreni prema toj zemlji i jasno reći šta nas brine i šta smatramo lošim trendovima u toj zemlji. Neprihvatljivo je hapšenje i zatvaranje novinara, petljanje u evropske unutarnje stvari, posebno kada su izbori u pitanju… Mi se njima ne petljamu, ne mogu ni oni nama! Erdoan pravi probleme milionima Turaka u Evropi..

Sead Numanović (Avaz)