Kliker.info

Dvadeset dva nova svjedoka, nekad visokopozicionirana časnika Armije Bosne i Hercegovine, u dostavljenoj su žalbi na presudu Haaškoga suda bivšem načelniku Štaba Vrhovne komande Seferu Haliloviću ustvrdili da je zapovijedao vojnom operacijom Neretva 93 u kojoj su ubijeni hrvatski civili u Grabovici i Uzdolu. Dokazni materijal navodi samo mali broj dokumenata i svjedoka za vrijeme zločina nad civilima u Grabovici.
Od navedenih svjedoka nitko nije znao da postoji nekav inspekcijski tim, i usprkos tome svi su samo znali za postojanje Isturenog komandnog mjesta za operaciju Armije BiH u dolini Neretve koju je, kako tvrde, vodio Sefer Halilović. Haaški tribunal je, međutim, odbacio takve tvrdnje, ističući da bivši načelnik Armije BiH nije imao nikakve nadležnosti u Hercegovini za vrijeme operacije Nerertva 93.
Posebno je zanimljiva zapovijed od 6. rujna, u kojoj Halilović, osim zapovijedi o predpočinjavanju, ujedno izdaje zapovijed za napad na postrojbe Hrvatskoga vijeća obrane u pravcu Vrda sjeverno od Mostara. U tome dokumentu zapovijeda se postrojbama kako se ponašati tijekom borbenih djelovanja. Sudsko vjeće namjerno je ili laički previdjelo to, kao i mnoge druge zapovijedi Sefera Halilovića tijekom operacije u dolini Neretve 1993. godine, i utvrdilo da Sefer Halilović nije imao zapovjednu moć.
"Pri izvršenju borbenog zadatka može se očekivati susret sa živim štitom, muslimanima zarobljenicima. U tom slučaju imati pripremljenu grupu snajperista, koji će uništiti goniče živog štita. I ako dođe do susreta sa živim štitom, ne može se odstupiti od izvršenja zadatka", zapovijedio je Halilović prigodom odobrenja napada na Vrde samo dva dana prije zločina u Grabovici. Pokušaj zaposjedanja odašiljača, međutim, nije uspio, a HVO je obranio te crte.
Po Haaškome tribunalu, Halilović je, međutim, tek sudjelovao u raspoređivanju postrojba koje su pristizale iz Sarajeva i koje su najvjerojatnije počinile zločine. Novi svjedoci Tužiteljstva, međutim, tvrde da je pod svaku cijenu Halilović nastojao osvojiti Vrde, čime bi HVO doveo u nemoguću poziciju obrane i samoga Mostara.
Novi svjedoci tvrde i da je Haliloviću bilo važnije ostvariti uspjehe u Hercegovini i pod cijenu pada Sarajeva kako bi se domogao mjesta na kojemu je bio lider Alija Izetbegović. Više njih tvrdi da je sudjelovalo na sastanku kada je Halilović najavio istragu o Grabovici, koja nikad nije provedena.
Zapovjednik Prvog korpusa Armije BiH Vahid Karavelić je u dopisu od 6. rujna 1993. izvijestio zapovjednika Drugog samostalnog bataljuna Adnana Solakovića da IKM (Halilović) vodi akciju.

Zoran Krešić (Večernji list)