hamburger-icon

Kliker.info

Upoznajte idejnog tvorca bh. konvertibilne marke: Nije bilo lako uspostaviti jedinstvenu valutu, ime i dizajn smo ostavili za kraj pregovora

Upoznajte idejnog tvorca bh. konvertibilne marke: Nije bilo lako uspostaviti jedinstvenu valutu, ime i dizajn smo ostavili za kraj pregovora

23 Februara
04:10 2024

Prije 25 godina „rođena“ je konvertibilna marka Bosne i Hercegovine. Puštanjem u opticaj prvih novčanica u apoenima od 50 F, 1 KM, 5 KM i 10 KM, 22. juna 1998. godine, i zvanično je počeo život domaće valute naše zemlje koji uspješno traje i danas.

Novčanice izdane 1998. godine, navodi se na zvaničnom sajtu Centralne banke BiH, proizvedene su u štampariji Francois-Charles Oberthur u Francuskoj, čija vlada je finansirala i troškove njihove proizvodnje.

Kovanice bh. konvertibilne marke proizvedene su u Velikoj Britaniji

Kovanice je proizvela kovnica Royal Mint iz Velike Britanije. Novčanice konvertibilne marke izdane su u dvije varijante dizajna, dizajn Federacije BiH i dizajn Republike Srpske, a razlikuju se po motivima lica na prednjoj strani novčanice, motivima na poleđini novčanice, kao i redoslijedu latiničnog i ćiriličnog pisma. Sve ostale karakteristike, uključujući veličinu, boju i zaštitna obilježja, identične su za obje verzije. Novčanica apoena od 200 KM izdana je u jednoj varijanti dizajna za Bosnu i Hercegovinu.

Foto: Centralna banka BiH

Kada je o kovanicama konvertibilne marke riječ, svi apoeni imaju jedinstven dizajn.

Danas su ovo manje-više poznati podaci, ali ne i put koji je morao biti pređen da bi se uspostavila valuta. Sjećanja o tome ima Steve Hanke, profesor primijenjene ekonomije na Univerzitetu Johns Hopkins u Baltimoreu, koji je začetnik ideje o novoj bh. valuti.

Zovu ga još i doktor za novac koji putuje svijetom i pruža pomoć bankarskim sistemima raznih zemalja u suzbijanju inflacije. Osim što o novcu zna sve, malo toga mu je ostalo nepoznato i o našem, bivšem jugoslovenskom prostoru kojeg je imao priliku upoznati još za vrijeme devedesetih kada je savjetovao Antu Markovića, posljednjeg premijera SFR Jugoslavije.

Raspadom Jugoslavije, u drugoj polovini devedesetih, kao specijalni savjetnik Bijele kuće za uspostavljanje valutnog odbora u Bosni i Hercegovini, dolazi u glavni grad naše zemlje.

„Radio sam kao posebni savjetnik Vlade SAD-a u decembru 1996. Daytonsko-pariski mirovni sporazum (21. oktobra 1995.) naložio je da Bosna i Hercegovina primijeni valutni odbor najmanje šest godina.

(Valutni odbor podrazumijeva monetarni režim utemeljen na pravilu da domaća valuta bude 100 posto pokrivena određenom stranom valutom. U slučaju BiH to je bila njemačka marka.)

„Moj zadatak je bio osigurati da zakon o centralnoj banci rezultira što otodoksnijim sistemom valutnog odbora“, pojašnjava ovaj reformator valute u zemljama u razvoju, te se prisjeća svog dolaska sa suprugom u Sarajevo na pregovore, a vezano za uspostavljanje bh. valute i Centralne banke.

Foto: Kovanica bh. konvertibilne marke

„Najupečatljiviji dio ovog poduhvata bio je let koji smo gospođa Hanke i ja imali iz Zagreba u Sarajevo 11. decembra 1996. godine. Bili smo krcati NATO-IFOR-ovim jedinicama u vrlo bučnom nizozemskom vojnom transportu. To je bio jedini siguran prolaz u ratom razoreno Sarajevo“.

Tokom boravka u Bosni i Hercegovini imali su, kaže on, jako osiguranje.

Ručak sa Holbrookom u Hong Kongu i razgovor o Daytonu

O valutnom odboru Steve je napisao i knjigu 1991. godine, koja je pomogla kod finansijskih pregovora u Daytonu. A, da se čitala i u bivšoj Jugoslaviji, otkrit će, sjeća se, tokom ručka sa Richardom Holbrookom u hotelu Grand Hyatt u Hong Kongu 27. marta 1998. godine.

„Razgovarali smo o Dejtonskom sporazumu kada mi je ispričao kako je bilo lako izaći na kraj sa Slobodanom Miloševićem u pregovorima o novom monetarnom sistemu za Bosnu i Hercegovinu (šefom izaslanstva Savezne Republike Jugoslavije u Daytonu). Ispostavilo se da je Milošević bio upoznat s mojom knjigom na srpskohrvatskom i mojim idejama valutnog odbora jer sam bio savjetnik potpredsjednika Vlade Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u razdoblju od 1990. do juna 1991. godine“, kaže Hanke.

Dejtonski mirovni sporazum koji je potpisan 1995. godine, uspostavio je temelje finansijskog sistema u BiH, a oni su podrazumijevali osnivanje Centralne banke BiH koja će jedina izdavati domaću valutu.

Ponosan sam da sam jedan od očeva Centralne banke

„Uspjeh ima mnogo očeva, a neuspjeh nema nijednog. Centralna banka BiH ima mnogo očeva i ja sam ponosan što sam jedan od njih“, kaže on.

Očigledno je bilo da nacionalna valuta koju će izdati nova Centralna banka treba imati i svoje ime i dizajn za svoje novčanice. Hanke je bio svjestan da slijede teški pregovori u BiH na tu temu. Jer, ne treba izgubiti iz vida činjenicu da je krajem 1995. godine u BiH u opticaju bilo nekoliko valuta.

BHD je bila jedina domaća valuta koja je u to vreme još uvek bila u upotrebi u zemlji, i koju je izdavala Narodna banka Bosne i Hercegovine.

„ Znali smo da će dogovori biti teški, ali smo znali i da pitanje imena možemo ostaviti za kraj, budući da nije imalo implikacije na sam zakon o Centralnoj banci. Da bismo olakšali naše rasprave o nacrtu zakona, za neimenovanu novu valutu smo koristili naziv „naočare“ (moja mašta je tada bila na izmaku). A, potom su uslijedile intenzivne rasprave o značenju jedinstvene valute kao zakonskog sredstva plaćanja“, kaže Hanke i dodaje:

„Bosanski Srbi su željeli svoju verziju valute koju bi izdavala njihova filijala centralne banke, ali bi bile zakonsko sredstvo plaćanja u cijeloj zemlji i potpuno zamjenjive sa verzijom u Federaciji. To je, po njihovom mišljenju, bilo u skladu sa suštinom jedinstvenog monetarnog područja i sistema.

Kao dobar model održavanja etničke raznolikosti predložili smo jedinstvenu valutu sa dva dizajna, navodeći belgijske i kanadske novčanice (jedna grupa i jezik na jednom apoenu, a drugi na drugom apoenu, ali sa samo jednom verzijom svake denominacije).

Na moje olakšanje, svi su to razumjeli i prihvatili bez oklijevanja“, sjeća se Hanke.

U odredbama Dejtonskog sporazuma je osnivanje CB i bh. valute, Foto: N1

KM je danas vezan za euro

Odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma utvrđeno je da će Centralna banka BiH djelovati kao valutni odbor. Izdavat će bh. novac koji je u potpunosti osiguran stranom rezervnom valutom i slobodno konvertibilan u tu rezervnu valutu po fiksnom kursu. Osim toga, Centralnoj banci neće biti dopušteno posuđivati ​​novac vladi ili bilo kojem privatnom preduzeću, niti stvarati kredite.

„Otkako je prvi valutni odbor uspostavljen 1800-ih, nijedan od njih 70 nikada nije propao. Nadajmo se da ćete barem imati najbolji monetarni sistem u tom dijelu svijeta”, kazao je Hanke delegaciji bankara i poslovnih lidera iz Bosne i Hercegovine koje je svojevremeno ugostio na svom predavanju u kampusu Homewood u sklopu programa obuke sponzorisanog od Američke agencije za međunarodni razvoj.

“Sistem valutnog odbora propisan Dejtonskim/Pariskim sporazumom je siguran”, poručio je.

U početku je konvertibilna marka fiksnim kursom bila vezana za njemačku marku, da bi kasnije,  uvođenjem eura, bila vezana za euro, sa također fiksnim kursom. Konvertibilna marka u BiH i danas je vezana za euro i valutni odbor.

Amela Keserović-Polić (Forbes)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku