Stvarnost muslimanskog ummeta : Trećina bh. muslimana ide u džamiju jednom sedmično
Forum za religiju i javni život Pew istraživačkog centra, nezavisne organizacije koja vrši istraživanja javnog mnijenja, demografske studije, analizu sadržaja medija i slična empirijska društvena istraživanja, sa sjedištem u Washingtonu, objavio je nedavno rezultate istraživanja stavova i prakse muslimana širom svijeta. Rezime izvještaja dostupan je na web stranici Foruma (http://www.pewforum.org). Izvještaj je sačinjen na osnovu 38.000 intervjua sa muslimanima na 80 jezika u 39 zemalja. Opšti zaključak do koga se došlo je da muslimani širom svijeta pokazuju visok stepen slaganja kada su u pitanju osnove vjerovanja ali da se značajno razlikuju kada su u pitanju stepen praktikovanja vjere, otvorenost prema različitim tumačenjima i odnos prema različitim muslimanskim grupama i pokretima.Istraživanje je obuhvatilo regione Srednji istok i Sjeverna Afrika, Jugoistočna Azija, Južna Azija, Centralna Azija, Podsaharska Afrika i Jugoistočna Evropa. Posebno ćemo se osvrnuti na rezultate istraživanja koja se tiču Bosne i Hercegovine (BiH) i drugih zemalja regiona i dati poređenje tih rezultata sa onima koji se tiču većinskih muslimanskih zemalja.
U regionu Jugoistočne Evrope istraživani su BiH, Kosovo, Albanija i Rusija. Istraživanje u BiH je obavljeno 2011 – 2012. i uključilo je intervjuisanje reprezentativnog uzorka od 1.100 muslimana kome je dodato još 505 intervjua sa muslimanima. Ako se postavi pitanje ko su za istraživače bili muslimani, onda se nameće odgovor da je korišten pristup samoidentifikacije, tj. da je musliman onaj ko se tako sam izjasni.Ovo istraživanje daje informacije o realnosti muslimana, o onome što oni jesu, što stvarno vjeruju i čine, a ne o normativnom vjerovanju i praksi kakva treba da bude. Ono pokazuje, takođe, odstupanja koja postoje između ideala i stvarnosti.Na ovom mjestu ćemo donijeti podatke o odgovorima na pitanja koja se tiču značaja vjere u životima pojedinaca, njihovom prihvatanju osnovnih elemenata vjerovanja te o obavljanju temeljnih islamskih dužnosti.Na pitanje koliko je važna religija u njihovim životima, odgovorilo je sa "vrlo je važna" 44 posto muslimana Kosova, 44 posto muslimana Rusije, 36 posto muslimana BiH i 15 posto muslimana Albanije.
U zemljama Srednjeg istoka (Maroko, Jordan, palestinske teritorije, Irak, Tunis, Egipat, Liban) taj postotak se kreće između 75 i 89 posto, dok je u Jugoistočnoj Aziji (Tajland, Indonezija i Malezija) između 93 i 95 posto.Na pitanje da li smatraju da treba biti jedno ili više tumačenja islamskog učenja, podršku za jedno tumačenje je dalo 75 posto muslimana u BiH, 53 posto u Rusiji, 52 posto na Kosovu i 41 posto u Albaniji. Stavove u prilog jednog tumačenja islamskog učenja dalo je između 34 i 78 posto ispitanika na Srednjem istoku i 71 – 73 posto ispitanika u Jugoistočnoj Aziji.Na temeljno pitanje po kome se definiše da li je neko musliman ili ne, a to je da li vjeruju u Jednog i Jedinog Boga i u poslanstvo Muhammeda (a.s.), pozitivno je odgovorilo 85 posto muslimanskih ispitanika u Jugoistočnoj Evropi(?), 100 posto na Srednjem istoku i 98 posto u Jugoistočnoj Aziji.Normativno posmatrano, ovdje je odgovor morao biti 100 posto pozitivan pošto svako neprihvatanje Jednog i Jedinog Boga – Allaha (dž.š.) – i Muhammeda a.s. kao Božjeg Poslanika isključuje takvu osobu iz definicije muslimana.
Odstupanje od normativnog učenja vjere može se vidjeti i u drugim primjerima koji se tiču ili vjerovanja (imanski šarti) ili muslimanske prakse (islamski šarti).Na pitanje da li vjeruju u postojanje meleka (anđela), pozitivno je odgovorilo 55 posto muslimana u Jugoistočnoj Evropi, 96 posto na Srednjem istoku i 98 posto u Jugoistočnoj Aziji.Na pitanje da li vjeruju u sudbinu, pozitivno je odgovorilo 57 posto muslimana u Jugoistočnoj Evropi, 93 posto na Srednjem istoku i 89 posto u Jugoistočnoj Aziji.Na pitanje da li vjeruju u nagradu i kaznu na budućem svijetu (džennet i džehennem), dati su sljedeći odgovori. U Jugoistočnoj Evropi 74 posto muslimanskih ispitanika vjeruje u džennet a 67 posto u džehennem. Na Srednjem istoku 97 posto vjeruje u džennet a 90 posto vjeruje u džehennem. U Jugoistočnoj Aziji 96 posto vjeruje u džennet a 95 posto u džehennem. Ovdje je interesantno primijetiti da su dizajneri intervjua koristili zasebne kategorije džennet i džehennem umjesto da koriste jednu kategoriju – "nagrada i kazna na budućem svijetu". Još je interesantnije da su odgovori ispitanika bili različiti u pogledu nagrade i kazne gdje je više ispitanika vjerovalo u nagradu nego u kaznu.Na pitanje da li obavljaju namaz više puta dnevno, pozitivno je odgovorilo 19 posto muslimana u BiH, 43 posto na Kosovu, 36 posto u Rusiji i 7 posto u Albaniji. Prosjek u regionu Jugoistočne Evrope je 28 posto.
U kategoriji onih koji idu u džamiju jednom sedmično ili više spada 30 posto muslimanskih ispitanika u BiH, 22 posto na Kosovu, 19 posto u Rusiji i 5 posto u Albaniji. Prosjek u regionu Jugoistočne Evrope u ovoj kategoriji je 21 posto.U kategoriju onih koji nikada ne idu u džamiju spada u Jugoistočnoj Evropi 22 posto muslimana muškaraca i 49 posto žena, na Srednjem istoku 7 posto muškaraca i 33 posto žena a u Jugoistočnoj Aziji 0 posto muškaraca i 4 posto žena.Prosječan odgovor po regionima na pitanje da li uče ili slušaju Kur'an dnevno je: Jugoistočna Evropa 9 posto muslimana muškaraca i 6 posto žena, na Srednjem istoku 48 posto muškaraca i 49 posto žena, i u Jugoistočnoj Aziji 36 posto muškaraca i i 38 posto žena.Na pitanje da li poste mjesec ramazan, pozitivno je odgovorilo 66 posto muslimana u Jugoistočnoj Evropi, 94 posto na Srednjem istoku i 99 posto u Jugoistočnoj Aziji.Na pitanje da li daju zekjat (godišnje davanje na imovinu iznad određenog iznosa), pozitivno je odgovorilo 56 posto muslimana u Jugoistočnoj Evropi, 79 posto na Srednjem istoku i 93 posto u Jugoistočnoj Aziji.
Na osnovu ovih pokazatelja u izvještaju se zaključuje da religija igra manju ulogu u životima muslimana koji žive u zemljama u kojima su donedavno postojali socijalistički režimi. Očito se u ovim zemljama i danas vide efekti višedecenijski provođenog procesa ateizacije. Može se dodati, takođe, da u okviru regiona Jugoistočne Evrope bosanski muslimani, po nekim aspektima shvatanja značaja i praktikovanja vjere, nisu u vodećoj poziciji. Srednji istok i Sjeverna Afrika – tradicionalno središte muslimanskog svijeta – po mnogim pokazateljima religioznosti ustupio je vođstvo Jugoistočnoj Aziji.Ovo istraživanje je veoma značajno zbog toga što nam daje dublji uvid u stvarnost koju živimo. Osim toga, na osnovu egzaktnih pokazatelja o religijskim stavovima i praksi muslimana širom svijeta sadržanih u ovom istraživanju islamske institucije su u prilici da odrede prioritete svoga djelovanja. Iako Pew istraživački centar ne zauzima stavove o praktičnim implikacijama dobivenih rezultata, to bi trebalo da učine oni kojima je to misija i pozvanje.
Komentari