Kliker.info

Pobjeda studentske liste sa osvojenih 140 mandata na prijevremenim parlamentarnim izborima u Srbiji predstavlja veliki politički preokret, ocijenila je predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko u razgovoru za BHRT.

Prema njenim riječima, studenti su uspjeli mobilizirati građane, probuditi nadu u promjene i otvoriti prostor za novi politički okvir. Smatra da će prvi prioriteti nove vlasti biti vladavina prava, borba protiv korupcije i kriminala, sloboda medija i funkcionalne institucije, dok bi promjene u Srbiji mogle utjecati i na odnose s Bosnom i Hercegovinom i drugim zemljama regiona.

Studenti probudili građane iz apatije

Velika izlaznost obilježila je izbore u Srbiji, a studenti su tokom kampanje pozivali građane da izađu na birališta. Nakon zatvaranja biračkih mjesta uslijedilo je slavlje pristalica studentske liste, uz poruke da se otvara novo poglavlje za Srbiju.

Biserko kaže da se pobjeda studenata nazirala već tokom prethodnih mjeseci, a da su dugi redovi na biračkim mjestima od ranih jutarnjih sati potvrdili da bi izlaznost mogla biti velika. Ipak, nije očekivala tako uvjerljiv rezultat.

“Jučer, cijeli dan, od rano ujutro, kad su svanuli oni redovi na biralištima, bilo je jasno da će izlaznost biti velika i da je pobjeda na dohvat ruke, ali niko nije očekivao tako veliku pobjedu, što naravno dodatno daje značaj toj pobjedi i činjenici da se toliko ljudi, obično neopredijeljenih, opredijelilo ipak da glasaju za studentsku listu”, kazala je Biserko.

Prema njenoj ocjeni, studenti su uspjeli motivirati građane da izađu iz apatije i aktivnije učestvuju u političkom životu.

Ističe da je studentski pokret od početka bio heterogen, ali da je jedinstvo sačuvao dogovorom o pitanjima oko kojih su se njegovi pripadnici slagali.  Smatra da je takav pristup bio važan za očuvanje pokreta tokom dvije godine djelovanja.

“Drugo, probudili su cijelo društvo, što ne znači da je ono politički artikulisano onako kako bi neko očekivao, ali u svakom slučaju, probudila se nada da Srbija može i drugačije”, navela je Biserko.

Dodala je da su studenti, osim što su pobijedili vladajući režim, ostvarili rezultat koji je nadmašio i opoziciju, te da bi se u narednom periodu mogle formirati nove političke stranke s novim ljudima.

Vladavina prava i slobodni mediji među prvim izazovima

Biserko smatra da će u fokusu nove vlasti najprije biti pitanja koja su studenti isticali tokom protesta i kampanje: vladavina prava, korupcija, kriminal, transparentnost i funkcionalnost institucija.

Nakon toga, prema njenoj procjeni, na red će doći i pitanja geopolitičke pozicije Srbije, vanjske politike, odnosa sa susjedima i suočavanja s prošlošću.

Govoreći o generaciji koja je predvodila proteste, Biserko je istakla da mladi imaju drugačije načine informiranja i pristupa informacijama, što ih, prema njenom mišljenju, razlikuje od prethodnih generacija.

Ocijenila je da je studentski pokret specifičan i po tome što nije bio nasilan, kao i po načinu organiziranja i donošenja odluka kroz plenume.

“U svakom slučaju, to jeste nova generacija, novi senzibilitet. Politike identiteta nisu više toliko primarne kao što su bile svih ovih nekoliko decenija koje su obilježene ratovima upravo zbog tih identitetskih politika i, naravno, srpskim teritorijalnim nacionalizmom koji je srušio ovaj region”, kazala je Biserko.

Dodala je da će se mlada generacija tek suočavati s dijelovima prošlosti koje, kako smatra, nije imala priliku dovoljno proučiti ili razumjeti.

Kao jedno od pitanja koje ostaje otvoreno izdvojila je odnos prema Kosovu, ocjenjujući da je ono među mladima možda više prisutno kao emocija nego kao jasno definisan politički stav.

Pobjeda nove generacije i početak tranzicije

Na pitanje da li pobjedu vidi prvenstveno kao poraz Aleksandra Vučića ili kao pobjedu nove generacije koja želi promjene, Biserko je odgovorila da je za nju najvažnije to što se pojavila generacija koja želi drugačiju Srbiju.

“Ja gledam to prije svega kao novu generaciju koja želi nešto drugo. I to je, u stvari, pretpostavka za bolje odnose i sa Bosnom i sa svim drugim zemljama u regionu”, rekla je.

Ovaj rezultat vidi kao mogući početak stvarne tranzicije u Srbiji. Podsjetila je da je tranzicija počela nakon 5. oktobra, ali da tada, kako je navela, predviđeni liberalni okvir nije zaživio u praksi.

Prema njenim riječima, studentski pokret nije imao podršku sa strane, a odnos Evropske unije prema protestima studenti su doživljavali kao naklonost Aleksandru Vučiću.

Govoreći o priznavanju poraza, Biserko je ocijenila da je Vučićeva kampanja bila neinventivna i da je velika razlika u rezultatima mogla biti jedan od razloga zbog kojih je priznao izborni ishod.

Navela je da je nakon toga nastavio s uvredama i kvalifikacijama na račun drugih, dok je tokom izbornog dana bilo i pokušaja manipulacija.

“Mora se reći da su kontrolori bili jako dobro pripremljeni za sve ovo i da im nije promakla nijedan pokušaj manipulacije”, kazala je Biserko.

Prema njenoj ocjeni, društvo je ovoga puta bilo spremno da porazi vlast na način na koji to opozicija ranije nije uspjela, između ostalog zahvaljujući studentskoj kampanji koja je obuhvatila sela, manja mjesta i gradove.

Sloboda medija i reforma sigurnosnih službi

Kao jedan od prvih zadataka buduće vlasti Biserko je izdvojila oslobađanje medija, koje smatra ključnim za proces demokratizacije.

“Da, mislim da je vrlo važno da se oslobode mediji, zato što su oni ključ i stub demokratizacije koja sad Srbiji slijedi”, rekla je.

Ukazala je i na značaj reforme institucija, posebno službi bezbjednosti, za koje tvrdi da nisu reformisane još od vremena Slobodana Miloševića i da imaju važnu ulogu u političkom životu Srbije.

Biserko je navela da u tim službama postoje ruski utjecaji, te spomenula odnose Aleksandra Vulina s ruskim službama i sporazume koje je potpisivao.

Smatra da će pred novom generacijom biti mnogo izazova i teškoća, te da zadaci koji slijede neće biti jednostavni ni za iskusnije političke aktere.

Šta promjene u Srbiji znače za Republiku Srpsku?

Govoreći o mogućem utjecaju izbornih rezultata na odnose Srbije i Republike Srpske, Biserko je ocijenila da je podrška Srbije bila važna za opstanak i političko djelovanje Republike Srpske.

Podsjetila je da je Milorad Dodik održavao dobre odnose s različitim političkim predstavnicima Srbije, od Vojislava Koštunice i Borisa Tadića do Aleksandra Vučića.

“I on vrlo dobro zna da njegova karijera i njegova moć prestaje onog momenta kada Srbija prestane da daje tu podršku koju je davala, ne samo političku, nego i finansijsku, ekonomsku”, rekla je Biserko.

Smatra da bi u narednom periodu moglo doći do relaksacije odnosa, jer, prema njenoj procjeni, Beograd neće moći održavati isti nivo komunikacije s Republikom Srpskom kao do sada.

Dodala je da bi se i u Republici Srpskoj mogao otvoriti prostor za drugačije političke opcije, kao i za preispitivanje pitanja korupcije i kriminala.

Odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije i suočavanje s prošlošću

Biserko smatra da se odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije ne mogu promijeniti preko noći, posebno kada je riječ o događajima iz devedesetih godina, priznavanju genocida i veličanju ratnih zločinaca.

Ipak, ocijenila je da je važno da se nova generacija u Srbiji opredijeli za to kakvu državu želi graditi.

“Znate šta, bitno je da se ova generacija opredijeli za to kakva je Srbija, a ne kolika je Srbija. I u tom smislu, naravno, za očekivati je da će imati jedan objektivan odnos i prema onome što se dešavalo u neposrednoj prošlosti”, kazala je.

Dodala je da je mladima potrebno pomoći da razumiju prošlost i pronađu pouzdane informacije, naglašavajući da su problemi tranzicije zajednički zemljama regiona.

Prema njenom mišljenju, zajednički problemi lakše se i brže mogu rješavati saradnjom, a u budućnosti bi veći značaj mogli dobiti ekonomski, socijalni, zdravstveni i obrazovni izazovi.

Na pitanje može li se odnos Srbije i Bosne i Hercegovine više usmjeriti na ekonomske veze i zajedničko tržište, umjesto na nacionalizam i sporna pitanja iz prošlosti, Biserko je odgovorila da se nazire kraj dominacije identitetskih politika i da bi politički pristup mogao obuhvatiti i druge potrebe građana.

Mogu li studentski protesti biti primjer za BiH?

Biserko smatra da iskustvo studentskog pokreta u Srbiji može biti inspiracija mladima u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama regiona.

Podsjetila je da je na početku protesta postojala značajna podrška iz Bosne i Hercegovine, a ocijenila je da se iz načina na koji su studenti organizirali proteste i artikulirali zahtjeve mogu izvući važne lekcije.

“Mislim da može biti inspiracija za to kako se rješavaju problemi koje postojeće vlasti ili režimi ne uzimaju u obzir. Mislim da je to jedan primjer, dobar primjer, rekla bih”, kazala je.

Dodala je da su proteste u Srbiji pratili svjetski mediji, ne samo zbog izbornog rezultata nego i zbog karaktera pokreta i načina na koji je djelovao tokom dvije godine.

Ko bi mogao biti novi premijer Srbije?

Govoreći o mogućem kandidatu za premijera Srbije, Biserko je navela da ne poznaje sve osobe s liste, ali je izdvojila nekadašnjeg guvernera banke Šoškića, za kojeg smatra da ima potrebno iskustvo i znanje.

“Možda bi on bio dobar premijer, ali to je sad samo… Ja nemam uvid u sve te, da kažem, ličnosti koje su na tom spisku, ali svakako on je jedan od”, rekla je Biserko.

Kao razlog za takvu procjenu navela je stanje ekonomske politike u Srbiji i Šoškićevo iskustvo u finansijskoj sferi, zbog čega ga vidi kao mogućeg kandidata za premijera u prelaznom periodu.

Pobjeda studentske liste, zaključeno je u razgovoru za BHRT, otvara pitanja o budućem političkom uređenju Srbije, odnosima sa susjedima i mogućnosti da se nezadovoljstvo građana pretoči u institucionalne promjene.