Kliker.info

Predsjednički izbori u SAD biće održani 5. novembra, a proces ranog glasanja uveliko je u toku. Ovo su ključne činjenice i informacije o američkim izborima.

Za koje nivoe vlasti građani mogu da glasaju?

Osim najistaknutijeg takmičenja – predsjedničke trke između potpredsjednice Kamale Harris i bivšeg predsjednika Donalda Trumpa – izborni listići sadržavaju i brojne druge opcije za glasanje, na nacionalnom, državnim i lokalnim nivoima.

Građani svake dvije godine glasaju za svih 435 mjesta u Predstavničkom domu, jer članovi imaju dvogodišnji mandat. U Senatu, gdje zvaničnici imaju šestogodišnji mandat, ove godine se glasa za 34 od 100 mjesta.

Na ovogodišnjim izborima, glasa se i za 11 guvenerskih pozicija u saveznim državama, a tu su i hiljade državnih i lokalnih izbornih trka, uključujući one za državne zakonodavce, gradonačelnike i funkcije u opštinama i okruzima.

Takođe, u mnogim državama se glasa za određene mjere, što se naziva referendumima. Od birača se traži da odlučuju o nizu pitanja, od zakona o abortusu do poreske politike i korištenja marihuane.

Kada se glasa?

Svaka država je drugačija. U gotovo svih 50 država i Distriktu Kolumbija (glavni grad, Vašington), na izborni dan je moguće glasati uživo, na biračim mjestima. Ipak, većina država omogućava svojim stanovnicima da glasaju i prije 5. novembra, te oni mogu dostaviti svoje glasove putem pošte ili na unaprijed određenim lokacijama. Većina država takođe dozvoljava i rano glasanje na manjem broju birališta – ove godine u nekim od država se tako glasa još od septembra.

Koje su države ključne za pobjedu?

Očekuje se da će najneizvjesnije izborne trke za novog predsjednika ili predsjednicu SAD biti u sedam saveznih država: Pensilvanija, Džordžija, Sjeverna Karolina, Mičigen, Arizona, Viskonsin i Nevada. Te ključne države nisu uvijek iste i njihov sastav i broj se mijenja u određenim izbornim ciklusima. One su poznate i pod nazivom neopredijeljene države ili ljubičaste države (od kombinovanja boje demokrata – plave – i republikanaca – crvene).

Ko sve može da glasa na izborima?

Da bi neka osoba glasala na predsjedničkim izborima u SAD, mora ispunjavati sledeće uslove: mora biti državljanin SAD, imati 18 godina na dan izbora ili ranije, te ispunjavati uslove o boravku, koji se razlikuju od države do države.

Potencijalni birači takođe moraju biti registrovani za glasanje do roka za registraciju u svojoj državi. Neke države takođe ograničavaju glasanje za one koji su osuđeni za krivična djela ili osobe koje su mentalno nesposobne.

Amerikanci koji žive u inostranstvu obično mogu glasati u odsustvu. Međutim, za opšte predsjedničke izbore, američki građani koji borave na američkim teritorijama – uključujući Portoriko, Američka Djevičanska ostrva, Guam, Sjeverna Marijanska ostrva i Američku Samou – ne mogu da glasaju.

Šta kažu ispitivanja javnog mnijenja?

Još otkako su Kamala Harris i Donald Trump i zvanično nominovani na stranačkim konvencijama krajem ljeta, ankete pokazuju tijesnu predsjedničku trku. Međutim, u sedmicama pred izbore, razlika između kandidata je dodatno smanjena. Mnoge ankete sada pokazuju da je razlika između Trumpa i Harris u svih sedam ključnih neopredijeljenih država – u kojima će vjerovatno biti određen ishod glasanja – unutar granica anketne greške.

Kako funkcioniše elektorski koledž?

Kada američki birači glasaju za predsjednika, oni ne glasaju direktno za svog kandidata. Tehnički, oni biraju elektore, dio Elektorskog koledža, koji potom bira predsjednika. Elektorski koledž je sistem koji obuhvata sve savezne države i sastavljen je od predstavnika – elektora – koji glasove raspoređuju na osnovu rezultata glasanja u svojoj državi.

Kreatori američkog ustava željeli su da predsjednički kandidat pobijedi na nizu regionalnih izbora, umjesto jednog glasanja u cijeloj zemlji, kako bi predsjednik mogao bolje zastupati različite interese zemlje. U svim državama osim u dvije, svi elektori idu pobjedničkom kandidatu te države, bez obzira na to koliko tijesnu pobjedu je ostvario.

Ukupno ima 538 elektora, što je broj koji uvijek ostaje isti. Taj broj je jednak ukupnom broju članova Kongresa SAD – 435 članova Predstavničkog doma, 100 senatora, uz tri elektora iz Distrikta Kolumbija. Da bi pobijedio, predsjednički kandidat mora osvojiti većinu – 270 elektorskih glasova.

Da li je važno ko će da osvoji najviše glasova na nacionalnom nivou?

Nije. Pobjednika na predsjedničkim izborima određuje Elektorski koledž, a ne ukupno najveći broj glasova u SAD. Razlog za to je što bi neki od kandidata u nekim državama mogao da pobijedi sa malom razlikom u broju glasova, dok bi u državama koje je izgubio mogao da izgubi sa velikom razlikom.

To se dogodilo petorici predsjednika: Džonu Kvinsiju Adamsu, Ruterfordu Hejsu, Bendžaminu Harisonu, Džordžu Bušu mlađem i Donaldu Trampu (2016. godine).

Kritičari Elektorskog koledža ukazuju na ove slučajeve kako bi tvrdili da sistem ne predstavlja nacionalnu volju birača. Pristalice ovakvog sistema kažu da se na taj način štite male države, kao i geografski velike države koje imaju mali broj stanovnika.Kako se prebrojavaju glasovi?

SAD nemaju centralnu izbornu komisiju – svaka država organizuje vlastiti proces prebrojavanja glasačkih listića. Lokalni i državni zvaničnici izvještavaju o rezultatima izbora u realnom vremenu, a novinske agencije zatim koriste te rezultate, uz pomoć statistike, da bi projektovale pobjednika.

Mediji često projektuju pobjednika prije nego što svaki glasački listić bude prebrojan i prije nego što zvaničnici objave konačne rezultate. To je zato što obično prođu dani ili sedmice prije nego što se u mnogim okruzima izbroje svi glasovi, ali često su i parcijalni rezultati dovoljni da se matematički odredi pobjednik. Međutim, kada je trka tijesna, novinske agencije obično čekaju sa projektovanjem pobjednika dok ne izađu konačni rezultati.

Prvi rezultati se ne objavljuju dok se sva birališta zvanično ne zatvore.

Kada će biti poznati rezultati?

Glasanje uživo, na biralištima, završava se naveče 5. novembra, pri čemu svaka jurisdikcija određuje svoje vrijeme za zatvaranje mjesta za glasanje.

Imajući u vidu da države imaju različita pravila o tome kada se glasački listići mogu brojati i kada se listići pristigli poštom mogu prihvatiti, neke države vjerovatno neće znati konačne rezultate do dana nakon izbora ili čak i kasnije. Tijesne trke takođe mogu otežati novinskim agencijama da projektuju pobjednika čim se birališta zatvore.

Kao i 2020. godine, kada je trebalo nekoliko dana prije nego što su projektovali rezultate predsjedničkih izbora, moguće je da nacionalne trke na visokom nivou, uključujući za predsjednika SAD, neće imati poznat ishod do nekoliko dana nakon 5. novembra.

Kako se ovjeravaju rezultati?

Nakon što se glasovi zbroje, oni se ovjeravaju na lokalnom i državnom nivou. Države tada izdaju dokumentaciju u kojoj se identifikuju elektori koji predstavljaju kandidata koji je osvojio glasove u toj državi.

Elektori su obično izabrane pristalice određene stranke ili ih imenuju politički zvaničnici. Oni se sastaju u svojim državama u decembru kako bi dali svoje glasove za predsjednika i potpredsjednika. Zatim se Kongres – čiji mandat počinje u januaru – sastaje u novom sastavu, kako bi prebrojao elektorske glasove i zvanično proglasio pobjednika.

Predsjednik polaže zakletvu na ceremoniji inauguracije 20. januara.

(Glas Amerike)