hamburger-icon

Kliker.info

Ramzan Kadirov, najkontroverznija osoba Rusije : Zašto predsjednik Čečenije nudi svoje trupe za rat u Siriji ?

Ramzan Kadirov, najkontroverznija osoba Rusije : Zašto predsjednik Čečenije nudi svoje trupe za rat u Siriji ?

07 Oktobra
15:32 2015

Kadirov2Ramzan Ahmadović Kadirov svakako je jedna od zanimljivih, i kontorverznijih, ličnosti na ruskoj političkoj sceni. On je predsjednik ruske republike Čečenije i iznimno važan saveznik predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina. No, da li je ujedno i teret?

Govorimo o Čečeniji, ruskoj republici na Kavkazu koja je ne tako davno bila sinonim za nestabilnost, rat i terorizam. U moderno doba Rusija je vodila dva rata na prostoru Čečenije, od 1994. do 2000. Broj mrtvih zasigurno prelazi 100,000. No, riječ je o sukobu koji seže daleko dublje u povijest.

Rusko-čečenski sukobi kroz stoljeća
Sukobi se, formalno, ovdje vode još od davne 1785., mada bi se moglo reći da konflikt seže još i dalje u povijest. Rusko Carstvo u to doba nije još imalo velikog interesa na Sjevernom Kavkazu, izuzev da ga je koristilo kao rutu komunikacije prema svom savezniku, Gruziji, protiv tadašnjih ruskih neprijatelja – Perzijskog i Osmanskog carstva. No, sve veća ruska aktivnost dovela je 1785. do ustanka Čečena, a 1817. izbija i Kavkaski rat u kojem će Rusija uspjeti ugušiti Čečene, ali tek 1862.

Za vrijeme Ruskog građanskog rata (nakon izbijanja Oktobarske revolucije) Čečeni i narodi Kavkaza živjeli su slobodno, no tek nekoliko godina – ukomponirani su u Sovjetski Savez već 1921.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada je Hitler napao SSSR, Čečeni su ponovno vidjeli svoju priliku za pobunu protiv Rusa, no tada ih se počelo masovno deportirati na prostoru Centralne Azije te su se od tamo mogli vratiti tek 1957 (nekoliko godina nakon Staljinove smrti).

 Glavni grad Čečenije, Grozni, za vrijeme rata i danas

Nakon raspada SSSR čečenski separatisti proglasili su nezavisnost 1991., no Moskva nipošto nije bila spremna pustiti Čečeniju te izbijaju dva krvava rata koja će potrajati do 2000. godine. U ratovima je vrlo teško postradao glavni grad Čečenije, Grozni, koji je bio gotovo u potpunosti razrušen.

Radikalni Islamisti kao glavna separatistička snaga
Iako su ruske snage do svibnja 2000. godine uspostavile punu kontrolu nad Čečenijom, sporadični napadi separatista nastavili su se sve do danas i to na prostoru 3 ruske kavkaske republike – Čečenije, Ingušetije i Dagestana.

Ključni separatistički akteri s vremenom su postali radikalni Islamisti koji su u međuvremenu izveli niz terorističkih napada u Rusiji.

Čečenski islamistički borci

Sama činjenica da islamistički ekstremisti i dalje operiraju na prostoru ruskog Kavkaza čine ovaj prostor vrlo opasan po Rusiju. Naime, ovo je prostor preko kojega bi se moglo pokušati destabilizirati Rusiju, naročito ako Islamisti počnu dobivati znatniju potporu od strane već uobičajenih osumnjičenika na Bliskom istoku. Ta opasnost je kudikamo veća danas kada je Rusija ušla u direktnu geopolitičku koliziju s moćnim Zaljevskim monarhijama pokrenuvši intenzivnu vojnu intervenciju u Siriji. Spomenimo i to kako se znatan broj čečenskih radikala već godinama bori u Siriji na strani ekstremističkih i terorističkih skupina.

Dva Kadirova
No, tu u priču na red dolazi osoba koju smo spomenuli na samom početku, čečenski predsjednik Ramzan Kadirov. Imajući u vidu koliko Kavkaz može biti opasan prostor po Rusiju, prostor putem kojega će je njeni neprijatelji pokušati napasti, Kadirov je za Putina neizmjerno važan. No, tko je on?

On je Čečenac, musliman sunit, bivši pobunjenik koji se borio protiv Rusije, da bi danas postao nezamjenjiv akter stabilnosti kojeg će zbog te činjenice Moskva trajno tetošiti.

Riječ je o mladom čovjeku, ima tek 39 godina (rođen je 5. listopada 1976). Sin je bivšeg čečenskog predsjednika Ahmada Kadirova koji je ubijen u atentatu 2004. Njegovo mjesto je, kao potpredsjednik, odmah preuzeo njegov sin Ramzan te je 2007. preuzeo i funkciju predsjednika Čečenije (prema zakonu mora imati napunjenih 30 godina da bi bio predsjednik republike).

Njegov otac, Ahmad Kadirov, bio je 90-ih glavni muftija za Čečeniju te je podupirao pobunjenike. No, po izbijanju Drugog čečenskog rata 1999. promijenio je stranu i ponudio se Moskvi, a tako je odmah učinio i njegov sin, današnji predsjednik Ramzan Kadirov.

Vladimir Putin i Ahmad Kadirov (čečenski predsjednik od 2000. do 2004.)

Moskva se Ahmadu Kadirovu itekako odužila zbog činjenice da je izdao svoje separatiste te ga je 2000. postavila za predsjednika. Dakako, njegovi bivši borci nikada mu nisu oprostili izdaju te su ga ubili u atentatu u Groznome 2004. godine.

Ahmad je bio više nacionalist nego fundamentalist, štoviše, bio je kritičan prema vehabizmu kojeg su usvojili većina pobunjenika u Čečeniji.

Ramzan Kadirov

Njegov sin, Ramzan Kadirov, današnji predsjednik Čečenije, pak je vodio očeve militante dok su ovi još ratovali protiv Moskve. Kasnije su mnogi od njih, nakon brojnih amnestija, postali pripadnici snaga sigurnosti u današnjoj Čečeniji.

“Ubio sam i nastaviti ću ubijati”
Ramzan je kao mladić bio poprilično nemirnog duha, opisuju ga ljudi koji su ga poznavali u to doba. Bavio se boksom, a jednom prilikom se čak susreo i s Mikeom Tysonom. 90-ih godina vodio je militante koji su se po njemu nazivali “Kadirovci”. No, kada je njegov otac 1999. promijenio stranu, to je učinio i on, zajedno sa svojim klanom Kadirovaca. Od onda njegovi militanti ratuju pod upravom ruskog FSB-a protiv dojučerašnjih suboraca, islamističkih militanata.

Kada je Ramzan preuzeo vlast poručio je 2005. kako će najveća džamija u Europi biti izgrađena u centru Groznog. Rekao je i kako je Čečenija postala “najmirnije mjesto u cijeloj Rusiji”, a kroz nekoliko godina će biti i “najmirnije i najbogatije mjesto na svijetu” ističući kako separatista više nema te kako je ostalo samo “oko 150 bandita”.

Ruski premijer Dmitrij Medvedev i čečenski predsjednik Ramzan Kadirov

Na upit novinara kako misli osvetiti smrt svoga oca, rekao je: “Već sam ubio ubojicu svoga oca, ubio sam koga sam trebao ubiti, a oni koji su i dalje na toj strani, nastaviti ću ih ubijati, sve do zadnjega, sve dok mene ne ubiju ili zatvore. Ubijati ću ih dok sam živ”. Po pitanju Putina, koji je došao na vlast u vrijeme kada se završavao Drugi čečenski rat, 2000. godine, rekao je: “Putin je krasan. On misli više na Čečeniju nego na bilo koju drugu republiku Ruske Federacije. Putin je zaustavio rat. Kada je moj otac ubijen, Putin je došao i sam je otišao na njegov grob. Putin bi trebao biti proglašen doživotnim predsjednikom. Čvrsta vladavina je ono što je Rusiji potrebno. Demokracija je američka izmišljotina”.

Iz svega nekoliko izjava može se steći dojam o kakvom se čovjeku radi. Ramzan Kadirov je žestok, ratoboran i opasan, a izvan Rusije, kao i u samoj Rusiji, mnogi ga optužuju za korupciju i kršenje ljudskih prava. To je vjerojatno sve i više nego točno, ali je Moskva prosudila kako je upravo on pravi čovjek, i vjerojatno jedini, koji može držati Čečeniju strogo u moskovskoj orbiti. Kadirov, dakako, zna koliko je važan i da zbog toga može, više-manje, vladati Čečenijom kako želi.

Vladimir Putin i Ramzan Kadirov

Kada kaže da će ubiti koga god želi ubiti, on tako i misli, a to je i jasna poruka svim njegovim neistomišljenicima i onima koji bi se potencijalno pobunili protiv njegove vladavine.

Toleriranje Ramzana
Ruske vlasti takvo ponašanje nikada ne bi mogle dopustiti u jednom Sankt Petersburgu ili bilo gdje drugdje, ali Čečenija je, kako smo već i istaknuli, posebna priča i takva će ostati još dugo vremena. Kadirov vlada čvrstom rukom, ne bismo pretjerivali kada bismo rekli da vlada poput diktatora, no, s druge strane Čečenija jest vrlo mirna i ekonomski se uzdiže. Grozni je napredovao do neprepoznatljivosti i teško je vjerovati da se radi o istom gradu koji je prije 15 godina srušen do temelja.

Čečenija danas ima oko 1,3 milijuna stanovnika. Oko 95% su Čečeni (velikom većinom muslimani suniti i sufiji), dok su samo 1,9% Rusi.

Za vrijeme rata 90-ih, ruske snage u Čečeniji

Još 2006. Kadirov počinje s uvođenjem zakona koji su, kako tvrdi, prikladniji za čečensku islamsku baštinu, mada se isti kose s ruskim sekularnim Ustavom. Kockanje i alkohol su zabranjeni, a žene moraju nositi veo. Nadalje, u školama se ući Kuran, a Kadirov je i javno govorio pozitivno o poligamiji. Činjenica da Kadirov može u Čečeniji donositi pravila koja krše ruski Ustav još je jedan pokazatelj do koje mjere Moskva njemu mora popuštati. No, iz perspektive ruskih vlasti, to je mala cijena za lojalnost u Groznome.

Što ruska javnost misli o Kadirovu? Nemaju neko visoko mišljenje, većinom su sumnjičavi, u najmanju ruku. Riječ je o iznimno kontroverznoj ličnosti s brojnim incidentima. Organizacije za ljudska prava upućuju na brojne prekršaje, pa i na mučenje, a ima i drugih kontroverzi. Zadnjih godina pojavila se video snimka iz jedne saune gdje se nekoliko muškaraca zabavljaju s prostitutkama – jedan od njih je, navodno (snimka jest poprilično mutna), sam Kadirov, ali on to odbacuje. Ipak, imajući u vidu njegov imidž, mnoge ne bi iznenadilo takvo ponašanje.

Gospodar Čečenije s afinitetom prema luksuzu
Neke Kadirov podsjeća na lika Tonya Montanu iz kultnog filma “Lice s Ožiljkom”, a usporedba ne čudi. Naime, Kadirov je također istaknuti sakupljač sportskih i luksuznih automobila. Posjeduje i Lamborghini Reventón (proizvedeno ih je svega 20). 2011. godine, povodom proslave svog 35 rođendana organizirao je veliku zabavu na kojoj su bile i osobe iz Hollywooda poput glumca Jean-Claude Van Dammea i glumice Hilary Swank, a nastupila je i britanska violinistica Vanessa-Mae te pjevač Seal.

Sve je išlo uživo na televiziju, a kada su ga upitali otkud novac za sve to, on je odgovorio, uz smijeh: “Allah nam daje”.

Gore lijevo: Kadirov i Jean-Claude Van Damme, gore desno: Kadirov i Mike Tyson, dolje lijevo: Kadirov u svom Rolls-Royce automobilu, dolje desno: Kadirov pokazuje svoj zlatni pištolj

Još daleko veća kontroverza desila se prošle godine kada se pojavila video snimka iz 90-ih godina na kojoj čečenski pobunjenici zarobljenim ruskim vojnicima odrubljuju glave. U strašnom činu sudjeluje i osoba koja podsjeća upravo na Ramzana Kadirova, a ljudi na snimci čak ga i zovu “Ramzane”.

No, da bi nastavio vladati kako vlada i da bi ostao važan faktor za Moskvu, Kadirov dobra zna što treba i kada treba učiniti, a jedna od situacija je upravo ova aktualna, ruska intervencija u Siriji. Moskva jako dobro zna da Kadirov može sada učiniti svašta – može, kada bi htio, proglasiti Ruse “hereticima” koji ubijaju muslimanske borce boreći se na strani Assada, a može i prikazati Rusiju kao silu koja spašava muslimanski svijet od ekstremizma i terorizma. Kadirov je, dakako, u svojoj karijeri bio i na jednoj i na drugoj strani. No, prije više od 15 godina odlučio je da mu je bolje biti u zagrljaju Moskve, a sada će svoju lojalnost Putinu i potvrditi na sve načine.“Pošaljite nas u Siriju, ISIL nas zna i pred nama će se razbježati”
Naime, Kadirov je pozvao ruskog predsjednika Putina da mu dozvoli slanje svojih boraca u Siriju, kako bi se borili protiv ISIL-a.

“Ovo nisu prazne priče, ja otvoreno tražim dopuštenje da se ide tamo i da se sudjeluje u specijalnim operacijama. Ja kao musliman, Čečen i ruski patriot želim reći ovo – 1999. kada je naša republika bila pregažena s ovim vragovima mi smo se zakleli na Kuran da ćemo se boriti protiv njih gdjegod oni bili”, rekao je Kadirov.

Kadirove trupe spremne su za ulazak u Siriju

“No, treba nam odluka vrhovnog zapovjednika”, rekao je Kadirov, referirajući se na Vladimira Putina. Istaknuo je kako su čečenske specijalne snage na visokom stupnju borbene pripravnosti – “Čim teroristi u Siriji shvate da mi krećemo na njih početi će bježati”, poručio je.

“Mi ih poznamo jer mi smo ih ovdje uništili, mi smo se borili protiv njih i oni znaju nas”, rekao je čečenski lider. To je svakako točno. Činjenica jest da je Kadirov promijenio stranu 90-ih godina, ali je isto tako činjenica da je od onda postao najžešći neprijatelj ekstremista koji su i njega u nekoliko navrata pokušali ubiti.

No, Kadirov uz direktnu borbu također zagovara i druge metode, uključujući i obrazovanje ističući kako mlade generacije moraju znati da ekstremističke skupine koriste pogrešnu interpretaciju Kurana.

Oprezno s Kadirovom
Hoće li Putin dati dopuštenje Kadirovu da šalje svoje trupe, koje bi se mogle nazvati njegovom osobnom milicijom, u Siriji? Gotovo sigurno neće, osim u situaciji da stvar po Ruse u Siriji ozbiljno “zagusti”, a trenutačno ne izgleda da bi se to moglo desiti.

Naime, Kadirov je jedan od Putinovih najbližih saveznika u Rusiji, ali je ujedno i jedan od njegovih najvećih tereta. Kadirov se ponaša kao čečenski kralj. Vulgaran je, opasan i vrlo, vrlo bogat. Kao takav mogao bi se vrlo lako oteti kontroli Moskve. S druge strne, zbog svih okolnosti i zbog činjenice da Kavkaz predstavlja vrata destabilizacije Rusije, Moskva razmišlja praktički i unatoč činjenici da znaju da bi ovaj čovjek mogao postati teret (već i jest, jer kritičari Putina trebaju samo uperiti prstom u njegovo prijateljstvo s Kadirovom da se dobije jedna neugodna slika) i da ga se neće moći riješiti tako lako, za sada im itekako treba.

Kadirov drži govor pod “budnim okom” Vladimira Putina

Ovom izjavom po pitanju Sirije Kadirov se zapravo dodvorava Moskvi i daje im do znanja da nemaju što brinuti – dok je on na vlasti, i dok mu se nitko ne upliće u njegovu vlast, kao ni u životni stil, Moskva se može slobodno posvetiti svojoj operaciji u Siriji bez straha da će njeni neprijatelji, a u procesu će steći brojne nove neprijatelje, prodrijeti tako lako u njenu utrobu kroz puteve Sjevernog Kavkaza.

(Kliker.info-Advance)

Podijeli

Komentari

Još nema komentara

Komentariši

Napiši komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.
Obavezna polja su označena *

Idi na alatnu traku