Kliker.info

U Francuskoj se u nedjelju održava prvi krug vanrednih parlamentarnih izbora, na kojima se očekuje uspon desničarskog bloka.

Vanredni izbori , koje je francuski predsjednik Emmanuel Macron raspisao nakon poraza njegove strane na izborima za Evropski parlament početkom juna, bit će jedni od najznačajnijih u posljednjih nekoliko decenija za Francusku, a mogli bi imati velike posljedice po njenu vodeću ulogu u Evropskoj uniji (EU) i NATO-u, piše AP.

Oko 49 miliona Francuza na izborima bira 577 zastupnika. Birališta u su otvorena u osam sati, a prvi rezultati bit će poznati oko 20 sati.

Prema istraživanju, koje je za francuske medije provela agencija Ipsos, u prvom krugu će stranka Nacionalno okupljanje, Marine Le Pen, zajedno s Republikanskom strankom, osvojiti oko 36 posto glasova, ljevičarski Novi narodni front 29 posto, a stranke okupljene oko Macronove centrističke partije Preporod oko 20 posto.

Prema francuskom izbornom sistemu, 577 zastupnika donjeg doma parlamenta se bira u izbornim distriktima, a u drugi krug prolaze samo stranke koje u prvom krugu dobiju podršku više od 12,5 posto upisanih birača.

Za drugi krug se obično kvalificiraju dva kandidata, ali ponekad tri ili četiri, mada mnogi mogu odlučiti da se povuku i podrže drugog kandidata, zbog čega rezultat drugog kruga, 7. jula, ovisi o političkim dogovorim i reakciji glasača.

Stranka Nacionalno okupljanje, koje sada ima 88 zastupnika, prema prognozama će dobiti više od 250 mjesta u novom sazivu parlamenta.

Njen predsjednik, 28-godišnji Jordan Bardella, mogao bi zamijeniti Gabriela Attalu koji je s 35 godina postao najmlađi premijer u povijesti Francuske.

Macronova koalicija bi, sa trenutnih 250 zastupnika, mogla pasti na manje od 100.

Ovisno o rezultatima izbora, Macron, čiji madat ističe 2027. godine, mogao bi završiti s nestabilnom većinom u parlamentu ili u napetoj “kohabitaciji” s premijerom iz opozicije.

U tom slučaju, vlada bi mogla provoditi politike koje se razlikuju od planova predsjednika.

Njegova pozicija bi bila oslabljena kod kuće, ali bi i dalje imao velika ovlaštenja u vanjskoj politici, evropskim poslovima i odbrani, obzirom da je u njegovoj nadležnosti pregovaranje i ratifikacija međunarodnih sporazuma i da je vrhovni komandant oružanih snaga.

Stavovi krajnje desnice i ljevičarske koalicije se u vanjskoj i odbrambenoj politici radikalno razlikuju od Macronovih, što bi vjerovatno rezultiralo tenzijama u eventualnoj kohabitaciji.

Predsjednik Nacionalnog okupljanja Bardella izjavio je da će se, ako postane premijer, protiviti slanju francuskih snaga u Ukrajinu, kao i da neće isporučiti rakete dugog dometa i drugo oružje kojima Ukrajina može da gađa mete na ruskoj teritoriji, prenosi AP.

Le Pen je ponovila da, ako njena stranka dobije mandat da sastavi novu vladu, Macron neće moći slati vojsku u Ukrajinu, koja se bori protiv ruske invazije.

S druge strane, pobjeda ljevičarskog saveza, koji okuplja socijaliste, komuniste, Zelene i partiju Nepokorena Francuska, mogla bi poremetiti diplomatske napore Pariza na Bliskom istoku.

Macron je ranije rekao da priznanje palestinske države mora doći u “korisnom trenutku”, dok bi je Novi narodni front odmah priznao i prekinuo podržavati izraleskog premijera Benjamina Netanyahua, navodi AP.

Predsjednik Francuske može dati mandat za sastavljanje vlade grupi koja dobije najviše mjesta u parlamentu ili pokušati napraviti široku koaliciju, što je malo vjerovatno obzirom na velike političke razlike.

Analitičari smatraju da nijedan od tri tabora neće osvojiti većinu, ni poslije drugog kruga koji će biti održan 7. jula, dodajući da u slučaju dugih pregovora o fomiranju koalicija postoji opcija formiranja tehničke vlade.

Izbori u Francuskoj održavaju uoči Olimpijskih igara u Parizu koji počinju 26. jula.

(Kliker.info-agencije)