Kliker.info

Da li kanabis treba da bude legalan? Vlade nekoliko zemalja su se za to odlučile posljednjih godina, na primjer u Kanadi, Južnoj Africi i nekoliko američkih država . U većem dijelu eta, međutim, posjedovanje i upotreba kanabisa je nezakonito i često se strogo kažnjava.

Njemačka savezna vlada je sada najavila ograničenu legalizaciju za odrasle. Međutim, to je i dalje kontroverzna tema oko koje se kose mišljenja, koja se ne mogu uvijek dokazati. Tim DW-a je provjerio činjenice.

Da li je kanabis tzv. ulazna droga?

Tvrdnja: kanabis je „ulazna droga za mnoga druga područja“, kaže, na primjer, premijer njemačke pokrajine Bavarske Markus Zeder.

DW provjera činjenica: nepotvrđeno.

Teorija da upotreba kanabisa dovodi do upotrebe težih i opasnijih droga je jedan od najčešćih argumenata protiv legalizacije i jedan od najstarijih. Na primjer, Zederov partijski kolega i generalni sekretar CSU Martin Huber nedavno je rekao za tabloid BILD: „Sa narko-klubovima i legalnom sopstvenim uzgojem, vlada umanjuje opasnost droge kanabis”.

Na društvenim mrežama tome se posebno protive pristalice legalizacije.

Činjenica je: Studije pokazuju da postoji korelacija između konzumiranja kanabisa i kasnijeg konzumiranja jačih opojnih sredstava. Što ranije i češće ljudi počnu da koriste kanabis, veća je vjerovatnoća da će kasnije upotrebljavati druge ilegalne droge.

Ali korelacija nije uzrok

„Ako pogledate kako je neko postao korisnik heroina, postoji velika šansa da ćete usput pronaći upotrebu kanabisa“, potvrđuje dr. Štefan Tenes, šef forenzičke toksikologije u Univerzitetskoj bolnici u Frankfurtu. „Ali ako pogledate obrnuto koliko korisnika kanabisa naknadno pređe na upotrebu heroina – to je vrlo, vrlo, vrlo malo.” Ovo pokazuje da korelacija sama po sebi nije dokaz uzročne veze, uzročnosti.

Međutim, teorija o “ulaznoj drogi” ne može se u potpunosti opovrgnuti, kaže dr. Eva Hoh, psihološkinja na Univerzitetskoj klinici u Minhenu. Ona naučno istražuje efekte kanabisa oko 20 godina. „Kanabis prirodno stimuliše centar za nagrađivanje u mozgu i na taj način može farmakološki promovisati afinitet prema drogama.”

Ali postoji i niz drugih faktora rizika za konzumiranje ilegalnih droga koji se moraju uzeti u obzir. Ovo piše i Nacionalni institut za zloupotrebu droga (National Institute on Drug Abuse – NIDA), kao i da su potrebna dalja istraživanja o pitanju kanabisa kao polazne droge. Tako da tvrdnja o kanabisu kao ulaznoj drogi za sada ostaje nedokazana.

Da li je alkohol opasniji od kanabisa?

Tvrdnja: Alkohol je „preko 100 puta opasniji od kanabisa” tvrdi se u ovom tvitu (ispod).

DW provjera činjenica: obmanjujuće.

Često se tvrdi – posebno od strane pristalica legalizacije – da je alkohol mnogo puta opasniji od kanabisa. Nekoliko postova na društvenim mrežama i novinskih članaka pišu o studiji koja je navodno otkrila da je alkohol 114 puta opasniji od kanabisa.

– pročitajte još: Čaša vina ili kalifornijski joint?

Međutim, ova konstatacija nije održiva – ovog broja jednostavno nema u citiranoj studiji. Ali studija je pokazala da je rizik od fatalnog predoziranja alkoholom veći nego od fatalnog predoziranja kanabisom.

Pošto kanabis brzo djeluje kada se puši, intenzitet intoksikacije se ovdje može bolje kontrolisati u poređenju sa alkoholom, kaže Štefan Tenes. Ovo smanjuje rizik od predoziranja. Ali: „Predoziranje se može javiti i kada se kanabis konzumira kao pecivo”.

Negativni efekti obje droge ne počinju tek sa predoziranjem. Međutim, studija citirana u postovima ne bavi se drugim, ne nužno fatalnim posljedicama po zdravlje i životnu sredinu potrošača.

Različiti opojni efekti alkohola i kanabisa nose sa sobom svoje opasnosti, objašnjava Štefan Tenes. Takođe treba uzeti u obzir uticaje na društveno okruženje i mentalno zdravlje. “Alkohol ima veoma značajan efekat, a to je gubitak samokontrole i povećana spremnost da se rizikuje. Ovo je zapravo manje slučaj sa kanabisom. Ali ovdje imamo nepredvidiv rizik od paranoje, a individualna osjetljivost na efekte kanabisa može da varira.”

Negativni efekti konzumiranja alkohola na organizam su odavno dokazani. „Alkohol izaziva visok nivo oštećenja organa i nanosi više štete zdravlju od kanabisa”, kaže istraživačica zavisnosti Eva Hoh. Ali: “To zavisi i od intenziteta upotrebe, a ne samo od supstance.”

Prema riječima psihološkinje Hoh, jasna identifikacija zdravstvenih rizika kanabisa je otežana zbog raznih oblika konzumacije. U Evropi se, na primjer, kanabis često puši sa duvanom, za koji je poznato da ima štetne, kancerogene efekte, što je indirektno povezano sa konzumacijom kanabisa.

Predoziranje alkoholom je stoga vjerovatnije nego predoziranje kanabisom. Međutim, čak i u malim količinama, obje droge mogu ugroziti fizičko i mentalno zdravlje korisnika i negativno se odraziti na njihovu okolinu. Ova opasnost se teško može uporediti sa jednim brojem, pa je tvrdnja da je alkohol 114 puta opasniji od kanabisa pogrešna.

Može li se umrijeti od prekomjerne upotrebe kanabisa?

Tvrdnja: Još uvijek nije zabilježen nijedan smrtni slučaj od predoziranja kanabisom, tvrdi se u ovom tvitu (ispod).

DW provjera činjenica: Tačno.

Prema Nacionalnom institutu za zloupotrebu droga, nikada nije bilo ni jedne smrti od predoziranja koja se pripisuje isključivo kanabisu. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (Centers for Disease Control and Prevention – CDC) takođe navode da je “fatalno predoziranje malo vjerovatno”.

Ipak, upotreba kanabisa kao uzrok smrti je stalna tema rasprava i naučnih studija.

Sedamdesetih godina 20. vijeka psi i majmuni su korišćeni za testiranje koja doza kanabisa može biti fatalna. Velika doza THC-a je davana oralno životinjama. Pokazali su simptome kao što su pospanost, drhtavica i povraćanje – ali su preživjeli neželjeni trip.

Studije na životinjama je teško primijeniti na ljude. Ipak, isto važi i za nas: „Smrtonosna doza kanabisa je veoma, veoma visoka”, kaže Eva Hoh. “Malo je vjerovatno da bi čovjek uzeo toliku količinu.”

Kanabis: smrt nije isključena

Istraživači sa londonskog Kraljevskog koledža pokušali su da se osvrnu i vide da li kanabis može da bude smrtonosan za ljude. Oni su provjerili sve smrti povezane sa kanabisom u Engleskoj između 1998. i 2020. Međutim, u skoro svim slučajevima kanabis nije bio jedina droga – u prosjeku se detektovalo tri do sedam drugih supstanci: opijati, alkohol, ali i lijekovi kao što su sredstva za smirenje ili tablete za spavanje.

U četiri procenta, istraživači su otkrili da je kanabis jedini uzrok smrti, obično zbog povreda zadobijenih tokom intoksikacije. U jednom slučaju, toksičnost kanabisom je dovela do smrti. Međutim, ostaje nejasno da li je jedna doza dovela do smrti ili je tome doprinijelo dugoročno konzumiranje.

Eva Hoh dodaje da postoje „dodatni objavljeni slučajevi smrti od kanabisa”. Oni su prijavljeni u vezi sa nesrećama, samoubistvima ili kardiovaskularnim komplikacijama kao što je srčani udar. Ali razjasniti uzrok ovih smrti je teško.

Pušenje trave nije dobro za srce

NIDA, na primjer, takođe upozorava na rizike koji mogu proizaći iz povećanog broja otkucaja srca uzrokovanog konzumacijom kanabisa. “Marihuana povećava broj otkucaja srca do tri sata nakon pušenja. Ovaj efekat može povećati rizik od srčanog udara”, kaže se.

„Kanabis definitivno utiče na kardiovaskularni sistem“, slaže se Štefan Tenes. „Osobe koje su posebno osjetljive, preopterećene ili čak imaju prethodna oštećenja mogu biti posebno osjetljive na kanabis.”

I starije studije takođe ukazuju na vezu između konzumiranja kanabisa i povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti (KVB). „Ne može se isključiti da ovo može postati opasno po život“, kaže Tenes.

Zašto jedno predoziranje (vjerovatno) nije fatalno?

Ali, rizik od umiranja od jedne predoziranja kanabisom je „zanemariv“, zaključuju istraživači sa Kraljevskog koledža.

Pored ogromne količine kanabisa koja bi bila neophodna, to je i fiziološki prilično malo vjerovatno, smatra Eva Hoh. Veoma niska pojava kanabinoidnih receptora u moždanom stablu objašnjava zašto kanabis – barem kod ljudi sa hroničnim bolestima – ima manje jake efekte na disanje ili druge važne tjelesne funkcije kao što su krvni pritisak ili puls. Opioidni receptori, s druge strane, igraju veću ulogu u moždanom stablu, zbog čega predoziranje heroinom može dovesti do respiratorne insuficijencije.

„Alkohol takođe može imati paralizujuće dejstvo na centralni nervni sistem, posebno na respiratorni centar“, kaže Štefan Tenes, „i stoga dovesti do smrti”.

Da li kanabis ubija moždane ćelije?

Tvrdnja: „Marihuana ne ubija moždane ćelije“, tvrdi ovaj nalog na Tviteru (ispod).

DW provjera činjenica: nepotvrđeno.

Kako kanabis ili marihuana – kako se zovu osušeni, smolasti cvjetovi i mali listovi ženske biljke konoplje – utiču na mozak? Prvo istraživanje koje je pokazalo da upotreba marihuane ubija moždane ćelije objavljeno je 1970-ih. Kontroverzni američki psihijatar Robert Hit sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Tulejn u Nju Orleansu dospio je na naslovne strane u vrijeme kada je rekao da je to dokazao u eksperimentu sa rezus majmunima.

Međutim, kvalitativna implementacija eksperimenta takođe je naišla na velike kritike. Kasnije su nalaze Hitove studije opovrgli istraživači Nacionalnog centra za toksična istraživanja u Arkanzasu. Ali to je bio samo početak.

Mnogo hipoteza, bez jasnoće

Do danas, studije o dugoročnim efektima kanabisa na strukturu ljudskog mozga pokazuju oprečne rezultate.

Eva Hoh takođe prati hipoteze i „eksploziju publikacija” oko kanabisa. „Istina je da kanabis ometa neurofiziologiju”, kaže ona. Ali kada je upitana koliko je zaista neurotoksičan – odnosno štetan za mozak – glavni aktivni sastojak kanabisa, tetrahidrokanabinol (THC), ona takođe ne može dati jasnu izjavu. Tema je veoma kontroverzna i potrebno je dalje istraživanje.

Međutim, više se zna o trenutnim, kratkoročnim efektima. Dobro je dokumentovano da su određene mentalne sposobnosti narušene nakon akutne upotrebe kanabisa, kao što su kratkoročno pamćenje, psihomotorna koordinacija ili raspon pažnje. Uz hroničnu konzumaciju, ovi efekti mogu trajati danima. Međutim, izgleda da su reverzibilni nakon nekoliko nedjelja apstinencije.

Maloljetnici su definitivno u opasnosti

S druge strane, neosporno je da konzumacija kanabisa može da ošteti posebno mlade mozgove, jer se mozak značajno razvija u prelaznoj fazi između djetinjstva i odraslog doba, upozorava Eva Hoh. Nedavna studija je pokazala da adolescenti koji povremeno koriste kanabis imaju dva do četiri puta veću vjerovatnoću da razviju mentalne bolesti kao što su depresija ili suicidalne sklonosti nego adolescenti koji uopšte ne koriste kanabis.

CDC takođe upozorava da upotreba marihuane prije 18. godine može uticati na to kako mozak uspostavlja veze za funkcije poput pažnje, pamćenja i učenja, ali takođe naglašava da efekti upotrebe marihuane na mozak zavise od mnogih faktora, kao što je količina THC-a, koliko često se koristi, uzrast pri prvoj upotrebi i da li je upotreba povezana sa drugim supstancama, kao što su alkohol ili duvan.

Dugoročne efekte na mozak mogu izazvati i drugi faktori osim marihuane, kao što su genetika, kućno okruženje ili drugi nepoznati faktori.

Neurogeneza iz kanabisa: potrebno istraživanje

2019. godine, studija je izazvala pometnju koja je otkrila da se u određenim dijelovima mozga kod adolescenata stvara više sive materije nakon pušenja trave. Međutim, čak ni istraživači koji su uključeni nisu željeli da se jasno postave da li povećanje sive materije treba smatrati korisnim ili prije štetnim. Treba biti oprezan u tumačenju podataka.

Međutim, generalno gledano, tvrdnja da kanabis može da razvije nove moždane ćelije je interesantna i da se to treba pratiti u budućnosti, kaže Hoh.

Prvi eksperimenti na životinjama fokusiraju se na efekat kanabidiola (CBD) na neurogenezu. Uz THC, CBD je jedan od najpoznatijih kanabinoida, odnosno hemijskih jedinjenja koja se nalaze u kanabisu. Mala, ali suptilna razlika: THC je psihoaktivan, CBD nije.

Istraživačica zavisnosti Hoh zagovara dalje istraživanje sopstvenog sistema kanabisa u tijelu: „Kada kanabinoidi pospješuju zdravlje, kada predstavljaju rizik?“ Do danas je otkriveno preko 140 kanabinoida. Većina efekata još nije istražena.

Ali: “Proizvodi od kanabisa koji su dostupni na crnom tržištu imaju potpuno nejasan profil kanabinoida. Obično sadrže vrlo malo CBD-a, ali mnogo opojnog glavnog aktivnog sastojka THC-a. Opasne primjese kao što su sintetički opioidi ili kanabinoidi takođe mogu biti uključeni”, kaže Hoh. Zato je njena preporuka mladima: „Ako ne pušite travu, tako radite nešto dobro za svoj mozak”.

(DW)