Kliker.info

Tomka Ristić iz Bijeljine, prije sedam godina, odlučila je pokrenuti vlastiti biznis. Ona i suprug, koji je sa njom u porodičnom biznisu, nisu imali novca za otvaranje hemijske čistionice, pa su se odlučili na pozajmicu. U banci za njih nije bilo razumijevanja, kaže Tomka za Radio Slobodna Evropa (RSE).

“Ideja je bila tu, ja znam taj posao. Što se tiče finansiranja od banke, tu nismo naišli na razumijevanje, ali mi nismo imali nikakve garancije. Tražili su žirante sa nekim sigurnim poslovima, određenim primanjima, što ja nisam imala. Ni hipoteka nije bila moguća, mi smo u to vrijeme bili podstanari, nisam imala nekretninu na svoje ime ili suprug na svoje”, kaže ona.

Hemijsku čistionicu otvorili su pomoću sredstava mikrokreditne organizacije.

“Otišli smo u mikrokreditnu organizaciju, gdje su nas ljudi prije svega saslušali, onda su nam predložili koji iznos. U početku su bili manji iznosi. Jedan sam uzela ja, jedan je uzeo suprug i krenuli smo sa najmanje opreme, u to vrijeme sa neke tri mašine. A sad ih imam trinaest, nakon sedam godina”, priča Tomka za RSE.

Danas je zahvalna za mogućnost pozajmice kod mikrokreditne organizacije, jer drugačije ne bi mogla imati svoju firmu, iako, nastavlja ona u bankama su mnogo niže kamate na kredit.

“Ja sad da odem u banku, sad bih mogla da dobijem, kad pogledaju moje poslovanje. Sad se i nude, ako šta treba. Ali, šta je bilo na početku? Ja nisam nigdje mogla da podignem ni 2.000 KM (oko 1000 eura), ni u jednoj banci. Jednostavno, vi ne ispunjavate uslove, nije bilo načina”, priča ona.

Preduzetnicama u BiH ograničen pristup kreditima

Prema izvještaju “Ažurirana sistemska dijagnostika zemlje”, Svjetske banke u BiH, veliki udio svojih plasmana banke u Bosni i Hercegovini usmjeravaju u potrošačke kredite i zajmove za javna preduzeća, što ograničava iznose kredita raspoloživih za investicije u privatni sektor i mikro, mala i srednja preduzeća.

Kako se navodi u izvještaju naročito je pogođena prerađivačka industrija.

Da bi dobile kredit, firme iz prerađivačkog sektora moraju osigurati kolateralu (sredstvo obezbjeđenja banaka pri kreditnim poslovima) od 262 procenta vrijednosti zajma – za razliku od 123 procenta, koliko se traži od zajmoprimaca iz maloprodaje.

Pri tome su prisutne i razlike između žena i muškaraca poduzetnika.

Od 80 procenata kompanija, na čijem su čelu žene, tražena je kolaterala da bi mogle dobiti zajam, dok je samo 65 procenata kompanija na čijem su čelu muškarci trebalo osigurati kolateralu.

Kako se dalje navodi u izvještaju Svjetske banke u BiH, poduzetnicama je ograničen pristup sredstvima kao što je zemljište – najpoželjnija kolaterala za finansijske institucije i u nepovoljnijem su položaju kod prikupljanja početnog kapitala.

Zašto je to tako, razloge za RSE objašnjava Aida Zubčević, vlasnica privatne firme za proizvodnju herbalnih preparata i ljekovitog bilja, te predsjednica Udruženja žena poduzetnica u Bosni i Hercegovini.

“Postoji problem sa kreditima zato što žene uglavnom nisu vlasnice imovine. Kad to kažem, mislim na porodičnu imovinu, na zemljište, na kuću i slično. Najčešće ne mogu obezbijediti kolateral. Sad, koliko se traži više ženama kolateral nego muškarcima – čula sam za tu anketu koju je uradila Svjetska banka, pretpostavljam da su došli do pravih rezultata – u svakom slučaju su u nepovoljnijem položaju i teže dolaze do tih sredstava”, objašnjava Aida Zubčević.

Ona ističe da je teže ženama vlasnicama obrta, gdje moraju banci dati garanciju “cijelom svojom imovinom”, za razliku od firmi.

Država treba stati iza ženskog poduzetništva

Berislav Kutle, predsjednik Udruženja banaka u BiH, kaže da problem sa malim i srednjim produzećima i pomaganje poduzetništva nije problem samo u BiH.

“To je problem u cijelom svijetu, jer je najveći dio tih firmi start-up, početničke firme, a banke, ni ovdje ni u svijetu, ne kreditiraju firme koje nemaju najmanje dvije godine povijesti rada iza sebe. Problem je, i najviše se kod nas odnosi na žensku kategoriju, jer se nije bavila aktivnostima, a s druge strane nema ni kolaterala. Njima nisu dovoljne banke za pomoć za unapređenje male privrede. Tu bi trebala uskakati država, državne institucije, vlade, koje bi ono što banke rade zbog svog načina poslovanja, zbog svoje povijesti, filozofije ne mogu financirati na taj gap između onoga što bi trebalo i što banke mogu, pokupi i posluži država. Inače ćemo uvijek biti u istom problem”, ističe Kutle.

Istovremeno, Zubčević podsjeća još na jednu propuštenu priliku da se ojača žensko preduzetništvo u BiH, te kako kaže ona, vidi se “kakav je odnos banaka prema ženama”.

“Imali ste projekat Evropske banke za obnovu i razvoj namijenjen ženama, gdje nisu uspjeli plasirati sredstva u Federaciji BiH nego samo u Republici Srpskoj, zato što nisu našli banku koja bi bila spremna da plasira ta njihova sredstva, a upravo je bio cilj da se pomogne ženama da dođi do sredstava bez tih nekakvih kolaterala”, priča ona.

Predsjednica Udruženja žena poduzetnica u BiH kaže da je projekat završen prošle godine, ali da se sprema novi, s tim da postoji nagovještaj da će pojedine banke u BiH ovog puta biti uključene u projekat.

U budućnosti Udruženje žena poduzetnica u BiH imaju namjeru da razmotre ideje garancijskog fonda koji će biti usmjeren na žene preduzetnice.

Ljiljana Čičković iz NVO Ženski centar Trebinje kaže za RSE da namjeravaju od vlasti tražiti garantne fondove.

“Gdje bi vlada, država, stala iza žena, pošto one nisu vlasnice imovine, i gdje bi garantovala za njih, kako bi one mogle dobiti te komercijalne kredite sa povoljnim kreditnim stopama”.

Kako se Čičković bavi ekonomskim osnaživanjem žena upoznata je sa poteškoćama koje one imaju pri dobijanju kredita.

“U pitanju su čisto komercijalni krediti koji u osnovi imaju hipotekarni dio. S obzirom na to da je u Bosni i Hercegovini običajno pravo iznad zakonodavnog i da se imovina vodi uglavnom na muškarcima, braći, muževima, očevima, sinovima, samim tim žena nije u situaciji da povuče takvu vrstu kredita”, objašnjava ona.

U takvoj situaciji preduzetnicama ostaje još jedna opcija, kaže Čičković.

“Ostaju joj mikrokreditne organizacije koje su praktično zelenaške i kamataške s obzirom na visinu kamatne stope na godišnjem nivou. To je čista utopija. Jedina dostupna opcija ženama je – nije jedina, postoje uvijek izuzeci – govorimo o ženama koje imaju imovinu i samim tim mogu da dođu i do kredita koji imaju povoljniju kamatnu stopu”, poručuje Čičković.

Prema njenom mišljenju, banke ne pristupaju ravnopravno prema muškarcima i ženama kada je riječ o kreditnoj sposobnosti.

“Problem je što žena uopšte nema, nisu u ravnopravnoj startnoj poziciji za dobijanje takvog kredita. Kad pogledate šta žene vode, gdje su to žene prisutne kao vlasnice – prisutne su u preduzetničkim radnjama, u poljoprivrednim gazdinstvima, i to ne u velikom broju, upravo zbog te imovine, prisutne su i u mikro i malim preduzećima. Vrlo je mali broj u velikim i srednjim preduzećima da je žena vlasnica, izuzev čisto forme radi, radi pokrivanja supruga koji se bavi drugim poslom”, ističe ona.

BiH ima jednu od najnižih stopa učestvovanja žena na tržištu rada u regiji

Svjetska banka BiH ukazuje i na činjenicu da zbog ograničenih prilika na tržištu rada, žene gube oko 35 godina produktivne zaposlenosti u svom životnom vijeku.

BiH ima jednu od najnižih stopa učestvovanja žena na tržištu rada u regiji, a disproporcionalno veliki broj visokoobrazovanih žena ostaje nezaposleno.

“Jako je teško, pogotovo u realnom sektoru. Teško je uopšte poslovati, a onda na to dodajte bar 50 posto da je teže ženi nego muškarcu, zbog okruženja, zbog česte situacije da kada s nekim razgovarate da nije spreman da posluje i stvara nekakve odnose sa ženama. Mi smo patrijarhalno društvo, tako da i sav onaj teret o čemu stalno pričamo pada na grbaču žena. Zatim, mi kad poslujemo, mi idemo na sigurno, idemo temeljno, perfekcioniste smo u biznisu, tako da nije lako”, ističe ona.

Prema podacima Svjetske banke u BiH plate žena u BiH su približno devet procenata niže nego plate muškaraca, dok je prema podacima Agencije za statistiku BiH iz 2018. godine 55,9% udio ženskoga spola u registru nezaposlenih osoba.

Aida Đugum (RSE)