Kliker.info

U nekih autora (Bojničić, Grgić, Ljubović, Marković, Roler, Šimunović) Bastašići su označeni sirtam hrvatskim rodom i plemstvom podrijetlom iz Bosne, gdje i danas postoje toponimi Bastašići kod Kraljeve Sutjeske i Bastasi kod Drvara. Nakon sudjelovanja u obrani Klisa protiv Osmana iza 1537. kao uskoci odlaze u Senj. U vojnoj posadi je zapisan 1540. Franjo Bastašić, a Radojica Bastašić istaknuti uskočki vojvoda prima 23. siječnja 1567. u Beču od cara Maksimilijana grb i povelju o statusu carskog plemića. U povijesnim izvorima spominje se Josip Bastašić, grkokatolićki biskup na Žumberku.Riječ bastos (od lat. bastasius) u Dubrovačkoj Republici je korištena u cehu transportnih radnika.U Svetačje, kasnije nazvano Mala Vlaška, čijem širem području pripada i kraj oko Grubišnog Polja, Bastašići su vjerojatno pristigli u savezu s Osmanima u drugoj polovici XVI. stoljeća kao i mnogobrojni pravoslavni Vlasi, koji nakon istjerivanja Turaka zadržavaju svoj vlaški etnikum te se tek sredinom XIX. st. većina posrbljuje, a manjina kao grkokatolici pohrvaćuje. Prije dolaska Turaka u tom kraju živjelo je isključivo hrvatsko stanovništvo.Etničko opredjeljenj bilokojeg roda i svakog pojedinca nedodirljivo je pravo te ovaj zapis ne stvara potku za takav utjecaj, nego je isključivo pisan dobroj namjeri i u želji cjelovitijeg promišljanja o mogućem korjeništu prezimena roda Bastašića.U svojim rodoslovnim istraživanjima sam se prije 5 6 godina kolateralno susreo s prezimenom Bastašić te ove zapise kao komentar priložem uz temeljno štivo.