Kliker.info

Aktivista sa Univerziteta Columbia  sa zelenom kartom, akademik s Univerziteta Georgetown sa studentskom vizom, specijalistica za transpalntaciju bubrega s Univerziteta Brown s radnom vizom… sve to su ljudi koji su, iako imaju zakonsku dozvolu da borave u SAD-u, nedavno zadržale imigracione vlasti ili im je uskraćen ulazak u SAD na aerodromima.

Predsjednik Donald Trump rekao je da podržava legalnu imigraciju, a zvaničnici administracije su dali izajve da će se Trumpovo obećanje o masovnoj deportaciji fokusirati na ljude koji su počinili nasilne zločine. No, neki od najbolje poznatih primjera pokušaja deportacije su ljudi koji imaju zakonsku dozvolu za boravak u SAD-u.

Stručnjaci za imigraciju kažu da su ljudi s vizama i zelenim kartama deportovani i za vrijeme drugih administracija, ali neki od postupaka Trumpove administracije su bez presedana.

„Trumpova administracija je odbacila tipične smjernice i procedure i traži opskurne dijelove zakona o imigraciji kako bi mogla ukloniti koga god poželi, idealno sa ograničenim procesom ili bez ikakvog zakonskog procesa“, kazao je Matthew Boaz, profesor imigracionog prava s Univerziteta u Kentuckyju.

Propalestinskog aktivistu koji je diplomirao na Univerzitetu Columbia Mahmouda Khalila zadržale su imigracione vlasti, rekavši da bi mogao biti deportovan na osnovu zakona iz perioda Hladnog rata. Prema tom zakonu, državni sekretar može pokrenuti deportaciju nedržavljanina ukoliko bi njegovo prisustvo ili aktivnosti mogli prijetiti američkim vanjskopolitičkim interesima. Vlada još nije pružila dokaze o tome kako je Khalil ugrozio američku vanjsku politiku.

Imigracione vlasti navele su isti zakon iz perioda Hladnog rata dok su tražile deportaciju još jednog studenta s Univerziteta Columbia uključenog u propalestinski pokret. Federalni sudija privremeno je blokirao pritvor i deportaciju pomenutog studenta.

Koje dokaze vladini zvaničnici trebaju u ovim slučajevima i koja prava ljudi imaju?

Stručnjaci za imigraciju kažu da vlada mora pokazati dokaz za deportaciju posjednika zelene karte ili vize, ali proces može biti dugotrajan. Khalil je, naprimjer, uhapšen 8. marta i držan je u pritvoru ICE-a u Louisiani dok se njegov slučaj nastavlja. Njegovi advokati kažu da je pritvor nezakonit i pokušavaju prebaciti slučaj u New Jersey.

Za nositelje viza na američkim granicama ili aerodromima, carinski službenici mogu odlučiti da odbiju ulazak ljudima bez dokaza.

Koji su razlozi zbog kojih rezidenti sa stalnom dozvolom boravka mogu biti deportovani?

Osobe sa zakonitim stalnim boravkom ili zelenom kartom mogu biti deportovane iz SAD-a. Međutim, prije toga imaju pravo braniti svoj slučaj na sudu. Samo imigracioni sudija ima ovlasti opozvati zelenu kartu.

Nekoliko je razloga zbog kojih nositelji zelenih karata mogu biti deportovani, uključujući kaznene presude za djela poput silovanja, ubistva ili trgovine drogom.

Nakon što je Khalil bio u pritvoru ICE-a gotovo dvije sedmice, imigracione vlasti su ažurirale njegovu optužnicu, optužujući ga za prevaru u njegovoj prijavi za zelenu kartu za 2024. Vlada kaže da Khalil nije otkrio svoje vrijeme rada s UNRWA-om, agencijom Ujedinjenih naroda za palestinske izbjeglice i drugim međunarodnim grupama.

Prije nego što je vlada izmijenila Khalilovu optužnicu, grupe za zaštitu prava optužile su Trumpovu administraciju da krši Khalilovo pravo na slobodu govora. Nakon hapšenja, Khalilovi advokati podnijeli su peticiju u kojoj tvrde da je ICE uhapsio i pritvorio Khalila na temelju njegovog govora, što je kršenje Prvog amandmana, napisala je Američka unija za građanske slobode.

Osude vezane za drogu također mogu biti razlog za deportaciju. Fabian Schmidt, njemački inženjer i nositelj zelene karte, uhapšen je nakon povratka u SAD 7. marta. Schmidt je imao deset godina star prekršaj u vezi droge i DUI optužbu, izvijestio je NPR.

Druga nositeljica zelene karte, Ma Yang, koja je živjela u SAD-u otkako je imala osam mjeseci, deportovana je u Laos u prvoj sedmici marta nakon što se izjasnila krivom i odslužila kaznu za bivanje dijelom operacije trgovine marihuanom, izvijestio je Milwaukee Journal Sentinel.

Kakve dokaze vlada mora pružiti da bi deportovala zakonitog rezidenta sa stalnim boravkom?

Američka vlada mora prvo nositelju zelene karte poslati poziv, što je dokument za optužbu za imigracione slučajeve. U tom pozivu, vlada navodi razloge zbog kojih misli da osobu treba deportovati, kazala je Jaclyn Kelley-Widmer, profesorica imigracionog prava na Univerzitetu Cornell.

Kad neko dobije dokument o optužbi, pokreće se imigracioni sudski slučaj. Na sudu, američka vlada ima teret dokazivanja i mora pokazati kroz „jasne i uvjerljive dokaze“ da je vjerovatnije da je istinita nego neistinita osnova da se osoba može deportovati.

Dokaz koji državni advokati moraju pružiti ovise o slučaju. Advokati, naprimjer, mogu koristiti dokaz o krivičnoj osudi kako bi pokazali da je neko osuđen za teži zločin. Ili mogu pokazati poreske prijave kako bi dokazali da je neko prijavio porez kao nerezident i stoga napustio zakoniti status stalnog boravka.

Kakav je proces deportacije za osobe sa turističkom, studentskom ili radnom vizom?

Kao i osobama sa trajnom dozvolom boravka, osobama sa turističkom, studentskom ili radnom vizom koje su već u SAD-u šalju se pozivi ako vlada vjeruje da su kandidati za deportaciju.

Nositelji viza mogu biti deportovani iz razloga koji uključuju krivično djelo i prevaru, ako ostanu duže nego što je vizom predviđeno ili ako rade bez dozvole. Kao i osobama sa stalnim boravkom, nositelji viza imaju pravo na zakonski postupak, a teret dokazivanja pada na vladu.

Imigracione vlasti zadržale su u pritvoru Badara Khana Surija, studenta na postdiplomskom studiju koji predaje na Univerzitetu Georgetown na studentskoj vizi. Surijeva viza ukinuta je na osnovu istog razloga koji je naveden i u Khalilovom slučaju – da njegovo prisustvo ili aktivnosti mogu ugroziti američke vanjskopolitičke interese, izvijestio je Politico. Suri čeka imigracioni postupak.

Nositeljima viza također se može odbiti ulazak na aerodromu ili granici SAD-a, jer sama viza ne omogućava ulazak u SAD. Carinici imaju ovlasti da dopuste ili odbiju ulazak. Oni bi mogli odbiti ulazak ako nositelji viza imaju prethodnu kaznenu presudu, ako su u opasnosti od prekoračenja razdoblja trajanja vize ili ako dolaze u SAD raditi bez odobrenja.

Naprimjer, krajem januara, njemačkoj tattoo umjetnici odbijen je ulazak jer su carinici pretpostavili da će ilegalno raditi u SAD-u budući da je nosila sa sobom opremu za tetoviranje, izvijestio je Guardian.

Pridržava li se Trumpova administracija potrebnih zakonskih koraka?

Stručnjaci za imigraciono pravo imaju različita mišljenja o tome je li Trumpova administracija ispoštovala zakonske korake prilikom deportacije nositelja zelene karte ili viza u SAD-u.

„Prema mojim shvatanjima, za sada, oni slijede zakonske korake“, kazao je profesor Boaz, navodeći činjenicu da su osobe dobile dokumente o optužbi i da čekaju sudski postupak. „Različit je način na koji se to radi.“

Boaz je kazao da ljudi obično znaju kakva bi ih ponašanja „učinila metom za deportaciju“, kao što je to što nemaju pravni status ili imaju kaznenu presudu. To nije slučaj pod Trumpovom administracijom, jer su ljudi bez kaznenog progona i s pravnim statusom bili meta.

Drugi stručnjaci su kazali da Trumpova administracija nije slijedila zakon.

„Čak i ako zakon nekoga štiti od deportacije, nema garancije danas da će se ICE držati zakona“, kazala je Rebecca Sharpless, s Univerziteta u Miamiju. „Ljudi bi trebali praviti izbore kao što je putovanje s ovom realnošću na umu.“

Imigracioni agenti koji su uhapsili Khalila ispred njegove kuće u početku su rekli da mu je oduzeta studentska viza, iako nije imao studentsku vizu, prema peticiji koju su podnijeli Khalilovi advokati. Nakon što je Khalilova supruga pokazala agentima da Khalil ima zelenu kartu, agenti su rekli da je to također oduzeto.

Međutim, imigraconi agenti ne mogu opozvati pravni trajni status, to mogu samo imigracione sudije, nakon sudskog postupka.

„Kasnije je izašlo na vidjelo da je Ministarstvo za unutrašnju sigurnost optužilo gospodina Khalila“ prema odredbi iz doba Hladnog rata, navodi se u peticiji.

Trumpova administracija je također odbila ulazak ljekaru s Univerziteta Brown na aerodromu uprkos sudskom nalogu koji to sprečava.

Rasha Alawieh, specijalistica za transplantaciju bubrega s američkom radnom vizom, nije mogla ući na aerodrom nakon što su granični zvaničnici rekli da su pronašli fotografije članova Hezbollaha na njenom telefonu, izvijestio je CBS News.

Imigracioni službenici rekli su da primili naredbu sudije tek nakon što je Alawieh bila deportovana, izvijestio je CNN.

Francuska vlada rekla je da je jednom od njenih građana, naučniku, uskraćen ulazak u SAD jer je njegov telefon imao poruke u kojima je „izrazio svoje“ lično mišljenje „o naučnim politikama Trumpove administracije“, rekao je Philippe Baptiste, francuski ministar za visoko obrazovanje i istraživanje, za New York Times.

„Postoje specifične osnove na temelju kojih se nekome može odbiti ulazak u SAD, a neslaganje s Trumpom inače nije jedna od njih“, kazao je David Leopold, imigracioni advokat i bivši predsjednik Udruženja američkih imigracionih advokata.

Koja prava imaju imigranti u interakciji sa imigracionim službenicima?

Ljudi koji su već u SAD-u zaštićeni su američkim Ustavom. Imigracioni agenti ne mogu ući u domove ljudi osim ako imaju nalog koji je potpisao sudija, kazali su stručnjaci za imigraciono pravo. Često imigracioni službenici imaju administrativne naloge koje potpisuje službenik imigracione i carinske uprave; oni nemaju istu pravnu težinu kao sudski nalog.

Da bi dobili sudski nalog, imigracioni službenici moraju „prezentovati dokaze o krivičnom djelu sudiji“, riječi su Kelley-Widmer.

Prava putnika na aerodromima variraju.

Svaki putnik podliježe pitanjima carinskih službenika o njihovom identitetu i imigracionom statusu. Američkim državljanima i nositeljima zelenih karata ne može se uskratiti ulazak u SAD, napisala je Američka unija civilnih sloboda. No, nositelji zelenih karata mogu se pritvoriti ako službenici sumnjaju da su u kategoriji koja može biti deportovana. Nositeljima viza može se odbiti ulazak ako odbijaju odgovoriti na pitanja.

Maria Ramirez Uribe (AJB)