Kliker.info

Stvorili smo “savršenu oluju” za bolesti koje se prenose iz svijeta divljih životinja na ljude i globalno brzo šire, a ljudsko uništavanje prirode taj proces samo ubrzava, upozoravaju naučnici.

To je globalno stajalište zdravstvenih stručnjaka koji proučavaju kako se i gdje u svijetu pojavljuju nove bolesti.

U okviru tih napora stručnjaci su razvili sistem prepoznavanja obrazaca koji mogu predvidjeti koje su bolesti divljih životinja najveća prijetnju za ljude.

Taj pristup problemu iznose naučnici s Univerziteta u Liverpoolu i on je dio globalnih napora u pronalasku načina da se bolje pripremimo za buduće zarazne bolesti.

Izbjegli smo pet hitaca

“U posljednjih 20 godina imali smo šest velikih prijetnji: SARS, MERS, ebolu, ptičiju i svinjsku gripu”, rekao je za BBC prof. Matthew Baylis s liverpulskog univerziteta.

“Uspjeli smo izbjeći šest hitaca, ali nas je šesti ipak pogodio. I ovo nije posljednja pandemija s kojom ćemo se suočiti, zbog čega moramo izbliza nadzirati bolesti među divljim životinjama”, smatra profesor.

U okviru detaljne analize, s kolegama je osmislio predskazujući sistem prepoznavanja obrazaca kojim se može proučiti velika baza podataka svih poznatih bolesti iz životinjskog svijeta, prenijela je Hina.

Među hiljadama bakterija, parazita i virusa poznatih nauci taj sistem prepoznaje i tragove skrivene u broju i tipu vrsta koje oni uspijevaju zaraziti. Sistem tragove koristi da bi zaključio koji su među njima najveća prijetnja za ljude.

Ako se neki patogen proglasi prioritetom, naučnici će, kako kažu, usmjeriti sve svoje istraživačke snage na pronalazak preventivnih mjera i način liječenja prije izbijanja zaraze.

Baylis smatra da ćemo morati povući potpuno nov potez da bismo otkrili koje bolesti mogu izazvati pandemiju. Navodi da je dosad napravljen velik napredak u tom prvom koraku.

Šta smo naučili u karantinu?

Brojni naučnici slažu se da naše ponašanje, naročito krčenje šuma i prisvajanje prirodnih staništa s raznolikim životinjskim svijetom, doprinosi tome da se bolesti češće prenose sa životinja na ljude.

Profesorica Kate Jones s Londonskog univerzitetskog koledža kaže da “dokazi općenito upućuju na to da se ekosistemi s nižom biološkom raznolikošću koju su izmijenili ljudi, poput poljoprivrednih dobara ili plantaža, često povezuju sa za ljude povećanom opasnošću od raznih infekcija”. Dodaje da to ipak nije nužno kod svih bolesti. 

“No, životinjske vrste koje lakše ‘podnose’ ljude, poput nekih vrsta glodara, često su efikasnije u prenošenju patogena. Tako gubitak bioraznolikosti stvara nove predjele na kojima je povećan rizičan kontakt ljudi i divljih životinja, čime se istovremeno povećavaju i šanse da se određeni virusi, bakterije i paraziti prenesu na ljude”, pojasnila je Jones.

Jasna povezanost između ljudskih aktivnosti i divljih životinja

Neke zarazne bolesti ukazale su na to da postoje jasne međusobne veze između ljudskih aktivnosti i divljih životinja.

To je bio slučaj s prvom epidemijom virusa “nipah” 1999. u Maleziji, kada se virusna infekcija, koju su prenosili šišmiši, prenijela na veliku farmu svinja smještenu na rubu šume.

Šišmiši su se na stablima hranili voćem, a ostatke koji su padali na tlo potom su pojele domaće svinje. Voće je bilo puno pljuvačke šišmiša.

Virusom se tada zarazilo više od 250 ljudi koji su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim svinjama. Više od 100 ih je umrlo. Stopa smrtnosti korona virusa još se formira, ali se trenutno procjenjuje da ona iznosi približno jedan posto. Virus “nipah” ubija 40 do 75 posto zaraženih.

Eric Fevre, profesor na liverpulskom univerzitetu i saradnik Međunarodnog istraživačkog instituta za stoku u Nairobiju, podsjeća da naučnici moraju neprestano pratiti i nadzirati područja u kojima postoji viši rizik od pojave zaraznih bolesti.

Farme na rubovima šuma, tržnice na kojima se prodaju i kupuju životinje – sve to briše granice između ljudi i životinjskog svijeta. Upravo su to mjesta na kojima će se vjerovatnije pojaviti bolesti.

‘Savršena oluja’ za pojavu pandemija

“Nove bolesti u ljudskoj populaciji pojavljuju se vjerovatno tri do četiri puta godišnje. I ne samo u Aziji ili Africi nego i u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama”, kaže Fevre. Baylis dodaje da aktivan nadzor novih bolesti postaje sve važniji.

Smatra da su ljudi “stvorili gotovo ‘savršenu oluju’ za pojavu pandemija”, a Fevre se slaže s njegovim mišljenjem: “Vrlo je vjerovatno da će se ovakve stvari ponavljati jer su se događale tokom svih naših interakcija sa svijetom prirode. Sada je najvažnije da to shvatimo i pravovremeno reagiramo.” 

Kaže da je aktualna kriza svojevrsna lekcija mnogima među nama o tome kakve su posljedice ljudskog utjecaja na prirodni svijet.

“Mnogo stvari koristimo i uzimamo zdravo za gotovo: hranu koju konzumiramo, materijal od kojeg je sačinjen naš pametni telefon… Izuzetno je važno da dobro razmislimo o resursima koje trošimo, načinu na koji ih trošimo i kako sve to utječe na nas”, zaključuje Fevre.

(Kliker.info-AJB)