Kliker.info

S obzirom na nepredvidljivost novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, ukrajinske oružane snage pripremaju se za najgore, rekao je vrhunski vojni analitičar. Trump je obećao okončati rusko-ukrajinski rat “za 24 sata”, iako je taj plan jedva razradio te je zaprijetio obustavom vojne pomoći Kijevu ako ne počne mirovne pregovore s Moskvom.

“Spremamo se za najgori mogući scenarij, kada [Trump] zaustavi svu opskrbu”, rekao je za Al Jazeeru general-pukovnik Ihor Romanenko, bivši zamjenik načelnika Glavnog štaba Ukrajinskih oružanih snaga.

Trumpov “mirovni plan” ostaje nejasan, ali posmatrači kažu da najvjerovatnije uključuje ustupanje nekih ili svih područja pod okupacijom Rusije – gotovo 19 posto teritorije Ukrajine – u zamjenu za mirovni sporazum ili zamrzavanje položaja na liniji fronta.

Priča s vjetrom

Trump, koji sebe često opisuje kao impresivnog sklapača dogovora, također je rekao kako će, ako Moskva ne počne mirovne pregovore, povećati uloge isporukom naprednog oružja Kijevu. Ipak, od njega je teško očekivati ​​nešto konkretno, rekao je Romanenko.

“Postoje očekivanja, ali to je kao da pričam s vjetrom.”

Njegove riječi ponovio je i pomoćnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je razgovarao s Al Jazeerom pod uvjetom da ostane anoniman. Trump je takav da “za razliku od drugih predsjednika, on može promijeniti svoje odluke ovisno o tome kojom nogom ujutro dotakne pod”, navodi savjetnik.

“Pristupili smo njegovom timu s planom koji bi mogao koristiti nama i Zapadu – i svidio mu se”, istakao je, govoreći o prijedlogu koji je Zelenski predstavio Trumpu tokom njihovog septembarskog sastanka u New Yorku.

Plan predviđa zamjenu nekih američkih trupa stacioniranih u Evropi Ukrajincima, kao i da Kijev “dijeli” prirodne resurse sa svojim zapadnim partnerima.

U međuvremenu se ukrajinska javnost polako okreće prema mirovnom sporazumu s Rusijom.

Prema anketi Gallupa, objavljenoj 19. novembra, 52 posto Ukrajinaca željelo bi da rat završi “što je prije moguće”, čak i da podrazumijeva teritorijalne ustupke. Samo 38 posto želi da se Kijev “bori do pobjede”, što je dramatičan pad u odnosu na 73 posto 2022. godine.

“Ovih dana želimo mir, a ne pobjedu”, rekla je Valentina Krasovec, 68-godišnja stanovnica Kijeva čiji je nećak ubijen na jugoistočnoj liniji fronta septembra 2023. “Ne želim izgubiti još članova porodice. Prestara sam da bih se svake noći budila uz sirene za zračnu uzbunu.”

‘Svaka zarada mu odgovara’

Drugi savjetnik Zelenskog tvrdi da je ključna riječ u odnosima s Trumpom – “profit”.

Trump, možda, neće poništiti dopuštenje odlazećeg predsjednika Josepha Bidena za korištenje visokopreciznih projektila koje je isporučio SAD za napade unutar Rusije ako od nečega “profitira”, navodno je rekao Mihailo Podoljak.

“To može biti reputacijski profit, politički profit ili ekonomski profit”, rekao je novinskoj agenciji Interfax Ukraine. “To čak može biti profit [postignut] ponižavanjem Putina. Svaki profit će mu odgovarati.”

Ipak, trenutno je Ukrajinska vlada užasnuta šta učiniti kada se Trump vrati u Bijelu kuću u januaru, rekao je analitičar iz Kijeva.

“Nema novih strategija, svi žele promijeniti melodiju u hodu”, rekao je Aleksey Kushch za Al Jazeeru.

Prema njegovim riječima, ključni trenutak će biti kada Trump imenuje novog američkog ambasadora u Kijevu i posebnog izaslanika za rusko-ukrajinski rat.

Richard Grenell, koji je bio Trumpov šef obavještajne službe 2020. godine i koji se protivi članstvu Ukrajine u NATO-u, naveden je kao mogući kandidat.

Još jedna ključna figura u budućnosti Ukrajine je republikanski senator Marco Rubio kojeg je Trump najavio da će imenovati svojim državnim sekretarom. Rubio je do sada preferirao razgovore s Moskvom nego povećanje vojne pomoći Ukrajini. Bio je jedan od 15 republikanskih zastupnika koji su glasali protiv pružanja vojne pomoći Kijevu u iznosu od 61 milijarde dolara u aprilu.

Republikanci su mjesecima odgađali zakon, a odgoda je uveliko pridonijela ruskim vojnim dobicima u istočnoj Ukrajini. No, dobici su neznatni u poređenju sa zapanjujućim napretkom Rusije u prvim mjesecima invazije punog opsega.

‘Putinov faktor’

Moskva je okupirala nešto više od 2.000 kvadratnih kilometara od 2023. godine – uprkos navodnom gubitku desetaka hiljada vojnika.

Trump je kandidaturu Marca Rubija najavio 13. novembra, a nekoliko sati kasnije ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha rekao je da se raduje “napretku mira snagom u Ukrajini”.

Ponovio je frazu koju je Zelenski upotrijebio kada je 5. novembra žurno čestitao Trumpu na izboru.

Nikolay Mitrokhin, istraživač sa Univerziteta u Bremenu, naveo je da, iako su zaključci o utjecaju pojedinih članova Trumpovog tima čisto spekulativni, postoje znakovi da je Zelenski odustao od svog glavnog stava o povratku svih okupiranih područja, uključujući poluotok Krim koji je Moskva anektirala 2014. godine.

Prije izbora Trumpa Kijev je insistirao da neće priznati okupirane teritorije kao dio Rusije.

Tu je i “Putinov faktor”, rekao je Mitrokhin koji je objasnio da bi ponašanje ruskog vođe moglo biti u suprotnosti s očekivanjima Trumpovog tima i izazvati uznemirenost, prije nego što dođu u sukob sa Zelenskim i zapadnim pristalicama Ukrajine.

Drugi faktor može biti Trumpov stav o Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi, koja je usklađena s Moskovskom patrijaršijom. I dalje je dominantna vjerska grupa u Ukrajini i kontrolira hiljade parohija uprkos rastućem pritisku vlasti.

Vatikan, neke evropske države i Trumpove pristalice kritizirali su pritisak Zelenskog na crkvu, navodeći zabrinutost zbog vjerskih sloboda.

Zelenski će, možda, morati ublažiti pritisak “zbog kompromisa sa stvarnošću i izgradnje šire koalicije za podršku Ukrajini”, rekao je Mitrokhin.

(AJB)