Kliker.info

Srpski državni vrh predvoðen predsjednikom Borisom Tadićem i premijerom Vojislavom Koštunicom potpisao je danas u Moskvi Sporazum o suradnji s ruskom državnom energetskom megakompanijom Gazprom. Premda je javnosti predstavljen ugovor u tri tačke više protokolarne prirode, njime je Gazprom postao većinski vlasnik Naftne industrije Srbije i budući veliki investitor  u srpski energetski sektor. Srpska vlada je tako bez javnog natječaja Gazpromu za 400 milijuna eura u gotovini i 500 milijuna eura u izravnim investicijama prodala Naftnu industriju Srbije (NIS). Njezin novi vlasnik bit će Gazpromova tvrtka kći Gazpromnjeft. Prema neslužbenim informacijama, ugovorom je određeno da Gazprom modernizaciju dviju rafinerija u Srbiji završi do 2012. godine, a Srbiji je do 31. decembra 2010. zabranjen uvoz naftnih derivata. Osim toga, Srbija se izborila da preko njzine zemlje prolazi ogranak crnomorsko-južnoeruopskoga plinovodnoga sustava Južni potok koji će zajednički graditi Gazprom i talijanski ENI. Trasa cjelokupnoga cjevovoda trebala bi biti ustanovljena za dva mjeseca. Tako još uvijek nije poznato hoće li ogranak iz Srbije dalje u Europu iæi preko Mađarske ili Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Gradnja bi trebala početi sljedeće godine, a završena  za pet do šest godina. Njime Rusija namjerava opskrbljivati Balkan, Italiju i dijelove srednje Europe plinom i biti izravna konkurencija planiranom plinovodu Nabuco. Uz plinovod, Rusija će  u Srbiji graditi i novo veliko plinsko spremište u Banatskom Dvoru, te plinsku elektranu.   Potpisom na ugovor s Gazprom srpska je vlada u Srbiju dovela drugoga velikoga ruskoga energetskoga giganta. Već nekoliko godina u Srbiji djeluje ruska naftna kompanija Lukoil koja je kupila Beopetrol  te upravlja oko 250 benzinskih crpki. Lukoil se prošle godine uspješno proširio u BiH gdje je preko tvrtke kćeri kupio rafineriju u Bosanskom brodu. No, nakon pritiska Sjedinjenih Država na slovensku Vladu propalo im je spajanje sa slovenskom naftnom kompanijom Petrol i kupovina rafinerije u Lendavi. Gazpromovi planovi u regiji nakon ulaska u Srbiju još nisu poznati. Ali prema neslužbenim vijestima iz hrvatskih krugova njihovi predstavnici su bili na razgovorima u hrvatskom ministarstvu gospodarstva tražeći da nešto kupe u Hrvatskoj, ali bez specifikacije što točno. Hrvatska u ovom trenutku od Gazproma kupuje 1,1 milijardu  kubnih metara plina, što je 40 posto njenih ukupnih potreba. Igor Dekanić s Rudarsko-geološkog fakulteta smatra kako bi dolazak Gazproma u Srbiju mogao znaèiti kvalitetniju opskrbu Hrvatske plinom, ali i naftnim derivatima preko Lukoila.  Dogovor Srbije i Rusije veæ tjednima  se u medijima tumači kao veliki iskorak Rusije na Balkan, te jedan od najznačajnijih gospodarskih događaja za suvremenu Srbiju koji vuče i brojne političke konotacije. Očiti dokaz uzlaznih gospodarsko-političkih veza s Kremljem dolazi u vrlo osjetljivom trenutku: Zapad sprema priznati neovisnost Kosova, a prvi krug predsjedničkih izbora pokazuje da bi Srbija lako mogla otploviti u radikalizam. Zbog toga su tijekom boravka u Moskvi Tadić i Koštunica inzistirali na susretu s Vladimirom Putinom kako bi u domaćoj javnosti stvorili dojam podrške aktualnoj vlasti te pokazali da i  Tadićeva umjerena Srbija zna njegovati dobre odnose s “Velikim bratom”. Moskovski dnevni list Kommersant  komentira da je Tadiæ, nestabilan i u potrebi, možda i bolji partner za Gazprom od radikala Miroslava Nikolića, koji sada ostrašæeno poziva Rusiju da gradi vojne baze po Srbiji, ali bi poslije mogao promijeniti retoriku, slièno kao Viktor Janukovič u Ukrajini. Protiv  sporazuma s Gazpromom glasala su četiri ministra srpske vlade iz stranke G17 plus. Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić istupio je iz Komisije za suradnju s Rusijom još lani, oštro se protiveći vezivanju plinovodnoga projekta Južni potok s prodajom Naftne industrije Srbije.  – Smatram da je ruska ponuda izuzetno nepovoljna i da ugrožava srpske nacionalne interese – izjavio je Dinkić, ustanovivši da je predviđeni plinovod kroz Srbiju manjeg kapaciteta, da bi trebao biti ustrojen tek 2013. godine, te da se javnim natječajem za 51 posto dionica NIS-a mogla dobiti od pet do osam puta veća cijena od one za koju je prodana Gazpromu. Ruski Kommersant piše pak da vrijednost NIS-a nije procijenjena te da Gazprom “kupuje mačka u vreći”.   (Kliker.info-JL)