Kliker.info

Prijedorčanin Meho Selman, kao kandidat Socijaldemokratske partije, na nedavno održanim izborima osvojio je novi mandat u regionalnom parlamentu Južne Danske.

Selman je na izborima 2013. godine bio prvi zastupnik doseljeničkog/izbjegličkog porijekla koji je izabran u Region Južne Danske. Bio je i ostao jedini kandidat iz BiH koji je dospio na ovu poziciju, a dansku javnost je itekako zainteresovala njegova priča i životni put, s obzirom na to da je Selman na početku agresije na BiH bio zatočen u logorima Omarska i Trnopolje. “Od logora u Prijedoru do parlamenta u Danskoj” – naslov je koji ispunio mnoge stranice danskih, bosanskohercegovačkih, ali i medija regije.

Selman je nakon ovogodišnjih izbora presretan jer je ponovo ostvario svoja očekivanja.

– Kada je neko kandidat jedne ozbiljne političke stranke i kada je već jednom izabran u određeni organ vlasti, onda je sasvim razumljivo da su i očekivanja kandidata velika. Nažalost, moj novi četverogodišnji mandat u Regionu Južne Danske nije popraćen pobjedom mojih socijaldemokrata. Danski liberali su zadržali većinu u regionalnom parlamentu i upravo zbog toga i smatram da je moj reizbor i uspjeh još izraženiji, posebno kada se zna da sam zabilježio porast personalno osvojenih glasova – priča za Faktor Selman.

Jedini bh. kandidat u regionalnom parlamentu

Posebno ga čini sretnim činjenica da je prvi doseljenik i to upravo ratna izbjeglica iz Bosne i Hercegovine koji je uspio ući u regionalni parlament.

Selman kaže kako pripada tzv. prvoj generaciji ratnih bh. izbjeglica u Kraljevini Danskoj, ali da se unatoč ratnim traumama, nekoliko njih odvažilo i angažiralo u danskom političkom životu u zemlji koja ima iznimno visoke standarde demokracije.

– Na izborima 2013. godine nas je bilo troje bh. kandidata na izborima u Kraljevini Danskoj. Ove godine je broj kandidata bh. porijekla u različitim političkim partijama bio učetverostručen. Naravno, i uspjeh je bio različit (ja sam i ovaj put bio jedini bh. kandidat na regionalnom nivou). Međutim, činjenica je da smo mi iz prve generacije bh. izbjeglica uspjeli inspirisati i tzv. drugu generaciju bh. građana da se okušaju u danskom političkom životu. Svojim političkim angažmanom naši mladi, kao druga generacija koja je rođena u Danskoj, potvrđuje svoje prisustvo u svim segmentima danskog društva – navodi Selman, koji živi u gradu Odense.

Njegov novi mandat obavezuje ga da nastavi čuvati poznati “danski model blagostanja”, koji je posljednjih godina pod sve većim udarom liberalnih snaga, odnosno liberala koji žele manji porez i koji simpatiziraju tzv. “amerikanizaciju” danskog društva i parolu da je “svako kovač svoje sreće”.

– Moje lično i mišljenje danskih socijaldemokrata jeste da samo jako zajedništvo omogućava prosperitet i boljitak svakom članu zajednice sa jednakim i besplatnim mogućnostima za školovanje, socijalnu i zdravstvenu zaštitu. Mi, ratne izbjeglice iz BiH smo krunski primjer i dokaz da bi bez želje većinske danske zajednice da nas primi u svoje društvo, bilo teško ostvariti uspjeh i imidž bh. građana kao najuspješnije manjinske skupine u Kraljevini Danskoj – navodi ovaj Prijedorčanin sa danskom adresom.

– Naši mladi su najobrazovanija nacionalna skupina – obrazovanija čak i od svojih danskih vršnjaka. Primjetno je prisustvo naših ljudi u svim oblastima: u supermodernim bolnicama kao uspješni ljekari, hemičari, fizičari, u priznatim danskim firmama kao inžinjeri, u finansijskom sektoru kao bankari – a sada, evo, i u politici. Upravo zbog toga više je negoli i očito da se bh. zajednica u Kraljevini Danskoj izborila za svoje mjesto i da su njeni članovi priznati i utjecajni na mnogo mjesta – smatra Selman.

Potencijal bh. dijaspore

Upravo ova činjenica pokazuje da je ogroman potencijal u unapređenju odnosa između Kraljevine Danske i Bosne i Hercegovine, gdje velike koristi mogu imati obje zemlje.

– Naša zajednica u Kraljevini Danskoj nikada neće zaboraviti svoju domovinu. Gotovo da nema bh. građanina koji ili sa sobom nije poveo nekoga od svojih danskih prijatelja na odmor u BiH, ili preporučio odlazak u Sarajevo, Mostar, Bosansku Krajinu ili na druga lijepa mjesta… Ovdje svakako treba obavezno pridodati i ostale jake skandinavske zemlje, prije svega Švedsku i Norvešku – ističe, dodajući da BiH može imati mnogo prednosti i koristi zbog svoje uspješne dijaspore.

– Poboljšanjem svoje infrastrukture Bosna i Hercegovina ima velike mogućnosti u oblasti turizma, energetski potencijali naše domovine i dansko znanje i iskustvo iz ove oblasti mogu doprinijeti ekonomskom profitu i razvoju. Nadati se da će i od strane Bosne i Hercegovine postojati volja da se prepoznaju velike mogućnosti uspješne saradnje – kaže Selman.

Za Faktor se naš sagovornik prisjetio i prvih dana provedenih u Danskoj, nakon traumatičnog iskustva u logorima.

– Ne treba zaboraviti da bh. izbjeglicama prvih godina u Danskoj nije bilo sve tako lako i dopušteno i da nije sve bilo med i mlijeko. U prve tri godine boravka bh. izbjeglice su bez stalne boravišne dozvole, bez prava na rad i školu, živjeli u danskim izbjegličkim centrima u vrlo oskudnim uslovima. Međutim, već tada su se naše izbjeglice znale uzdići i pokazati svoje dostojanstvo osnivajući tzv. eksteritorijalne škole za našu izbjegličku djecu. Ja sam od prvog dana bio nastavnik volonter i predavač biologije našim mladima, koji su danas ponos naše zajednice u Kraljevini Danskoj. Redovni studij veterine, prekinut ratom u BiH, mogao sam tako uspješno iskoristiti na jedan drugi pozitivan način – priča Selman, dodajući da je radio i na osnivanju BHRadija – Odense, te da je porotnik na Prvostepenom gradskom sudu i sindikalni povjerilac bibliotekarskih radnika.

Navodi da su rat u Bosni i Hercegovini i zatočeništvo u koncentracionim logorima događaji koji su zauvijek obilježili njegov život i podijelili ga u dva dijela, te da je to nešto što će i njegova djeca nositi sa sobom, jer su rasli sa njegovim ružnim i tužnim sjećanjima.

– Ali, i ova moja sadašnja priča “od logora do danskog parlamenta” pokazuje da je nemoguće uništiti jedan narod.  Štaviše, upravo slučaj nas u Kraljevini Danskoj pokazuje da se taj isti narod zna izdići i gotovo iznad svojih granica mogućnosti pokazati sve svoje vrijednosti koje se itekako poštuju i od ovdašnjeg većinskog danskog stanovništva – govori i dodaje da se sve desilo zahvaljujući prije svega zajedništvu i brizi zajednice za pojedinca.

Priča o Prijedoru nikada ne prestaje

U uspješnom životnom putu Mehe Selmana neprocjenjivu ulogu odigrala je i njegova porodica, koja, kako on kaže, uvijek stoji pored njega, iza njega i ispred njega.

– Moji roditelji i mlađi brat također žive ovdje u Kraljevini Danskoj. I danas smo svi familijarni ljudi i aktivni članovi danske zajednice. Moja supruga također sa poslom u biblioteci, najstariji sin kao redovni student druge godine studija fizike na Južnodanskom Univerzitetu, kćerka nam je upravo upisala opći smjer danske gimnazije, a najmlađi sin je trenutno drugi razred osnovne škole. Iskreno se nadamo da će sve troje sa svojim završenim školama/studijima još više pospješiti ionako uspješan imidž naše bh. zajednice u Kraljevini Danskoj – kaže Selman.

Iako iz Prijedora nosi jako bolne uspomene iz devedesetih godina, Selman sa svojom porodicom rodni grad često posjećuje.

– Svaki put kada smo u Bosni i Hercegovini, a to je vrlo često, odemo i u Prijedor. To je grad koji se nikada neće zaboraviti, to je grad koji će zauvijek ostati obilježen događajima iz 90-tih godina. Mnogih dragih ljudi više nema u Prijedoru, mnogi su, nažalost, nestali u koncentracionim logorima ili u zloglasnom projektu etničkog čišćenja, a mnogi danas žive od Australije do Amerike. Međutim, priča o Prijedoru nikada neće prestati i obavezno će se prenositi na generacije koje dolaze – zaključuje Meho Selman.

M. Arslanagić (Faktor)