Kliker.info

Na današnji dan odajemo počast Husein-kapetanu Gradaščeviću koji je imao hrabrosti i viziju da ustane za pravdu, čast i slobodu Bosne i Hercegovine. Tada je shvatio, ono što mi sada znamo, da Bosni i Hercegovini mogu pomoći samo njezini sinovi, iskreni Bosanci i Hercegovci, i nitko drugi. Samo preuzimajući sudbinu u vlastite ruke, kroz naše vlastite nacionalne, kulturne, političke, vjerske, obrazovne institucije i sve ostale elemente modernog prosperitetnog društva možemo dati Bosni i Hercegovini ono što zaslužuje, svoje mjesto u Europi i svijetu, kao suverena, neovisna država, koju nitko ne može poreći.17. august 2014. predstavlja 180 godišnjicu tragične smrti Husein-kapetan Gradaščevića, poznatog kao “Zmaj od Bosne”, koji je jedan od najutjecajnijih i najvažnijih, likova u historiji Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda.

Husein-kapetan bio je bošnjački vojskovođa koji je rođen 1801. u Gradačcu, gdje će poslužiti kao „kapetan“ Osmanskog Carstva do 1829 godine, kada će započeti pokret za bosanskohercegovačku autonomiju. On i njegovi sljedbenici bili su svjesni očiglednog pada Otomanskog carstva i nemogućnosti Sultana da zaštiti bošnjacko muslimansko stanovništvo, što je bilo evidentno protjerivanjm i genocidom nad muslimanima u Srbiji nakon srpskih ustanaka i autonomne koncesije od strane Osmanskog Carstva 1829 godine. Gradaščević je dobio podršku među mnogim bosanskohercegovačkim liderima koji su mu se priključili u svom zahtjevu za većom bosanskohercegovačkom autonomijom unutar Osmanskog carstva.

On je bio izabran od strane svojih vršnjaka kao vojni zapovjednik Bosne i Hercegovine i kao njihov civilni autoritet. Ustanak, koji je trajao tri godine, je bio na početku uspješan ali borba za bosanskohercegovačku autonomiju je završila tragično, jer su neki ključni članovi bosanskohercegovačke elite ostali vjerni osmanskoj kruni i na kraju porazili Husein-kapetana i njegove snage u blizini Sarajeva u junu 1832 godine. Husein-kapetan bio je forsiran u egzil, ali je zatim dobio „amnestiju“ čime mu je odobren povratak u Osmansko carstvo pod teškim uslovima, da nikad ne smije kročiti u svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu, i da ne može da živi u bilo kojem od europskih teritorija Osmanske imperije. Umro je u Carigradu (Istanbulu), pod sumnjivim okolnostima 17. augusta. 1834 godine i pokopan je na groblju Eyüp sultana u Istanbulu, ali njegovo tačno mjesto ukopa ostaje u neizvjesnosti. Ova činjenica je još jedan tužan pokazatelj koliko malo pažnje i poštovaanja je dobio jedan od največih bosanskohercegovačkih sinova.

U retrospektivi, neuspjeh pokreta za autonomiju je imao tragične, dugoročne posljedice za Bosnu i Hercegovinu. Osmansko carstvo će 1878 godine Austro-ugarskoj monarhiji prinuđeno prepustiti kontrolu nad Bosnom i Hercegovinom, manje od 45 godina godina nakon smrti Gradaščevića. Važno je napomenuti da je, u tom razdoblju, bošnjačka elita pogubljena od strane Osmanlija pod zapovjedništvom zloglasnog poturice Omer-paše Latasa. Nakon okupacije od strane Austro-Ugarske, bošnjački narod je izgubio zemlju, utjecaj i sposobnost da razvija svoje vlastite nacionalne institucije. Oko trideset posto Bošnjaka je emigriralo u Tursku, a stotine hiljada su ubijeni tijekom balkanskih ratova, Prvog svjetskog rata, Drugog svjetskog i nedavne srpsko-crnogorske a zatim i hrvatske agresije. Čak i u doba mira, bošnjačkom narodu je odbijeno osnovno ljudsko pravo, pravo na narodni identitet, Bosna i Hercegovina je postala predmetom teritorijalnih želja od susjeda, Srbije i Hrvatske. Bošnjačka elita bila je progonjena, njihova zemlja oduzeta, a njihov utjecaj smanjen dok su se regionalne sile borila za kontrolu Bosne i Hercegovine.

Ovaj kratki sažetak tragične moderne historije Bosne i Hercegovine, nakon ustanka i smrti Huseina Gradaščevića otvara mnoga pitanja u našoj nacionalnoj, državotvornoj i teritorijalnoj svijesti. Šta da je ustanak bio uspješan? Da li bi smo izbjegli agresije, genocide, progon, i ubojstvo stotina hiljada nevinih ljudi samo zato što su bili muslimani? Moramo priznati da Osmansko carstvo i bilo koje strane sile koje su bilo okupatori nisu bili voljni ni spremni zaštititi narod Bosne i Hercegovine od mračnih sila koji su željeli uništiti bosanskohercegovačku državu. Međunarodna zajednica nije stala u zaštitu bosanskohercegovačkog državnog suvereniteta i teritoprijalnog integriteta i njezinih građana 1992 godine, iako je Bosna i Hercegovina priznata kao nezavisna država od strane Ujedinjenih naroda. Srećom, bosansko-hercegovacki duh i duša ostaju živi i zdravi, ali uz veliku cijenu pred teškim olujama koje još uvijek treba prebroditi.

Gradaščević je jedinstvena ličnost koji je okupljao sve one koji su dijeli viziju svjetlije budućnosti za Bosnu i Hercegovinu. Desetina hiljada mu se pridružilo uključujući i veliki broja kršćana koji su, po nekim navodima, sačinjavali i do trećinu njegovih ukupnih snaga tijekom ustanka. Historija ga pamti kao vrlo tolerantnog i pravednog vladara. Husein-kapetan Gradaščević predstavlja oživljavanje bosanskohercegovačke državnosti i nezavisnosti za vrijeme burnog historijskog vremena od presudne važnosti za Bosnu i Hercegovinu.

Dakle, vrijeme je da, kao članovi bošnjačkog naroda i kao građani Bosne i Hercegovine na najbolji način odamo poštovanje liku i djelu Husein-kapetan Gradaščevića, “Zmaja od Bosne”. Ovim saopćenjem, zvanično objavlujemo početak inicijative američkih i kanadskih Bošnjaka i njihovih organizacija i zajednica da se mezar Husein-kapetan Gradaščevića, vrati u Bosnu i Hercegovinu, gdje će biti pokopan u blizini njegove kule u Gradačcu gdje i pripada. Duboko smo uvjereni da bi Husein-kapetan želio biti pokopan na svojoj zemlji, u svojoj domovini, u blizini ljudi koje je služio i za koje se borio. Pozivamo sve Bošnjake, bosanskohercegovačke patriote i prijatelje Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda da nam se pridruže u nastojanju da se formira komisija za povratak Husein-kapetan Gradaščevića u Bosni i Hercegovini i izgraditi muzej posvećen njemu i ustanaku. (Kliker.info)